Vajska - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:53, 24. ožujak 2026.

2026-03-24T22:53:01Z

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2026. u 22:53
Redak 138:		Redak 138:

	== Ime ==		== Ime ==
	O imenu Vajske ne postoji čvrsto stajalište, no pretpostavlja se da je dobila ime po rječici [[Vajš]] koja je tekla ovim područjem. O njenom postojanju svjedoči zemljovid tog kraja iz 1768. godine.		O imenu Vajske ne postoji čvrsto stajalište, no pretpostavlja se da je dobila ime po rječici [[Vajš]] koja je tekla ovim područjem. O njenom postojanju svjedoči zemljovid tog kraja iz 1768. godine. Naziv za stanovnike Vajske je Vajštanci, a pridjev je vajštanski.

	== Zemljopisni položaj ==		== Zemljopisni položaj ==
Redak 148:		Redak 148:
	== Upravna podjela ==		== Upravna podjela ==

	Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug\|~~Južna Bačka~~]], u općini [[Bač (općina)\|~~Bač~~]].		Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug\|Južnoj Bačkoj]], u općini [[Bač (općina)\|Baču]].


	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik10 u (test) 22:51, 24. ožujak 2026.

2026-03-24T22:51:09Z

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2026. u 22:51
Redak 163:		Redak 163:
	Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim\|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>		Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim\|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>

	Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku [[crkva sv. Jurja u Vajskoj\|crkvu sv. Jurja]], koja će biti sagrađena [[arhitektura u 1842.\|1842.]] godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.		Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku [[crkva sv. Jurja u Vajskoj\|crkvu sv. Jurja]], koja će biti sagrađena [[arhitektura u 1842.\|1842.]] godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: [[Gospodska kasina]], [[Zemljoradnička kasina]] i ina.

	1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.		1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.
Redak 170:		Redak 170:

	Danas je u Vajskoj nekoliko prodavaonica, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, osnovna škola te brojne udruge i društva kao što su lovačko društvo, udruge ribolovaca, ženske udruge.		Danas je u Vajskoj nekoliko prodavaonica, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, osnovna škola te brojne udruge i društva kao što su lovačko društvo, udruge ribolovaca, ženske udruge.

			30. siječnja 2021. je HKU Antun Sorgg organizirao je prvi put manifestaciju [[Vajštanska svinjokolja]], kojom se gostima prikazuje tradicionalni obiteljski običaj [[svinjokolja\|svinjokolje]] u Vajskoj. Planira se da bude godišnja manifestacija.<ref>Slavica Štefić: [https://glashrvatske.hrt.hr/hr/obicaji/cuvanje-tradicije-u-vajskoj-1892046 '' Čuvanje tradicije u Vajskoj'']. Glas Hrvatske. HRT. 14. veljače 2021. Pristupljeno 24. ožujka 2026.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 207:		Redak 209:
	*[[HKU Antun Sorgg, Vajska\|Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg]], osnovana 2017.		*[[HKU Antun Sorgg, Vajska\|Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg]], osnovana 2017.
	*[[Šokačka kuća u Vajskoj\|Šokačka kuća]]		*[[Šokačka kuća u Vajskoj\|Šokačka kuća]]
			*[[Vajštanska svinjokolja]]

	HKUPD Dukat organizira manifestaciju ''[[Plavi Dunav prigrlio Savu]]''.<ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1819 Hrvatska matica iseljenika] Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić</ref>		HKUPD Dukat organizira manifestaciju ''[[Plavi Dunav prigrlio Savu]]''.<ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1819 Hrvatska matica iseljenika] Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić</ref>
Redak 224:		Redak 227:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	*Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.		*Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
	*[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ~~] Zvonimir Pelajić: Vajska~~, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.		*Zvonimir Pelajić: [http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html ''Vajska'']. Hrvatska riječ, Subotica. 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
	{{izvori}}		{{izvori}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T04:46:05Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 04:46
Redak 41:		Redak 41:
	\| lokacija1_ime = Pokrajina		\| lokacija1_ime = Pokrajina
	\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]		\| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
	\| lokacija2_ime = [[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija2_ime = [[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]		\| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]
	\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]		\| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine\|Općina]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T02:38:43Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 02:38
Redak 230:		Redak 230:
	*[http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Vajska.html Vajska] na fallingrain.com		*[http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Vajska.html Vajska] na fallingrain.com

	{{~~Predložak:~~Naselja u sastavu Općine Bač‎}}		{{Naselja u sastavu Općine Bač‎}}
	[[Kategorija:Vajska\| ]]		[[Kategorija:Vajska\| ]]

Suradnik01: /* Povijest */

2022-04-14T23:16:53Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 23:16
Redak 163:		Redak 163:
	Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim\|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>		Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim\|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>

	Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku crkvu sv. Jurja, koja će biti sagrađena 1842. godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.		Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku [[crkva sv. Jurja u Vajskoj\|crkvu sv. Jurja]], koja će biti sagrađena [[arhitektura u 1842.\|1842.]] godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.

	1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.		1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.

Suradnik01: /* Vanjske poveznice */

2022-04-14T22:11:03Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 22:11
Redak 231:		Redak 231:

	{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Bač‎}}		{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Bač‎}}
	[[Kategorija:~~Bačka]]~~		[[Kategorija:Vajska\| ]]
	~~[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]~~
	~~[[Kategorija:Općina Bač~~]]

Suradnik01: /* Poznati stanovnici */

2022-04-14T22:10:02Z

Poznati stanovnici

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 22:10
Redak 212:		Redak 212:
	=== Poznati stanovnici ===		=== Poznati stanovnici ===
	[[Datoteka:Gromon Dezső Ellinger.jpg\|alt= Baron Deže Gromon\|mini\|253x253px\|Barun Deže Gromon<br />]]<br />		[[Datoteka:Gromon Dezső Ellinger.jpg\|alt= Baron Deže Gromon\|mini\|253x253px\|Barun Deže Gromon<br />]]<br />
	*grof Emil ~~Sečenji~~ (1865-1932) madjarski političar		*grof Emil Széchenyi (1865. — 1932.) madjarski političar, punog imena ''Emil Joseph Karl Maria [[Széchényi de Sárvár-Felsövidek\|Széchenyi de Sárvár-Felsövidek]]''<ref>[https://www.geni.com/people/Emil-Joseph-Karl-Maria-Sz%C3%A9chenyi-de-S%C3%A1rv%C3%A1r-Fels%C3%B6videk/6000000022410099978 Geni.com]</ref><ref>Vidi [https://www.thurnundtaxis.de/en/family/the-family-szechenyi-de-sarvar-felsoevidek/ ''The family Széchényi de Sárvár-Felsövidek '']. Thurn und Taxis. </ref>
	*barun [[Dezső Gromon]] (1838. - 1912.) mađarski političar		*barun [[Dezső Gromon]] (1838. - 1912.) mađarski političar
	*župnik [[Antun Sorgg]] (u. 1926.)		*župnik [[Antun Sorgg]] (u. 1926.)
	*Zvonko Ivezić (1949-2016) ~~fudbaler~~		*[[Zvonko Ivezić]] (1949. — 2016.), nogometaš, iz [[Labudnjača\|Labudnjače]]
	*grofica Marija ~~Sečenji~~ (1870-1945) vlasnica vlastelinskog dobra ~~Sečenji~~ i vlasnica kudeljare Bodjanski rit		*grofica Marija Széchenyi (1870. — 1945.) vlasnica vlastelinskog dobra Széchenyi i vlasnica kudeljare Bodjanski rit<ref>[https://www.geni.com/people/Maria-Hunyady-de-K%C3%A9thely-GR/6000000023978837968 Geni.com] ?</ref>
	*Zdravko Vuković (1924-2005) generalni direktor radio televizije-Beograd,ministar obrazovanja Srbije,direktor instituta za udzbenike i nastavna sredstva		*[[Zdravko Vuković]] (1924. — 2005.) generalni direktor radio televizije-Beograd,ministar obrazovanja Srbije,direktor instituta za udzbenike i nastavna sredstva

	== Šport ==		== Šport ==
	U Vajskoj djeluje nogometni klub [[FK Labudnjača\|Labudnjača]].		U Vajskoj djeluje nogometni klub [[FK Labudnjača\|Labudnjača]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T11:07:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 11:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Vajska'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Vajska'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Vajska		\| ime = Vajska
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T08:13:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Vajska
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Vajska,_Catholic_Church.jpg
| veličina_slike =240px
| opis_slike =Crkva sv. Jurja

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Srbija

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 45
| širina-minute = 24
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 06
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Južnobački okrug]]
| lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_info = [[Bač (općina)|Bač]]

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 88,7 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 89 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =Naselje
| stanovništvo_prazno2 =3169
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =36 st./km²

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 21426
| pozivni_broj = 021
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime = Registracijska oznaka
| prazno_info = NS
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =
}}

[[Datoteka:Muzej Vojvodine, Vajska i Salkuca kultura.jpg|mini|posude pronađene u Vajskoj]]
'''Vajska''' (srp. ''Вајска'', mađ. ''Vajszka'', nje. ''Wajska'') je selo u jugozapadnoj [[Bačka|Bačkoj]], u [[Vojvodina|Vojvodini]], [[Srbija]].

== Ime ==
O imenu Vajske ne postoji čvrsto stajalište, no pretpostavlja se da je dobila ime po rječici [[Vajš]] koja je tekla ovim područjem. O njenom postojanju svjedoči zemljovid tog kraja iz 1768. godine.

== Zemljopisni položaj ==

Nalazi se na 45° 24' 39" sjeverne zemljopisne širine i 19° 6' 43" istočne zemljopisne dužine, na 89 metara nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]]; tek nekoliko kilometara, preko [[Dunav]]a, nalaze se [[Vukovar]] i [[Borovo]].

Obližnja sela su [[Živa (Bačka)|Živa]], [[Bođani]] i [[Labudnjača]]. Iako je Živa fizički odvojena, vodi ju se dijelom Vajske.

== Upravna podjela ==

Nalaze se u okrugu [[Južnobački okrug|Južna Bačka]], u općini [[Bač (općina)|Bač]].

== Povijest ==

U starom vijeku su na području Vajske nalazilo veliko naselje [[Kelti|Kelta]], o čemu svjedoči veliko keltsko groblje. Nakon Kelta u ovaj kraj dolaze [[Jazigi]] i u 1. st. pr. Kr. [[Rimljani]].
[[velika seoba naroda|Seobe naroda]] krajem starog vijeka su se vrlo rano osjetile na području Vajske. [[Huni]] su ovuda prošli još u 3. st., [[375.]] su zabilježeni prolasci Germana, Slavena i Avara. Otada se Slaveni zadržavaju u ovim krajevima. Mađarski dolazak u Panonsku nizinu se ovdje brzo osjetio, tako da su već u 9. st. Mađari zauzeli ovaj kraj.
Velika [[Tatari|tatarska]] provala nije zaobišla ni Vajsku.

Još u 14. stoljeću se Vajska spominje kao [[Slaveni|slavensko]] naselje <ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref> u popisima bačkog dekanata.

Predaju o dolasku [[Šokci|šokačkih]] Hrvata u Vajsku zapisao je krajem 19. stoljeća [[Mato Babogredac]]. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]]. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu [[Vukovar]]a, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u [[Bođani]]ma, Vajskoj i [[Plavna|Plavni]]. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista [[ikavica]], kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.<ref name=zkvh>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/1393-u-vajskoj-obiljeena-10-obljetnica-rada-hkupd-dukat ZKVH] M.K. i Z.P.: ''U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“'', 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)</ref>

Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>

Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku crkvu sv. Jurja, koja će biti sagrađena 1842. godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.

1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.

Nekad su značajni gospodarski subjekti u Vajskoj bili poljoprivredno dobro Labudnjača i motel Provala kod [[Provala (jezero)|jezera]] istog imena koje se nalazi nedaleko od Vajske.

Danas je u Vajskoj nekoliko prodavaonica, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, osnovna škola te brojne udruge i društva kao što su lovačko društvo, udruge ribolovaca, ženske udruge.

== Stanovništvo ==
Stanovnici Vajske se nazivaju Vaištancima.<ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1819 Hrvatska matica iseljenika] Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić</ref>

*1961.: 4355
*1971.: 3798
*1981.: 3448
*1991.: 3272
*2002.: 3169

Prema popisu od 1991., u Vajskoj živi 3272 stanovnika, od čega: 

* [[Srbi u Vojvodini|Srba]] 1128 (34,9%)
* [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]] 556 (17,2%)
* [[Rumunji u Vojvodini|Rumunja]] 539 (16,7%)
* [[Mađari u Vojvodini|Mađara]] 420 (13%)
* [[Jugoslaveni|Jugoslavena]] 373 (11,5%)
* Slovaka 42, Roma 31, Crnogoraca 23, Ukrajinaca 22, Nijemaca 18, Rusina 9, Albanaca 8, ostalih 103
Prema popisu od 2002., u Vajskoj živi 3169 stanovnika, od čega: 
* Srba 1319
* Rumunja 569
* Hrvata 353
* Mađara 341
* Jugoslaveni 207
* ostalih

Mjesni Nijemci su iz skupine [[podunavske Švabe|Švaba]]. Trag toga je toponim Švapski sokak.

Prije [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, u Vajskoj je živjelo dosta [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata]]. 
Kao vid pritiska, u Vajsku je ljeti 1991. bio smješten prihvatni centar za Srbe koji su napustili Hrvatsku. 
Danas, u Vajskoj živi 17% Hrvata u Vajskoj, koji su iz hrvatske narodnosne skupine [[Šokci|Šokaca]].<ref>[http://www.kudstanislavpreprek.org.yu/main.html KUD Stanislav Preprek] </ref>

=== Hrvatske ustanove u Vajskoj ===
*[[HKUPD Dukat, Vajska-Bođani|Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo »Dukat« Vajska-Bođani]]
*Hrvatska kulturno-pjevačka udruga Zora (osnovana 2010., na inicijativu [[Željko Pakledinac|Željka Pakledinca]], Ivana Šimunovića i Željka Hiršmana)<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/druga-opcija/449-hrvatsko-kulturno-pjevako-udruenje-zora Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Hrvatska kulturno-pjevačka udruga „Zora“ – Vajska </ref>
*[[HKU Antun Sorgg, Vajska|Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg]], osnovana 2017.
*[[Šokačka kuća u Vajskoj|Šokačka kuća]]

HKUPD Dukat organizira manifestaciju ''[[Plavi Dunav prigrlio Savu]]''.<ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1819 Hrvatska matica iseljenika] Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić</ref>

=== Poznati stanovnici ===
[[Datoteka:Gromon Dezső Ellinger.jpg|alt= Baron Deže Gromon|mini|253x253px|Barun Deže Gromon ]] 
*grof Emil Sečenji (1865-1932) madjarski političar
*barun [[Dezső Gromon]] (1838. - 1912.) mađarski političar
*župnik [[Antun Sorgg]] (u. 1926.)
*Zvonko Ivezić (1949-2016) fudbaler
*grofica Marija Sečenji (1870-1945) vlasnica vlastelinskog dobra Sečenji i vlasnica kudeljare Bodjanski rit
*Zdravko Vuković (1924-2005) generalni direktor radio televizije-Beograd,ministar obrazovanja Srbije,direktor instituta za udzbenike i nastavna sredstva
== Šport ==
U Vajskoj djeluje nogometni klub [[FK Labudnjača|Labudnjača]].

== Izvori ==
*Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
*[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Vajska.html Vajska] na fallingrain.com

{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Bač‎}}
[[Kategorija:Bačka]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Općina Bač]]