Varšava - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

2025-05-30T03:25:28Z

Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:25
Redak 239:		Redak 239:
	Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.		Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

	Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{nje oznaka}} {{fr}}</ref>.		Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{nje oznaka}} {{fra oznaka}}</ref>.

	Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{polj oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.		Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{polj oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:00:19Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:00
Redak 239:		Redak 239:
	Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.		Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

	Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{de}} {{fr}}</ref>.		Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{nje oznaka}} {{fr}}</ref>.

	Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{polj oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.		Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{polj oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{pl icon}}' u '{{polj oznaka}}'

2025-04-23T03:50:28Z

Zamjena teksta - '{{pl icon}}' u '{{polj oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. travanj 2025. u 03:50
Redak 239:		Redak 239:
	Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.		Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

	Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{~~pl icon~~}} {{de}} {{fr}}</ref>.		Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam\|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski\|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{de}} {{fr}}</ref>.

	Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{~~pl icon~~}} {{eng oznaka}}</ref>.		Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{polj oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.

	Groblje Powązki je najveće u Europi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.		Groblje Powązki je najveće u Europi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.
Redak 547:		Redak 547:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	*[http://www.um.warszawa.pl/ Službena stranica] {{~~pl icon~~}} {{eng icon}}		*[http://www.um.warszawa.pl/ Službena stranica] {{polj oznaka}} {{eng icon}}
	*[http://www.zacharz.com/warszawa/varsovie.htm Slike Varšave i Wilanówa]		*[http://www.zacharz.com/warszawa/varsovie.htm Slike Varšave i Wilanówa]
	*[http://www.e-warsaw.pl/multimedia/multimedia.htm Videosnimke Varšave]		*[http://www.e-warsaw.pl/multimedia/multimedia.htm Videosnimke Varšave]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:29:56Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:29
Redak 204:		Redak 204:

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Povijesno središte Varšave		\|ime mjesta = Povijesno središte Varšave
	\|slika = 2017-05-27 Plac Zamkowy w Warszawie 1.jpg		\|slika = 2017-05-27 Plac Zamkowy w Warszawie 1.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T11:29:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 11:29
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Varšava'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Varšava'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Varšava		\| ime = Varšava
	\| ime_genitiv = Varšave		\| ime_genitiv = Varšave

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T01:24:01Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 01:24
Redak 546:		Redak 546:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Warsaw}}~~
	*[http://www.um.warszawa.pl/ Službena stranica] {{pl icon}} {{eng icon}}		*[http://www.um.warszawa.pl/ Službena stranica] {{pl icon}} {{eng icon}}
	*[http://www.zacharz.com/warszawa/varsovie.htm Slike Varšave i Wilanówa]		*[http://www.zacharz.com/warszawa/varsovie.htm Slike Varšave i Wilanówa]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T11:21:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Varšava
| ime_genitiv = Varšave
| izvorno_ime = Warszawa

| slika_panorama = Panorama siekierkowski.jpg
| veličina_slike =
| opis_slike = Varšava

| slika_zastava = Flag of Warsaw.svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = POL Warszawa COA.svg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 52
| širina-minute = 13
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 21
| dužina-minute = 02
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/P|POLJ}}
| lokacija1_ime = [[Poljska vojvodstva|Vojvodstvo]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:POL województwo mazowieckie flag.svg|23px|border]] [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnivanje
| utemeljenje_datum = [[13. stoljeće]]
| utemeljenje1_ime = Glavni grad Poljske
| utemeljenje1_datum = [[1596.]]
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = skupština grada
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = [[Rafał Trzaskowski]]
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 516,90 [[km²]]
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 78 - 115 [[metar|m]]
| visina_izvor =
| visina_max = 138 m
| visina_min = 75,6 m

| stanovništvo_godina = [[2014.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 1.729.119 <ref> Baza Demografia. Ludność. Stan na 30.06.2014 [http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx]</ref>
| stanovništvo_gustoća = 3.334 stanovnika/km²<ref>Główny Urząd Statystyczny, dane za rok 2014, stan na 01.01.2014. [http://stat.gov.pl/obszary-tematyczne/ludnosc/ludnosc/powierzchnia-i-ludnosc-w-przekroju-terytorialnym-w-2014-r-,7,11.html]</ref>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = oko 3.350.000
| stanovništvo_šire_gustoća = 549.19 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 00-xxx do 04-xxx, 05-xxx (prigradska naselja)
| pozivni_broj = +48 22
| gradovi_prijatelji = [[Astana]], [[Berlin]], [[Chicago]], [[Düsseldorf]], [[Den Haag]], [[Hamamatsu, Shizuoka|Hamamatsu]], [[Hanoi]], [[Kijev]], [[Moskva]], [[Pariz]], [[Riga]], [[Seul]], [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburg]], [[Taipei]], [[Tel Aviv]], [[Toronto]], [[Beč]], [[Vilnius]]
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime = Registarske oznake
| prazno_info = WA, WB, WD, WE, WF, WH, WI, WJ, WK, WN, WT, WU, WWA, WWF, WWG, WWH, WWJ, WWW, WWK, WWL, WWM, WWN, WWV, WX, WXY, WY
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.um.warszawa.pl/ um.warszawa.pl]

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}
'''Varšava''' ([[poljski]] ''Warszawa'') je grad u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], čiji je od [[1596.]] godine [[glavni grad]]. Također je i važan znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi se nalaze parlament, predsjednička palača i poljska vlada. Osim što je najveći grad u Poljskoj, Varšava je i središte [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjeckog vojvodstva]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Varsaw SPOT 1066.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak Varšave]]
=== Položaj ===
Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka [[Visla|Visle]] u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 [[metar|m]]. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 [[kilometar]]a od [[Karpati|Karpata]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]].

=== Klima ===
Klima Varšave je [[Kontinentalna klima|vlažna kontinentalna]]. Srednja godišnja temperatura oscilira 9,2 stupnjeva Celzijusa (-1,9 °C u siječnju i 20,0 °C u srpanju). Godišnja količina padalina ne prelazi 584 mm, a najvlažniji mjesec u godini je srpanj<ref>[http://climatebase.ru/station/12375/from2000/?lang=en Climatebase.ru: Warsaw, Poland]</ref>.

== Povijest ==
Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke i grad je nekoliko puta rušen od raznih osvajača. Zbog toga ga često zovu "Gradom [[feniks]]om".

Prvi put se Varšava spominje u 13. stoljeću, da bi se s vremenom razvila u veliko trgovačko središte, te je dobio gradska prava (Magdeburške ovlasti) 1334. godine. Bila je [[Mazovjecko vojvodstvo]] do 1596. godine kada je kralj Sigismud premjestio prijestolnicu iz [[Krakov]]a i varšava je postala glavnim gradom Poljske. Nakon što su je opsjedali [[Švedska]] i [[Prusija]] od 1655.-56., grad su 1794. godine opustošili [[Rusi]] koji su pobili i veliki broj stanovnika.
[[Datoteka:Bellotto_View_of_Warsaw_from_Praga_01.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Varšava 1770.]]
Nakon podjele Poljske postala je dio Pruske, a od 1817. godine glavnim gradom Velikog varšavskog vojvodstva. Nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] je pripala Rusiji, a godine 1918., nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], je u njoj proglašena nezavisnost Poljske.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] je teško stradala kada su je 1939. godine bombardirali [[Nijemci]]. Židovsko stanovništvo je smješteno u [[geto]] gdje je bilo sustavno izgladnjivano i mučeno, sve dok nekolicina preživjelih nije 1943. godine podigla [[Ustanak u varšavskom getu|ustanak]]. Neuspješni ustanak je potrajao 63 dana, a nacistička odmazda je bila strašna i ubijeno je više od 250.000 stanovnika. Godine 1944. je poljski pokret otpora podigao [[Varšavski ustanak|ustanak protiv Nijemaca]], ali je pomoć sovjetskih trupa izostala pa je Varšava razorena do temelja.

Nakon rata uslijedio je [[komunizam|komunistički]] režim kojim je dominirao utjecaj [[SSSR]]-a. Grad je u potpunosti obnovljen tako da su povijesne palače pretvorene u stambene komplekse, a izgrađene su i tipične građevine "istočnog bloka" kao što je Palača kulture i znanosti. God. 1955. godine je u njemu potpisan [[Varšavski pakt]].

Povijesna jezgra Varšave uvrštena je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] je 1983. godine podržao trgovačko udruženje [[Solidarnost]] i rastući anti-komunizam<ref>[http://www.destinationwarsaw.com/site.php5/Show/135/Title/john-paul-ii.html Papa u Varšavi], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}}</ref>. Nakon [[demokracija|demokratskih]] promjena u Poljskoj 1995. godine izgrađena je [[podzemna željeznica]] u Varšavi. Nakon što je Poljska postala članicom Europske unije, 2004. godine doživljava najveći gospodarski procvat u povijesti.

[[Europsko prvenstvo u nogometu - Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo u nogometu 2012.]] godine otvoreno je nogometnom utakmicom u Varšavi.

== Današnja Varšava ==
=== Samouprava ===
[[Datoteka:Warszawa podzial administracyjny 2002.svg|mini|desno|300px|<center>Administrativna podjela Varšave od [[2002.]] godine]]
Zajedno s transformacijom sustava, u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja [[1990.]] godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vršio ovu funkciju od [[27. siječnja]] [[1990.]] godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka [[1994.]] godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje s radom [[Varšavski metro]]. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je [[Lech Kaczyński]].

=== Administrativna podjela ===
Od kolovoza [[1994.]] Varšava je savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava-Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava-Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava-Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava-Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Uslijed reformi uvedenih 27. listopada [[2002.]] Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga, granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnjom posebnom općinom Vesela (Wesoła)

Trenutno je Varšava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.

Najvažnija prigradska naselja Varšave su:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* Pruškuv (Pruszków) (53.000)
* Legionovo (Legionowo) (50.600)
* Otvock (Otwock) (44.000)
* Volomin (Wołomin) (36.500)
* Novi Dvor Mazoviecki (Nowy Dwór Mazowiecki) (27.518)
* Piasečno (Piaseczno) (25.200)
* Grođisk Mazoviecki (Grodzisk Mazowiecki) (24.900)
* Piastuv (Piastów) (23.700)
* Marki (Marki) (19.000)
* Zombki (Ząbki) (20.363)
||
* Rađimin (Radzymin) (18.398)
* Sulejuvek (Sulejówek) (17.600)
* Zielonka (Zielonka) (16.454)
* Kobilka (Kobyłka) (16.300)
* Milanuvek (Milanówek) (15.000)
* Juzefuv (Józefów) (14.800)
* Lomianki (Łomianki) (13.600)
* Brvinuv (Brwinów) (11.500)
* Ožaruv Mazoviecki (Ożarów Mazowiecki) (10.663)
|}
=== Gradonačelnik ===
U skladu s Varšavskim ustavom, od 27. listopada [[2002.]] gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada, kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.

=== Gradska skupština ===
U gradskoj skupštini Varšave zasijeda 60 vijećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četiri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.

Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ukoliko gradonačelnik stavi veto na odluku, skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Varšave
|slika = 2017-05-27 Plac Zamkowy w Warszawie 1.jpg
|godina = [[1980.]] (4. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/30
|država = {{ZD|P|POLJ}}
}}
[[Datoteka:Old Town in Warsaw map.png|mini|245px|<center>Karta Povijesnog središta Varšave: 
1. Kamene stube
2. Muzej povijesti
3. Barbikan
4. Obrambene zidine
5. Salwator zgrada
6. Muzej umjetnina od kože
7. Zgrada sv. Ane
8. Fukier zgrada
9. Muzej književstva
10. Muzej za umjetnost i obrt
11. Crkva sv. Martina
12. Gotički most
13. Pelikanska kuća
14. Katedrala sv. Ivana
15. Jezuitska crkva
16. Biskupski dvor
17. Kraljevski dvor
18. Palača bakrenog krova
19. Tunel Istok-Zapad
20. Brdo Dung
21. Skulptura varšavske sirene
22. Zygmuntov stup]]
Povijesno središte Varšave (''Starego Miasto'') uvršteno je [[1980.]] godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.

Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge [[neoklasicizam|neoklasicističke]] palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (''Pałac w Wilanowie''), bivša rezidencija kralja [[Jan III. Sobjeski|Ivana III. Sobjeskog]], ima prekrasnu [[barok]]nu arhitekturu i [[park]]ove<ref>[http://www.wilanow-palac.art.pl/index_en.php?id=343&menuid=136 Wilanowska palača], posjećeno 9. prosinca 2010. {{eng oznaka}} {{pl icon}} {{de}} {{fr}}</ref>.

Najstariji park je Saski vrt (''Ogród Saski'') koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (''Park Łazienkowski'') iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću<ref>[http://www.lazienki-krolewskie.pl/ Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta], posjećeno 9. prosinca 2010. {{pl icon}} {{eng oznaka}}</ref>.

Groblje Powązki je najveće u Europi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.

Simbol grada, Varšavska sirena, koja se nalazi i na gradskom grbu od 14. stoljeća, se može pronaći posvuda po gradu.

U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija, ali mu nedostaje koncertna dvorana, zbog čega se velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj dvorani.

<gallery perrow="5">
Slika:VarsaviaBarbacaneFianco.jpg|<center>Varšavski Barbakan (1548.)
Slika:Warsaw oldtown wide.jpg|<center>Barsova strana Glavnog trga (''Rynek Starego Miasta'')
Slika:Dzwonnica kosciol sw anny.jpg|<center>Dvorski trg (''plac Zamkowy w Warszawie'')
Slika:Warszawa-Zamek Królewski.jpg|<center>Kraljevski dvorac (''Zamek Królewski'')
Slika:4 Warszawa 12.jpg|<center>Katedrala sv. Ivana (''Katedra św. Jana'')
Slika:Kolumna Zygmunta 2006.jpg|<center>Sigmundov stup (''Kolumna Zygmunta'') iz 1644.
Slika:Syrenka.jpg|<center>Varšavska sirena na glavnom trgu
Slika:Pałac Króla Jana III Sobieskiego w Wilanowie 14.JPG|<center>Vilanovska palača (''Pałac w Wilanowie'')
Slika:Warszawa-Ogród Saski fontanna.jpg|<center>Saski vrt (''Ogród saski'')
Slika:4 Warszawa-Lazienki Krolewskie 126.jpg|<center>Palača na vodi u parku Kraljevske toplice (''Pałac na wodzie w Łazienkach Królewskich'')
</gallery>

=== Kazališta ===
[[Datoteka:Warszawa Teatr Wielki rzut prostoliniowy.jpg|mini|300px|<center>[[Veliko kazalište u Varšavi|Veliko kazalište]]]]
[[Datoteka:PKiN widziany z WFC.jpg|mini|<center>Palača kulture i znanosti]]
U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno Kazalište (izgrađeno [[1765.]]) kao i Veliko Kazalište (osnovano [[1778.]]) koje je dom Poljskog narosnog kazališta i Opere. Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava, te Palača kulture i znanosti, socijalistička kopija moskovskog [[Sveučilište Ljomonosov|Sveučilišta Ljomonosov]] iz 1955. godine.

Tijekom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.

=== Muzeji i galerije ===
U Varšavi postoje mnogi [[muzej]]i i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Znanstveni Centar Kopernik (Centrum Nauki Kopernik), Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).

U najveće spadaju Narodni Muzej (''Muzeum Narodowe'') i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Vilanovskom dvorcu (''Pałac w Wilanowie'')

Od 31. srpnja [[2004.]] otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (''Muzeum Powstania Warszawskiego'').

== Stanovništvo ==
Dana 31. prosinca 2019. u Varšavi je živjelo 1.790.658 ljudi. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:

{| class="wikitable sortable" style="text-align:center"
! Dijelovi
!data-sort-type="number"| Broj stanovnika
!data-sort-type="number"| ljudi/km²
!data-sort-type="number"| Površina [km²]
|-
|Mokotuv (Mokotów) || 217 683 || 6146 || 35,42
|-
|Južna Praga (Praga Południe) || 179 836 || 8036 || 22,38
|-
|Ursinuv (Ursynów) || 150 668 || 3441 || 43,79
|-
|Vola (Wola) || 140 958 || 7319 || 19,26
|-
|Bielani(Bielany) || 131 910 || 4079 || 32,34
|-
|Targuvek (Targówek) || 124 279 || 5131 || 24,22
|-
|Bemovo (Bemowo) || 123 932 || 4967 || 24,95
|-
|Srudmieśće (Śródmieście) || 115 395 || 7411 || 15,57
|-
|Bialolenka (Białołęka) || 124 125 || 1699 || 73,04
|-
|Ohota (Ochota) || 82 774 || 8516 || 9,72
|-
|Vaver (Wawer) || 77 205 || 969 || 79,70
|-
|Sjeverna Praga (Praga-Północ) || 64 113 || 5614 || 11,42
|-
|Ursus (Ursus) || 60 112 || 6422 || 9,36
|-
|Žolibož (Żoliborz) || 52 293 || 6174 || 8,47
|-
|Vlohi (Włochy) || 42 862 || 1497 || 28,63
|-
|Vilanuv (Wilanów) || 40 060 || 1091 || 36,73
|-
|Vesola (Wesoła) || 25 439 || 1109 || 22,94
|-
|Rembertuv (Rembertów) || 24 328 || 1261 || 19,30
|}

=== Stanovništvo Varšave kroz povijest: ===

<timeline>
ImageSize = width:800 height:600
PlotArea = left:50 right:20 top:25 bottom:30
TimeAxis = orientation:vertical
AlignBars = late
Colors =
id:linegrey2 value:gray(0.9)
id:linegrey value:gray(0.7)
id:cobar value:rgb(0.2,0.7,0.8)
id:cobar2 value:rgb(0.6,0.9,0.6)
DateFormat = yyyy
Period = from:0 till:1689600
ScaleMajor = unit:year increment:100000 start:0 gridcolor:linegrey
ScaleMinor = unit:year increment:25000 start:0 gridcolor:linegrey2
PlotData =
color:cobar width:19 align:left
bar:1700 from:0 till:30000
bar:1792 from:0 till:120000
bar:1800 from:0 till:63000
bar:1830 from:0 till:139000
bar:1850 from:0 till:163000
bar:1882 from:0 till:383000
bar:1900 from:0 till:686000
bar:1939 from:0 till:1300000
bar:1945 from:0 till:422000
bar:1956 from:0 till:1000000
bar:1960 from:0 till:1139200
bar:1970 from:0 till:1315600
bar:1975 from:0 till:1436100
bar:1980 from:0 till:1596100
bar:1990 from:0 till:1611800
bar:2003 color:cobar2 from:0 till:1689600
PlotData=
textcolor:black fontsize:S
bar:1700 at: 30000 text: 30.000 shift:(-14,5)
bar:1792 at: 120000 text: 120.000 shift:(-14,5)
bar:1800 at: 63000 text: 63.000 shift:(-14,5)
bar:1830 at: 139000 text: 139.000 shift:(-14,5)
bar:1850 at: 163000 text: 163.000 shift:(-17,5)
bar:1882 at: 383000 text: 383.000 shift:(-17,5)
bar:1900 at: 686000 text: 686.000 shift:(-17,5)
bar:1939 at: 1300000 text: 1.300.000 shift:(-17,5)
bar:1945 at: 422000 text: 422.000 shift:(-17,5)
bar:1956 at: 1000000 text: 1.000.000 shift:(-17,5)
bar:1960 at: 1139200 text: 1.139.200 shift:(-17,5)
bar:1970 at: 1315600 text: 1.315.600 shift:(-17,5)
bar:1975 at: 1436100 text: 1.436.100 shift:(-23,5)
bar:1980 at: 1596100 text: 1.596.100 shift:(-17,5)
bar:1990 at: 1611800 text: 1.611.800 shift:(-12,5)
bar:2003 at: 1689600 text: 1.689.600 shift:(-7,5)
</timeline>

=== Poznati Varšavljani ===
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Eugeniusz Bodo]] ([[1899.]] – [[1943.]]), pjevač i glumac
* [[Zbigniew Brzezinski|Zbigniew Brzeziński]] ([[1928.]] – [[2017.]]), poljsko - američki političar
* [[Fryderyk Chopin]], ([[1810.]] – [[1849.]]), skladatelj
* [[Maria Skłodowska-Curie]], ([[1867.]] – [[1934.]]), znanstvenica, dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] 1903., 1911.
* [[Witold Gombrowicz]] ([[1904.]] – [[1969.]]), spisatelj
* [[Abraham Joshua Heschel]] ([[1907.]] – [[1972.]]), židovski teolog i filozof
* [[Agnieszka Holland]] (rođ. [[1948.]]), redateljica
* [[Jacek Kaczmarski]], ([[1957.]] – [[2004.]]), pjesnik
* [[Ryszard Kapuściński]] ([[1932.]] – [[2007.]]), pisac
* [[Krzysztof Kieślowski]] ([[1941.]] – [[1996.]]), redatelj
* [[Janusz Korczak]] ([[1878.]] ili [[1879.]] – [[1942.]]), pisac
* [[Kazimierz Kuratowski]] ([[1896.]] – [[1980.]]), matematičar
||
* [[Janusz Kusociński]] ([[1907.]] – [[1940.]]), atletičar
* [[Tamara de Lempicka]] ([[1898.]] – [[1980.]]), slikarica
* [[Witold Lutosławski]] ([[1913.]] – [[1994.]]), kompozitor
* [[Benoît Mandelbrot]] ([[1924.]] – [[2010.]]), matematičar
* [[Icchok Lejb Perec]] ([[1851.]] – [[1915.]]), pisac
* [[Władysław Reymont]] ([[1867.]] – [[1925.]]), pisac
* [[Wacław Sierpiński]] ([[1882.]] – [[1969.]]), matematičar
* [[Stefan Starzyński]] ([[1893.]] – [[1939.]]?), gradonačelnik
* [[Stanisław Staszic]] ([[1755.]] – [[1826.]]) filozof
* [[Władysław Szpilman]], ([[1911.]] – [[2000.]]), skladatelj
* [[Olga Tokarczuk]], ([[1962.]]), književnica, dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] 2018.
* [[Janusz A. Zajdel]] ([[1938.]] – [[1995.]]), ZF pisac
|}

== Promet ==
[[Datoteka:dworzec_kolei_Warszawsko-Wiedeńskiej_kj.jpg|mini|<center>Glavni kolodvor na pruzi Varšava-Beč 1900.]]
[[Datoteka:Warsaw 07-13 img37 Plac Wilsona metro.jpg|mini|<center>Postaja podzemne željeznice Plac Wilsona]]
Uslijed štete koja je nastala u [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo velike gužve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.

=== Tranzit ===
Varšava nema obilaznicu, a veći dio prometa na osi istok-zapad odvija se kroz centar grada. Trenutno traju radovi na dvjema obilaznicama. Prva od njih treba udaljiti promet oko 10 kilometara od centra, a druga treba postati dio autoceste A2 ([[Berlin]]-[[Moskva]])

=== Zračne luke ===
Varšava ima međunarodnu [[Zračna luka|zračnu luku]] Warszawa-Okęcie, koja se nalazi 10 kilometara od užeg centra grada, a ujedno je i najveća u Poljskoj. Kroz tu zračnu luku prođe preko 18,8 milijuna putnika godišnje (2019.), a dnevno poleti oko 500 zrakoplova. Druga zračna luka Warszawa-Modlin nalazi se 35 kilometara od centra koja godišnje preveze 3 milijuna putnika.

Postoji još jedna aktivna zračna luka u Varšavi (Warszawa-Bemowo). Nju koristi varšavski aeroklub, kao i mnogi vlasnici manjih aviona i helikoptera.

=== Gradski prijevoz ===

Sustav gradskog prijevoza grada Varšave sastoji se od autobuskih i tramvajskih linija, kao i [[metro]]a.

* [[Autobus]]i

Varšava ima oko 2.603 kilometara autobuskih linija po kojima kruži oko 1659 autobusa.

* [[Tramvaj]]i

Prva tramvajska linija u Varšavi otvorena je 11. prosinca [[1866.]] godine, a druga 26. ožujka [[1908.]] Ove linije tramvaja koje su vukli konji su elektrificirane. Trenutno postoji 863 tramvaja i oko 470 kilometara šina, te 29 stalnih linija.

* [[Vlak]]ovi

Prvi vlak u Varšavi počeo je sa radom [[1849.]] godine. Danas je u Varšavi jedna od najvećih železničkih petlji u [[Poljska|Poljskoj]]. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. [[Gdanjsk]], [[Szczecin]], [[Wrocław]], [[Łódź]], [[Krakov]], [[Lublin]], [[Białystok]] i inozemstvu do [[Minsk]], [[Moskva]], [[Lavov]], [[Kijev]], [[Bratislava]], [[Budimpešta]], [[Beč]], [[Milano]], [[Prag]] i [[Berlin]].

== Šport ==
[[Slika:Stadion Narodowy w Warszawie 20120422.jpg|mini|<center>[[Nacionalni stadion u Varšavi|Nacionalni stadion]]]]
[[Slika:Moderne wolkenkrabber Warschau 0865.PNG|mini|<center>Olimpijski centar]]
U Varšavi postoje dva poljska prvoligaška [[nogomet]]na kluba, [[Legia Varšava|Legia]] i [[Polonia Varšava|Polonia]], kao i nekoliko manjih športskih klubova.

Popis najvažnijih športskih klubova u Varšavi:

* [[Legia Varšava]] - [[nogomet]], [[košarka]], [[mačevanje]], [[odbojka]]
* [[Polonia Varšava]] - [[nogomet]], [[košarka]], [[šah]], [[atletika]]
* Varšavianka - [[rukomet]], [[plivanje]]
* Gvardia Varšava - [[nogomet]], [[boks]]
* AZS AVF Varšava - [[rukomet]]
* AZS politehnika Varšava - [[odbojka]]
* MKS MDK Varšava - [[odbojka]], [[šah]]
* MOS Vola Varšava - [[odbojka]]

U Varšavi postoji i [[hipodrom]], nekoliko natkrivenih klizališta, nekoliko desetina natkrivenih bazena, [[tenis]]kih terena, kao i dosta manjih i većih športskih hala.

Varšava je jedan od gradova u kojem je održano [[Europsko prvenstvo u nogometu - Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvo u nogometu 2012.]]

== Obrazovanje ==
Varšava je najveći sveučilišni centar u Poljskoj. U njoj ima središte 66 škola. U najveće Varšavske škole spadaju:

* Varšavsko Sveučilište (Uniwersytet Warszawski)
* Sveučilište Kardinala Stefana Višinjskiego (Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego)
* Varšavska Politehnika (Politechnika Warszawska)
* Vojna Tehnička Akademija (Wojskowa Akademia Techniczna)
* Glavna Trgovinska Škola (Szkoła Główna Handlowa)
* Medicinska Akademija (Akademia Medyczna)

Studenti i učenici viših škola predstavljaju oko 29,2% populacije Varšave. Njihov broj je [[2002.]] godine prešao 500.000.

== Trgovina ==
[[Datoteka:Złote Tarasy Dworzec Warszawa Centralna widziane z PKiN.JPG|mini|desno|<center>Srudmiesće (Śródmieście)]]
Varšava, a posebno varšavsko Srudmiesće (''Śródmieście''), spada u najveće poslovne centre u Srednjoj Europi. Godine [[2003.]] bilo je registrirano 268.307 poduzeća, a strani invenstitori su uložili u grad preko 650 milijuna [[Euro|eura]] te godine. Varšava proizvodi preko 4,1% poljskog [[BDP]]-a.

Sam grad je [[2003.]] godine donosio 5.162.324 [[Poljski zlot|zlota]] zarade, a nezaposlenost je opala na 6,5%.

== Industrija ==
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], komunističke vlasti su odlučile napraviti od Varšave važan centar teške industrije. U gradu je otvoreno nekoliko desetaka velikih tvornica.

== Institucije ==
U Varšavi kao prijestolnici [[Poljska|Poljske]] i najvećem njenom gradu, smještena su glavna središta ministarstava, kao i centri regionalnih i republičkih institucija. Najpoznatije među njima su:

* Vrhovni Sud (Sąd Najwyższy)
* Nacionalni Administrativni Sud (Naczelny Sąd Administracyjny)
* Narodna Banka Poljske (Narodowy Bank Polski)
* Tiskara vrijednosnih papira (Giełda Papierów Wartościowych)
* Televizija Poljska (Telewizja Polska)
* Radio Poljska (Polskie Radio)

U Varšavi su smještena veleposlanstva i konzulati drugih država.

==Gradovi prijatelji==
Varšava ima ugovore o partnerstvu sa preko 30 gradova širom svijeta:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|K|KAZ}} [[Astana]], [[Kazahstan]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Bangkok]], [[Tajland]]
* {{ZD|A|AUT}} [[Beč]], [[Austrija]]
* {{ZD|N|NJE}} [[Berlin]] i [[Düsseldorf]], [[Njemačka]]
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Budimpešta]], [[Mađarska]]
* {{ZD|U|UK}} [[Coventry]], [[UK]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Chicago]] i [[San Diego]], [[SAD]]
* {{ZD|N|NIZ}} [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
* {{ZD|R|RUS}} [[Grozni]], [[Moskva]] i [[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]]

||
* {{ZD|J|JAP}} [[Hamamatsu]], [[Japan]]
* {{ZD|V|VIJ}} [[Hanoi]], [[Vijetnam]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Harbin]], [[Kina]]
* {{ZD|F|FRA}} [[Île-de-France]], [[Pariz]] i [[Saint-Étienne]], [[Francuska]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]]
* {{ZD|U|UKR}} [[Kijev]], [[Ukrajina]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
* {{ZD|N|NOR}} [[Oslo]], [[Norveška]]
||
* {{ZD|B|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
* {{ZD|L|LAT}} [[Riga]], [[Latvija]]
* {{ZD|J|JKO}} [[Seul]], [[Južna Koreja]]
* {{ZD|T|TAJ}} [[Taipei]], [[Tajvan]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
* {{ZD|K|KAN}} [[Toronto]], [[Kanada]]
* {{ZD|L|LIT}} [[Vilnius]], [[Litva]]
|}

== Zanimljivosti ==
* Najduža ulica Varšave je ulica Pulavska (''Puławska'') - 10 [[km]].
* Najduža kuća je kuća u Kijovskoj (''Kijowskiej'') ulici (508 [[metar|m]])
* Najviša građevina je Zamak Kulture i Znanosti (''Pałac Kultury i Nauki'') (234 [[metar|m]]).
* [[Varšavski podnevnik]]

== Galerija fotografija ==
<gallery>
Slika:5 Warszawa 083.jpg|<center>Belvédère (bivše sjedište predsjednika Poljske)
Slika:4 Warszawa-Lazienki Krolewskie 141.jpg|<center>Palača Łazienkowski
Slika:5 Warszawa 126.jpg|<center>Palača Łazienkowski
Slika:4 Warszawa-Lazienki Krolewskie 107.jpg|<center>Frédéric Chopin
Slika:4 Warszawa-Zamek Ujazdowski 03.jpg|<center>Dvorac Ujazdowski
Slika:Wilanów Palace.jpg|<center>Stambena četvrt u Wilanówu
Slika:4 Warszawa 44.jpg|<center>Crkva Wizytek
Slika:AleksanderWarszawa.jpg|<center>Crkva Aleksander
</gallery>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Warsaw}}
*[http://www.um.warszawa.pl/ Službena stranica] {{pl icon}} {{eng icon}}
*[http://www.zacharz.com/warszawa/varsovie.htm Slike Varšave i Wilanówa]
*[http://www.e-warsaw.pl/multimedia/multimedia.htm Videosnimke Varšave]
*[http://www.destinationwarsaw.com/video.html Videosnimke Varšave]
*[http://www.warsawtour.pl/index.php?lang=1&id=-2& Turistička stranica]
*[http://www.um.warszawa.pl/v_syrenka/perelki/index_fr.php?mi_id=&dz_id= Kulturni spomenici]
*[http://www.stalus.iq.pl/ Varšava prije rata]
*[http://www.zlotehotele.pl/warszawa/eng/ Hoteli Varšave]
*[http://www.warszawa1939.pl Povijest i fotografije Varšave]

{{Svjetska baština u Poljskoj}}

[[Kategorija:Varšava| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]