WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-24T03:48:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[datoteka:Bascula 9.jpg|mini|desno|250px|Polužna vaga, obična vaga ili vaga jednakih krakova u stvari je [[poluga]] jednakih [[Krak (fizika)|krakova]].]]

[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F1D1 = F2D2'''.]]

[[datoteka:Bronze-Schnellwage mit Gewicht, Pompeji.jpg|mini|desno|250px|Rimska vaga ili [[Kantar (vaga)|kantar]] pronađena u [[Pompeji]]ma ([[Antički Rim]]).]]

[[datoteka:Balance scales in China 02.jpg|mini|desno|250px|[[Kantar (vaga)|Kantar ili rimska vaga]] je vrsta vage nejednakih krakova, a služi za brzo mjerenje. Kod te vage ostaje uvijek isti uteg, samo se krak mijenja.]]

[[datoteka:Weighbridge in Saint-Satur, France.jpg|mini|desno|250px|[[Mosna vaga]] ili kolna vaga je [[mjerni instrument]] za mjerenje mase [[Teretno vozilo|teretnih vozila]] s teretom ili bez njega.]]

[[datoteka:Analyticalbalance1.jpg|mini|desno|250px|Klasična mehanička vaga ili analitička vaga.]]

[[datoteka:Analytical balance mettler ae-260.jpg|mini|desno|250px|Elektronička analitička vaga koja može očitati do 0,1 [[gram|mg]].]]

[[datoteka:Weeghaak.JPG|mini|desno|150px|[[Dinamometar]] koji mjeri u [[gram]]ima.]]

'''Vaga''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Wage'') je [[mjerni instrument]] za određivanje [[masa|mase]] uspoređivanjem [[težina|težine]]. Kao vaga najčešće služi [[Krutost|kruto]] [[Tijelo (fizika)|tijelo]] obješeno iznad ili poduprto ispod svojega [[težište|težišta]], tako da se može okretati oko vodoravne [[os]]i. [[Poluga|Polužna]] vaga ima jednake [[Krak (fizika)|krakove]], dok [[Kantar (vaga)|kantar]] nema jednake krakove (vaga u kojoj je omjer krakova 1 : 10 naziva se decimalnom vagom, a ako je 1 : 100 centezimalnom vagom). <ref> '''vaga''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63623] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Vage koje se zasnivaju na zakonima [[poluga|poluge]] mjere masu tijela, a vage koje se zasnivaju na [[opruga]]ma mjere težinu tijela. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Polužna vaga ==
{{glavni|Poluga}}

'''Polužna vaga''', '''obična vaga''' ili '''vaga jednakih krakova''' u stvari je [[poluga]] jednakih krakova. Na krajevima krakova nalaze se zdjelice za [[teret]] i [[uteg]]. Prema tome, za polužnu vagu vrijedi isti uvjet ravnoteže kao i za običnu polugu. Uvjet za ravnotežu na poluzi je da [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] [[moment sile|momenata sile]] bude jednak nuli. Taj uvjet ravnoteže vrijedi bez obzira da li na poluzi djeluju dvije sile ili više njih"

:<math>M_{1} = F_{1} \cdot D_{1} = F_{2} \cdot D_{2} =M_{2}\!</math>

Ako na takvo kruto tijelo na udaljenostima ''D1'' i ''D2'' (krakovi vage) djeluju težine ''F1'' i ''F2'', ono će biti u ravnoteži kada je F1D1 = F2D2 ('''zakon poluge'''). Kako je težina ''F = mg'', gdje je ''m'' masa, a ''g'' [[ubrzanje]] (akceleracija) [[sila teže|sile teže]], slijedi:

:<math> m_{1} \cdot D_{1} = m_{2} \cdot D_{2} </math>

te se tako vaganjem, to jest usporedbom s normiranim utezima, može odrediti [[masa]] predmeta koji se važe.

Svaka vaga mora biti precizno izrađena, stabilna i osjetljiva. Vaga je precizno izrađena ako su joj oba kraka jednako duga i teška, a zdjelice jednako teške (s vrlo malim odstupanjima). Vaga je stabilna ako se poluga čim se pomakne iz vodoravnog položaja vraća natrag u prvobitni položaj nakon izvjesnog [[njihalo|njihanja]]. Da bi se to postiglo, [[težište]] vage mora biti ispod [[oslonac|oslonca]], jer u tom slučaju nastaje [[moment sile]] koji vagu vraća natrag. Osjetljivost vage je to veća što su krakovi dulji i lakši i što je težište bliže osloncu. Međutim, taj uvjet nije lako postići, jer što su krakovi dulji to su i teži. Stoga se poluga izrađuje od lakog materijala, na primjer [[aluminij]]a, a osim toga je obično i šuplja. Ako promatramo polugu ne osvrčući se na njenu [[težina|težinu]], to jest ako težinu poluge ne uzimamo u [[proračun]], kažemo da je to '''matematička poluga''', a ako težinu poluge uzimamo u obzir, imamo '''fizičku polugu'''.

=== Vage nejednakih krakova ===
Ako su krakovi jednaki, mase se uspoređuju izravno, inače vrijedi:

:<math> m_{2} = m_{1} \cdot \frac{D_{1}}{D_{2}}\ </math>

Vaga u kojoj je omjer krakova ''D1/D2'' = 1/10 naziva se '''decimalnom vagom''', a ako je ''D1/D2'' = 1/100 '''centezimalnom vagom'''. Takve vage uspoređuju masu tereta s deset puta, odnosno sto puta manjom masom utega i služe za mjerenje većih tereta (od nekoliko desetaka [[kilogram]]a do nekoliko [[tona]] kod [[Mosna vaga|mosne ili kolne vage]]).

==== Kantar ====
{{glavni|Kantar (vaga)}}

Kantar je također vaga nejednakih krakova, a služi za brzo [[mjerenje]]. Kod te vage ostaje uvijek isti uteg, samo se krak mijenja.

==== Mosna vaga ====
{{glavni|Mosna vaga}}

'''Mosna vaga''' ili '''kolna vaga''' je [[mjerni instrument]] za mjerenje mase [[Teretno vozilo|teretnih vozila]] s teretom ili bez njega. Obično se izvodi kao nepokretno postolje (platforma) u razini voznoga traka ili neznatno poviše njega, na koju se navozi [[vozilo]]. Kod mosne vage klasične [[konstrukcija|konstrukcije]] postolje je počivalo na polužnome mehanizmu koji se uravnoteživao protuutezima i tako se mjerila masa. Danas se mosna vaga izvodi kao [[elektronika|elektronička]]. Ispod platforme na koju se navozi vozilo smješteni su [[Senzori|osjetnic]]i, obično tenzometarske mjerne vrpce, kojima se preko [[deformacija]], s pomoću [[računalo|računala]], neizravno mjeri masa vozila ([[tenzometrija]]). Mosna vaga služi kako bi se pri [[prijevoz]]u nekoga [[materijal]]a [[kamion]]om, cisternom, [[vagon]]om i slično ustanovila njegova [[Množina tvari|količina]]. Zato se prvo važe prazno vozilo, a potom i nakrcano, pa se određuje [[masa]] tereta kao razlika dviju izmjerenih vrijednosti. Takvo je mjerenje često samo kontrolno, jer se pri utovaru materijala njegova količina može mjeriti i drugim postupcima i uređajima (na primjer [[Mjerenje protoka|mjerenjem protoka tekućina]]). <ref> '''mosna vaga''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=42071] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Vrste vaga ==
Vage su [[Standard|normirano]] razvrstane prema nekoliko načela:
* prema namjeni ([[laboratorij]], [[kućanstvo]], [[skladište]] i tako dalje);
* ovjerovljivosti u poslovnom i službenom [[promet]]u;
* [[Automatizacija|automatiziranosti]] (diskontinuirano ili kontinuirano vaganje, vaganje na [[Pokretna traka|pokretnoj traci]] i drugo);
* smirivanju, to jest prema [[Vrijeme (fizika)|vremenu]] potrebnom da vaga nakon promjene tereta zauzme [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežni]] položaj;
* mjernom načelu (obične mehaničke, elektromehaničke koje mjerenjem mehaničku silu pretvaraju u elektromotornu, koja se očitava električnim mjernim uređajima);
* mjernom sustavu (utezi, mjerna [[opruga]], [[Hidraulički pogon|hidraulični]] silomjer, [[Električni kapacitet|kapacitivni]] pretvornik pomaka i drugo);
* [[dinamika|dinamičnosti]] ([[statika|statičko]] mjerenje, na primjer kod kuhinjske vage, ili različiti oblici dinamičkoga mjerenja, na primjer kod neprekidnoga vaganja na transportnoj traci).

Prema izvedbi vage su svrstane u 13 skupina, uglavnom prema namjeni, te tako imaju različitu osjetljivost i preciznost (analitičke i laboratorijske vage, osobne vage u zdravstvu, vage za trgovine i tako dalje).

=== Laboratorijske vage ===
Laboratorijske vage čine skupinu najpreciznijih vaga, a dijele se na mehaničke i elektroničke. Najčešće imaju raspon vaganja do 100 [[gram|g]] s mjernom nesigurnošću (pogreškom) od ± 0,1 mg. Klasične mehaničke vage (analitičke vage) imaju komplet utega do 100 g, te dvije zdjelice na jednakim krakovima. Modernija mehanička vaga ima nejednake krakove: na duljem kraku visi protuuteg, a na kraćem zdjelica s teretom i komplet utega. Skidanjem utega vaga se dovodi u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežu]] (takozvana ''Bordina metoda vaganja''), pa točnost izvaganoga tereta ovisi samo o točnosti utega, a ne o mogućoj različitosti krakova vage. Danas se sve više koriste elektroničke laboratorijske vage, kod kojih se [[sila]] koja potječe od tereta kompenzira [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskom silom]] koja nastaje protjecanjem struje kroza [[Električna zavojnica|zavojnicu]] u kućištu vage. Prilikom vaganja spuštaju se pomični dijelovi vage, a s njima i zaslon koji mijenja količinu propuštene [[svjetlost]]i na [[Fotomultiplikator|fotoelement]] koji tako stvara [[Električni signal|signal]] kojim se mijenja struja kroza zavojnicu sve dok sustav ne dođe u početni položaj. Masa vaganoga predmeta razmjerna je struji kroza zavojnicu, te se njezina vrijednost očitava na elektroničkom pokazniku baždarenom u jedinicama mase. Elektroničke vage dijele se prema osjetljivosti u pet skupina, od preciznih vaga s podjelom ljestvice na 1 mg do ultramikroanalitičkih s podjelom ljestvice na 0,1 μg.

=== Opružne vage ===
Posebni tipovi vaga koje uspoređuju [[gravitacija|gravitacijsku silu]] s [[Elastičnost|elastičnom]] silom [[Opruga|opruge]] ili [[Torzija|torzijskom]] (uvijanje) silom nazivaju se dinamometar i torzijska vaga.

==== Dinamometar ====
{{glavni|Dinamometar}}

'''Dinamometar''' je [[mjerni instrument]] ili [[naprava]] koja služi za mjerenje [[sila]] (vlačnih ili tlačnih) (na primjer za mjerenje sile kojom vuče [[lokomotiva]]) ili, neizravno, za određivanje [[snaga|snage]] [[strojevi|strojeva]] (na primjer dinamometar je jedan od sastavnih dijelova Pronyjeve kočnice, naprave za određivanje korisne snage strojeva). <ref> '''dinamometar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15228] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==== Torzijska vaga ====
{{glavni|Torzijska vaga}}

'''Torzijska vaga''' je vaga kojom se iznos neke sile određuje putem zakretnoga momenta [[torzija|torzije]] (uvijanje) napete niti (konstruirao [[Charles-Augustin de Coulomb]], 1777.). Sastoji se od vertikalne, na jednom kraju učvršćene [[metal]]ne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga [[njihalo|njihala]]. Za male zakrete šipke sila je razmjerna (proporcionalna) kutu uvijanja ili torzije. Tom je vagom Coulomb 1785. eksperimentalno utvrdio zakon privlačenja električnih naboja ([[Coulombov zakon]]), a nešto kasnije (1798.) je [[Henry Cavendish]] sličnom vagom vlastite konstrukcije odredio [[Gravitacijska konstanta|gravitacijsku konstantu]]. <ref> '''torzijska vaga''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61895] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Vaga za pisma ===
{{glavni|Vaga za pisma}}

'''Vaga za pisma''' nema [[uteg]]a, a sastoji se od [[kut]]ne [[poluga|poluge]]. Kod neopterećene vage krak tereta je vodoravan, a [[Krak (fizika)|krak]] sile podvijen i svojom masom služi umjesto utega. Kada se vaga optereti, krak sile se diže i odmiče sve dalje od oslonca dok se ne zaustavi kod broja koji pokazuje masu tereta. Ta se vaga baždari tako da se kao teret stave utezi s označenom masom i onda na skali ubilježe odgovarajući iznosi masa.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Vaga - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica