Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Oceanija}}' u '{{Australija i Oceanija}}'

2025-05-11T23:18:08Z

Zamjena teksta - '{{Oceanija}}' u '{{Australija i Oceanija}}'

←Starija inačica		Inačica od 11. svibanj 2025. u 23:18
Redak 124:		Redak 124:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{Oceanija}}		{{Australija i Oceanija}}
	{{Commonwealth}}		{{Commonwealth}}
	{{Frankofonija}}		{{Frankofonija}}

	[[Kategorija: Vanuatu\| ]]		[[Kategorija: Vanuatu\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:28:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Vanuatu |
izvorno_ime = Ripablik blong Vanuatu<br>Republic of Vanuatu<br>République du Vanuatu|
ime_genitiv = Vanuatua |
eng_ime = Vanuatu |
zastava = Flag of Vanuatu.svg|
grb =Coat_of_arms_of_Vanuatu.svg|
službeni_jezik = [[bislama jezik|bislama]], [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik|francuski]] |
glavni_grad = [[Port Vila]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Tallis Obed Moses]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Bob Loughman]] |
površina_poredak = 157 |
površina = 12.200 |
vode = 0 |
stanovništvo_poredak = 183 |
stanovništvo = 211.000 (procjena)|
godina_popisa = 2005|
gustoća_stanovništva = 17 |
neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Francuska|Francuske]] [[30. srpnja]] [[1980.]]|
valuta = [[Vanuatski vatu|vatu]] |
stoti_dio_valute = nema podjedinica |
vremenska_zona = +11 |
himna = [[Yumi, Yumi, Yumi]] |
internetski_nastavak = .vu |
pozivni_broj = +678 |
komentar = |
moto = Let us stand firm in God<br>([[engleski jezik|eng.]] Stojmo čvrsto u Bogu)
}}

'''Vanuatu''' je [[otok|otočna]] [[država]] u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]], južno od [[Salomonovi Otoci|Salomonovih Otoka]], zapadno od [[Fidži]]ja, sjeverno od [[Francuska|francuskog]] teritorija [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] i istočno od [[Australija|Australije]]. Sastoji se od 83 otoka u otočnoj skupini [[Novi Hebridi]] koji se protežu u dužini od 900 [[km]] i [[vulkan]]skog su i [[koralji|koraljnog]] porijekla. Neki od većih otoka su: [[Espiritu Santo]] ([[Duh Sveti]]), [[Malakula]] i [[Efate]] (bogat [[mangan]]skim rudama).

Vanuatu ima [[tropska klima|tropsku klimu]] s prosječnom godišnjom temperaturom od 25[[°C]] i prosječnom godišnjom količinom padalina od 2500 [[mm]].

Prvi Europljani koji su otkrili i oplovili većinu tih otoka bili su rani dubrovački pomorci na zapadnom Pacifiku već krajem 16. stoljeća, koji su tuda plovili u savezu sa Španjolcima iz novootkrivenih Filipina. Potom su se od 17. st. i na ove otoke doselili [[Španjolci]], a kasnije još [[Francuzi]]. Nezavisna država proglašena je [[1980.]] godine, a većinsko stanovništvo čine domaći Melanezijci (Ni-Vanuatu).

Ekonomija im se najviše temelji na [[turizam|turizmu]] zbog toplog mora, ugodne [[klima|klime]] i lijepih [[plaža]], te na [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[poljoprivreda|poljoprivredi]].

==Povijest==

[[Prapovijest]] Vanuatua je slabo poznata. Arheološki dokazi pokazuju da su prije 4000 godina stigli ljudi koji su govorili [[Austronezijski jezici|austronezijski jezik]]. Pronađeni lončarski fragmenti potječu iz 1300-1100 godine pr. Kr.

1606. je portugalski istraživač [[Pedro Fernandes de Queirós]] koji je plovio u službi [[španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolske krune]] otkrio jedan od otoka. Europljani nisu dolazili na otoke sve do 1768. kada je [[Louis Antoine de Bougainville]] oplovio otoke. 1774. [[James Cook]] koji je otkrio [[Australija|Australiju]] je otoke nazvao [[Novi Hebridi]].

1825. je trgovac [[Peter Dillon]] otkrio [[drvo]] [[Sandal (drvo)|sandal]] na [[otok]]u [[Erromango]], te je započelo naseljavanje Europljana. 1830. je nastao sukob između doseljenika koji su koristili zemlju za poljoprivredu i starosjedioca [[Melanizijci|Melanezijaca]]. 1860ih su poljoprivrednici iz [[Australija|Australije]], s [[Fidži]]ja i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]] stigli u potrazi za obradivom zemljom. Taj događaj se zvao "[[blackbirding]]". Zbog trgovine i posla većina odraslih muškaraca je otišla u inozemstvo. Izvori govore da je današnja populacija uvelike smanjena od prijašnje.

U 19. st. su stigli [[Protestantizam|protestantski]] i [[Katolička crkva|katolički]] [[misionar]]i. Tada je počeo uzgoj [[pamuk]]a, ali je ubrzo prestao. Nakon toga je počeo uzgoj [[kava|kave]], [[kokos]]a, [[banana|banane]] i [[kakao|kakaa]]. Tada su [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Englezi]] zauzeli Nove Hebride, ali su ih 1882. zauzeli [[Francuska|Francuzi]]. Tijekom stoljeća Francuzi su se podijelili s Britancima.

Francuski i britanski interes za otočjem doveo je do sukoba. 1906. obje strane su pristale na zajedničku vlast na otoku. To je prvi teritorij kojim vladaju dvije države istovremeno. Melanežanima je zabranjeno stjecanje državljanstva i sudjelovanje u vlasti.

Problemi s ovakvim oblikom vlasti nastali su za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada su se Amerikanci zainteresirali za otočje. Amerikanci su stanovništvu govorili da će im general [[John Frum]] donijeti bogatstvo i slobodu, te je počelo širenje [[nacionalizam|nacionalizma]] na otocima.

Prva politička stranka je osnovana u ranim 1970-im i prvobitno je nazvana Narodna stranka Novih Hebrida. Jedan od osnivača je bio [[Walter Lini]] koji je kasnije postao [[Predsjednici vlade Vanuatua|premijer]]. Tijekom 1990-ih je stvorena demokratska vlada.

==Zemljopis==
{{glavni|Zemljopis Vanuatua}}

[[Datoteka:Vanuatu Tanna Yasur.JPG|desno|250px|thumb|[[Vulkan]] [[Yasur (planina)|Yasur]] na otoku [[Tanna (otok)|Tanna]]]]
[[Datoteka:A stream on Efate, Vanuatu.jpg|desno|250px|thumb|[[Potok]] na otoku [[Efate]]]]

Vanuatu se sastoji od oko 82 relativno mala otoka vulkanskog podrijetla od kojih je 65 naseljeno. Stanovnici otoka Matthew i Hunter su tvrdili da su francuski prekooceanski departman, te da spadaju pod [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]], ali su potpali pod Vanuatu. 14 otoka ima površinu veću od 100 četvornih kilometara. Najveći otoci su [[Espiritu Santo]] ([[Duh Sveti]]), [[Malakula]] i [[Efate]].
Ostali veći otoci su Erromango, Ambrym, Tanna, Pentecost, Epi, Ambae ili Aoba, Vanua lava, Gaua, Maewo, Malo i Anatom ili Aneityum. Najveći gradovi su glavni grad [[Port Vila]], smješten na [[Efate]]u i [[Luganville]] na [[Espiritu Santo]]u. Najviši vrh je na planini [[Tabwemasana]] na Espiritu Santu.

Vanuatu ima ukupnu površinu oko 12.274 kvadratnih kilometara, što je vrlo ograničena površina. Najveći dio otoka je strm s nestabilnim tlom. Procjena iz [[2005.]] potvrđuje da se samo 9% zemlje upotrebljava za poljoprivredu (7% stalni usjevi, 2% oranica.) Uz obalu je [[krš]]ki reljef koji izravno pada u duboki ocean. Postoji nekoliko aktivnih vulkana, uključujući [[Lopevi]]. Postoji velika opasnost od [[erupcija]]. Zadnja jaka erupcija dogodila se 1945. <ref>MSN encarta</ref>

===Klima===

Klima je oceanska tropska s jednakomjernim temperaturama cijele godine (s.g.t. oko 24 °C) i obilnim padalinama. Najviše padalina padne od studenog do travnja, a od svibnja do listopada je malo hladnije i manje je padalina. Otoci su cijele godine pod utjecajem jugoistoćnih [[Vjetar pasat|pasata]]. Zato dolazi do velikih razlika u količini između privjetrinskih i zavjetrinskih dijelova otoka, kao i između južnih otoka (oko 2000 mm padalina) i sjevernih otoka (više od 3000 mm). Povremeno se pojavljuju tropski cikloni. <ref>Karel i Marjeta Natek:Države svijeta, Mozaik knjiga </ref>

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Vanuatu Provinces.JPG|thumb|180px|desno|[[Vanuatske pokrajine]]]]

Od [[1994.]] godine, Vanuatu je podijeljen na [[Vanuatske pokrajine|šest pokrajina]]:
* [[Malampa]]
* [[Penama]]
* [[Sanma]]
* [[Shefa]]
* [[Tafea]]
* [[Torba (Vanuatu)|Torba]]

==Državno uređenje==

[[Datoteka:Vanuatu Parliament, Port Vila - Flickr - PhillipC.jpg|lijevo|150px|thumb|Zgrada parlamenta]]

Prema ustavu od 30. srpnja [[1980.]], Vanuatu je parlamentarna republika. Pravo na glasanje imaju svi državljani stariji od 18 godina. Predsjednika na pet godina bira izborni kolegij sastavljen od svih članova parlamenta i predsjednika provincijskih skupština. Parlament ima 52 člana koji se biraju na općim izborima svake četiri godine. Kao savjetodavno tijelo za [[tradicija|tradicionalne običaje]] postoji vijeće poglavica, sastavljeno od svih plemenskih poglavica.

==Gospodarstvo==

===Poljoprivreda===

Na otocima postoji 144.000 ha [[Oranice|njiva]] i trajnih nasada (11,9 % površine), te 24000 ha [[travnjak]]a i [[pašnjak]]a (2 % površine). Tri četvrtine stanovništva bavi se samoopskrbnom poljoprivredom ([[taro]], [[jam]], [[manioka]], [[slatki krumpir]], [[kruhovac]], [[kokosova palma|kokosov orah]] i svinjogojstvo), a za izvoz se proizvodi [[kopra]], [[kakao]], [[kava]] i tikvice. Francuski doseljenici se se bave mesnim stočarstvom (izvoz govedine i teletine.) <ref>[http://www.world66.com/australiaandpacific/vanuatu/economy/ Gospodarstvo Vanuatua]</ref>

===Industrija===

Industrija je vrlo slabo razvijena i ovisi o preradi poljoprivrednih proizvoda. Postoji malo tekstilne i [[Drvo|drvne]] industrije. Na [[Espiritu Santo|Espiritu Santu]] je izgrađen industrijski park gdje će vlasnici kapitala iz [[Azija|Azije]] otvoriti tvornice.

===Turizam===

Turizam je važan izvor prihoda i zapošljava oko 5000 stanovnika (51.000 stranih turista i 69.000 jednodnevnih posjetitelja). Izrazita je usmjerenost na gornji kvalitetni razred (većina hotela je u vlasništvu stranca), osobito na [[Efate]]u ([[Port Vila]]), [[Tanna|Tanni]] i [[Espirito Santo|Espiritu Santu]]. Tek nakon 1995. se turizam počeo poticati i u provinciji.

==Glazba==

Tradicionalna glazba na [[Bislama]] jeziku se u nekim dijelovima Vanuatua još uvijek izvodi. Svira se uglavnom na [[Idiophone|Idiophineu]], [[Slit gong]]u i [[Rattle]]u. Slit Gong simbolizira Vanuatu, te se koristio kao bubnjevi. Tradicionalna glazba je klasična glazba [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]]. U 20 stoljeću je većina žanrova je postala popularna, te se počela koristi [[gitara]] i [[ukulele]].

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Vanuatu demography.png|desno|250px|thumb|Brz rast stanovnika]]

Veliku većinu stanovnika (preko 90%) čine [[Melanežani]] (pripadnici etničke skupine [[Ni-Vanuatu]]). Postoje [[Polinežani]] i nekoliko tisuća Europljana. Stanovnici govore preko 100 jezika, a međusobno se sporazumijevaju jezikom [[bislama]]. [[Kršćanstvo]] je najvažnija religija. (najviše [[prezbiterijanci]]). Većina stanovnika živi na obali, dok su brdoviti unutrašnji dijelovi otoka rijetko naseljeni. Na glavnom otoku Efate živi preko polovica stanovnika.

==Jezici==

U Vanuatuu su tri službena jezika: [[engleski]], [[francuski]] i [[Bislama jezik|bislama]]. Bislama pripada [[pidžin]] [[Kreolski jezici|kreolskim jezicima]], te je kombinacija melanezijske i engleske gramatike. Većina stanovništva govori bislamu kao drugi jezik. U Vanuatuu se govori još 113 jezika. Prosjek je oko 2.000 govornika po jeziku. Svi jezici pripadaju [[Austronezijski jezici|Austronezijskim jezicima]].

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Feuerreiben.gif|mini|Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru]]
[[Gaua]] je otok u [[Banksovi otoci|Banksovim otocima]] s kraterskim jezerom u središtu i izvorima vruće vode. Poznati gradovi su [[Luganville]] i [[Port Vila]]. U Luganvilleu su građevine iz kolonijalnog razdoblja, a u Port Vili zgrada parlamenta i kulturni centar. Poznati su otoci [[Tanna]] (vulkan [[Yasur (planina)|Yasur]]) i [[Pentecost (otok)|Pentecost]].

==Potresi 2009.==

2009. se u blizini Vanuatua dogodilo nekoliko velikih potresa. Iznosili su od 6.2 do 7.8 po [[Richterova ljestvica|Richteru]]. 11 zemalja u regiji počelo se pripremati za [[tsunami]], ali su zabilježeni samo manji. Potres se dogodio na granici [[Australija|australske]] i [[Pacifik|pacifičke]] litosferne ploče. To je jedno od seizmički najaktivnijih područja.

==Izvori==
{{izvori}}

{{Oceanija}}
{{Commonwealth}}
{{Frankofonija}}

[[Kategorija: Vanuatu| ]]

Vanuatu - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Oceanija}}' u '{{Australija i Oceanija}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica