https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Vakuumska_sisaljkaVakuumska sisaljka - Povijest promjena2026-09-02T16:30:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Vakuumska_sisaljka&diff=242320&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-22T15:33:54Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Vakuumska sisaljka'''-->[[datoteka:Roots blower - 2 lobes.svg|mini|desno|250px|Rootsovo [[puhalo]] je primjer vakuumske sisaljke.]]<br />
<br />
[[datoteka:Pompe à palettes.gif|mini|desno|250px|Lamelna sisaljka.]]<br />
<br />
[[datoteka:M6 Diffusion Pump.jpg|mini|250px|desno|6 [[inč]]na uljna [[difuzijska pumpa]].]]<br />
<br />
'''Vakuumska sisaljka''' ili '''vakuumska pumpa''' je [[sisaljka]] ([[crpka]], [[pumpa]]) za postizanje i održavanje iznimno niskoga [[tlak]]a u [[vakuum]]skoj komori. <ref> '''vakuumska pumpa''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63677] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Ove sisaljke služe za razrjeđivanje [[plin]]ova, u prvom redu [[zrak]]a da bi u nekom [[cilindar|cilindru]] ili posudi postigao izvjestan podtlak ili vakuum ([[tlak]] manji od [[Atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]]). Takve se sisaljke upotrebljavaju kod [[parni stroj|parnih strojeva]] i [[turbina]], zatim u [[Kočnice|uređajima za kočenje]] (kod [[automobil]]a, u industriji i za [[laboratorij]]ske radove). Najčešće korištena vakuumska sisaljka je lamelna sisaljka (ponekad se naziva i ''Gaedova sisaljka''). U šupljini [[željezo|željeznog]] valjka okreće se pomoću [[motor]]a masivan manji [[valjak]], smješten [[Ekscentricitet|ekscentrično]]. Kroz njegov dijametralni prorez prolaze dvije [[lamela|lamele]] ili pomicaljke, rastavljene čeličnim [[Pero (strojni dio)|perom]], koje šupljinu rastavljaju u dva dijela. Jedan je dio u vezi s posudom iz koje se siše zrak, a drugi s vanjskom [[atmosfera|atmosferom]]. Kako se [[rotor]] (valjak) okreće, povećava se ulazni prostor, i kroz usisnu cijev struji zrak iz evakuiranog prostora. Kod toga se prostor na izlazu smanjuje, a zrak koji se u njemu nalazi tjera kroz [[ventil]] u vanjsku atmosferu. Da bi se povećalo [[brtva|brtvljenje]] [[ventil]]a i [[ležaj]]a [[osovina|osovine]], cijela sisaljka smješta se u posudu s [[Mineralna ulja|uljem]]. S ovakvom sisaljkom može se postići vakuum od 0,01 [[Pa]]. Da bi se postigao još veći vakuum, spajaju se dvije ovakve sisaljke u seriju, tako da druga sisaljka isisava prvu. To je onda ''dupleks sisaljka''. <br />
<br />
Primjena visokih vakuuma je vrlo važna u industriji [[Elektronska cijev|elektronskih cijevi]] kod kojih vakuum mora biti što veći. U optičkoj industriji vrši se prevlačenje [[zrcalo|zrcala]] za [[teleskop]]e i [[Reflektorski teleskop|reflektore]] [[isparavanje]]m [[aluminij]]a u vakuuma. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref><br />
<br />
== Vrste vakuumskih sisaljki ==<br />
Prema načinu rada vakuumske pumpe dijele se u četiri glavne skupine.<br />
<br />
=== Mehaničke sisaljke ===<br />
'''Mehaničke sisaljke''' temelje se na [[vrtnja|vrtnji]] (rotaciji) radnoga dijela koji [[period]]ički zahvaća određeni [[obujam]] (volumen) plina i izbacuje ga iz vakuumske komore. U toj skupini pumpi najučinkovitija je turbomolekularna pumpa, kojom se mogu postići tlakovi do 10<sup>–7</sup> [[Pa]].<br />
<br />
=== Mlazne sisaljke ===<br />
'''Mlazne sisaljke''' nemaju pokretnih dijelova, već na temelju podtlaka koji se stvara na mjestu suženja mlaza [[fluid]]a privlače čestice [[plin]]a i povlače ih sa sobom do izlaza iz pumpe. Najjednostavnija je vodena sisaljka male [[učinkovitost]]i, a najučinkovitija [[difuzijska pumpa]].<br />
<br />
=== Kondenzacijske sisaljke ===<br />
'''Kondenzacijske sisaljke''' koriste pojavu [[kondenzacija|kondenzacije]] plinova na ohlađenim plohama, obično u posebno oblikovanim posudama (stupicama) u koje se stavlja rashladna tekućina (na primjer [[Ukapljivanje plinova|ukapljeni]] [[dušik]]). Najučinkovitije su kriogene pumpe, kojima se može postići [[tlak]] od 10<sup>–11</sup> Pa.<br />
<br />
=== Sorpcijske sisaljke ===<br />
'''Sorpcijske sisaljke''' vežu čestice plina na nekoj plohi, najčešće uz prethodnu ionizaciju ([[ionska stupica]]). Ionsko-sublimacijska pumpa može postići tlak od 10<sup>–9</sup> Pa. Kako većina sisaljki za postizanje visokoga vakuuma počinje djelovati na tlakovima od približno 0,1 Pa, što ovisi o pojavama na kojima se temelji njihov rad, obično se, prije početka rada, za postizanje potrebnoga tlaka primjenjuju dvije ili više pumpi.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Sisaljke]]</div>WikiSysop