Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

2026-01-29T00:28:01Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 00:28
Redak 55:		Redak 55:
	* [https://skolakoda.org/c-varijable Šta su varijable?]		* [https://skolakoda.org/c-varijable Šta su varijable?]

	[[Kategorija:~~Računarstvo~~]]		[[Kategorija:Računalstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T05:10:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugo značenje2|[[varijabla (razdvojba)]]}}
{{esej}}
'''Varijabla'''<ref name="Šribar-Motik"/><ref name="Essert, Žilić"/><ref name="Kiš1"/> (prema {{en|variable}}; ''promjenjivica'',<ref name="Šribar-Motik">Julijan Šribar, Boris Motik, ''Demistificirani C++ : dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali'', 3. prošireno izdanje, Element, Zagreb, 2010., {{ISBN|978-953-197-614-5}}, {{NSK-zapis|id=000733320}}. Mrežno izdanje, citirano kao: [http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf ''Demistificirani C++'', 2. izdanje, str. 33.]</ref><ref name="Essert, Žilić">[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref> ''promjenljivica'',<ref name="Kiš1">Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, ''Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem'', Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 451., varijabla, promjenljivica</ref> ''promjenjivka''<ref>[https://element.hr/artikli/file/1924 Naučite programirati uz C++, 2. izdanje, str. 22]</ref>), u kontekstu [[programiranje|programiranja]] jest ime (polje<ref>Slavko Tkalac, ''Programski jezik COBOL'', Informator, Zagreb, 1983., str. 30. i 31.</ref>) kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost naziva se vrijednošću varijable.

Varijabla je svojevrsno skladište u kom se nalazi podatak, a unutar koga može se tijekom rada mijenjati vrijednosti.<ref name="Essert, Žilić"/> Ime varijable čine kombinacije slovnobrojčanih znakova s time da prvi znak ne smije biti znamenka niti znak [[razgodak|razgotka]].<ref name="Essert, Žilić"/> Kakva će biti varijabla, ovisi kakva se pridružba napravila. Varijabli je moguće pridružiti bilo koji tip podatka.<ref name="Essert, Žilić"/>
Kada se više varijablā poveže operatorima, dobije se ''izraz''.<ref name="Essert, Žilić"/>

Varijablu ne shvaćamo kao da je ona samo ime, jer u pojam varijable ulazi i ideja njoj pridružene vrijednosti, kao i ideja vremena kroz koje je vrijednost varijable moguće mijenjati. Dakle, ako bismo htjeli doznati vrijednost neke varijable imena '''a''', ne bi bilo dovoljno pitati: "koja je vrijednost varijable '''a'''" - potrebno je pitati koja je vrijednost varijable '''a''' u nekom trenutku '''t'''. Ovo je u oprjeci s [[varijabla]]ma kakve poznajemo u matematici, iz čijeg je poimanja isključena ideja promjene kroz vrijeme: varijable u matematici mogu poprimati različite vrijednosti, ali samo u različitim kontekstima. Unutar istog konteksta (jednadžba, formula) one su - nepromjenjive.

Nadalje, varijabla nije isto što i njoj pridružena vrijednost: moguće je da postoje dvije različite varijable, koje imaju istu vrijednost. Mijenjajući vrijednost jedne varijable, ne mijenjamo vrijednost druge. Dakle, identitet varijable nije njena vrijednost, nego njeno ime.

Za imena se u programskim jezicima obično koristi nešto preciznija ideja [[identifikator]]a, a identifikator je informacija koja je jednoznačna u svom osnovnom kontekstu. Imena varijabli su identifikatori.

Uz pojam varijable, imamo i njoj oprječan pojam [[konstanta|konstante]]; nepromjenjiva je ime kojem je vrijednost pridružena u trenutku uvođenja, te joj nije moguće naknadno pridružiti drugu vrijednost.

==Podloga==

Varijabla je naziv koji je izmišljen da bi se imenovala stanovita ideja, i taj naziv se počeo upotrebljavati s pojavom prvih [[programski jezik|programskih jezika]]. Pri tome nije bila dana konkretna i jednoznačna [[definicija]] varijable, nego se taj naziv počeo rabiti spontano. Iz tog razloga ne postoji jedinstvena definicija varijable, već svaki čovjek može shvaćati varijablu na svoj način, što je često uvjetovano korištenim programskim jezikom.

Tako, iako danas ne postoji jedinstvena definicija varijable oko koje bi se svi mogli složiti, možemo pokušati dati opis ideje što bi varijabla trebala biti, odnosno možemo pokušati opisati najopćenitiji mentalni model varijable.

Svaki programski jezik može imati svoje ostvarenje ideje varijable, često uvjetovano raznim tehničkim ograničenjima. Pri tome to ostvarenje može u nekim detaljima biti u suprotnosti s općenitom idejom varijable, ali tada je to problem tih konkretnih ostvarenja. Kada početnici uče dotični jezik, taj problem može rezultirati teškoćama u shvaćanju ideje varijable, kao i pogrješkama koju čine iskusniji korisnici.

Tako u pojedinim programskim jezicima kao dodatno možemo: dobiti adresu varijable, promijeniti vrijednost varijable bez navođenja njenog imena, te promijeniti vrijednost varijable primjenjujući operaciju na samoj vrijednosti varijable. U ovom posljednjem slučaju vrijednost varijable shvaćamo kao vrijednost promjenjivog objekta. U nekim se jezicima varijable shvaćaju kao pokazivači na objekte.

Varijable možemo shvaćati i izvan konteksta programskih jezika. Na primjer, možemo pojmiti varijablu imena ''stanje_prekidača'', čija vrijednost može biti 'uključen' ili 'isključen'.

==Ime varijable==

U programskim jezicima varijable su imenovane identifikatorima, koji nam služe da jednoznačno odrede varijablu. Pri tom jedno ime, odnosno identifikator, može pripadati samo jednoj varijabli u određenom kontekstu.

Kao i svi identifikatori u programskim jezicima, ime varijable sastoji se od simbola abecede pojedinog programskog jezika.

Da bi programski jezik mogao razlikovati imena varijabli od drugih sintaktičkih elemenata, poput brojeva, operatora i ključnih riječi, uvijek postoje točna pravila o sintaksi imena varijabli. Tako, najčešće, imena varijablā ne mogu početi brojem i ne smiju sadržavati razmake, odnosno ime varijable je samo jedna riječ.

U nekim programskim jezicima ime varijable može se sastojati isključivo od slova, brojeva, i znaka podvlake _ .

Postoje bitne razlike u osjetljivosti imena varijablā na velika i mala slova (engl. ''upper case'' i ''lower case''). U mnogim jezicima je razlika značajna (engl. ''case-sensitive''), to jest kada se dvije riječi razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova, onda one predstavljaju dva različita imena. U drugim jezicima razlika nije značajna (engl. ''case-insensitive''), a postoji i mogućnost da se zabrani uvođenje dvaju imena koji se razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova.

Neka od tipičnih imena varijabli su:
i, j, n, a, b, broj, sum, max, retval, point, cijena.

Kao što je vidljivo, za razliku od matematičkih imena, imena se varijabli često sastoje od više znakova.

==Tipovi==

U jezicima sa stojnim sustavom tipova, svaka varijabla ima zadan tip, koji tada ograničava vrijednosti koje je dozvoljeno pridružiti varijabli. Tip se tada obavezno navodi prilikom uvođenja varijable.

U jezicima s gipkim sustavom tipova, obično kažemo da izrazi nemaju tip podatka, nego samo vrijednosti imaju tip. S obzirom da varijabla može biti izraz, tada varijabla nema tip, nego njena vrijednost ima tip. Tada je moguće varijabli pridružiti bilo koju vrijednost.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://skolakoda.org/c-varijable Šta su varijable?]

[[Kategorija:Računarstvo]]

Varijabla (računarstvo) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Računarstvo' u '[[Kategorija:Računalstvo'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica