WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T01:37:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

U [[računarstvo|računarstvu]], '''uvjetne naredbe''', '''uvjetni izrazi''' i '''uvjetni konstrukti''' su svojstva [[programski jezik|programskog jezika]] koja obavljaju različita računanja ili akcije ovisno o tome evaluira li ''uvjet'' koji programer specificira na istinu ili laž (v. [[bulovski tip podataka]]). Osim u slučaju [[predviđanje grananja|predviđanja grananja]], ovo se uvijek ostvaruje selektivnim mijenjanjem [[tok upravljanja|toka upravljanja]] ovisno o nekom uvjetu.

U [[imperativno programiranje|imperativnim programskim jezicima]] se obično rabi naziv "uvjetna naredba", dok se u [[funkcijsko programiranje|funkcijskom programiranju]] preferiraju nazivi "uvjetni izraz" ili "uvjetni konstrukt", s obzirom da svi ovi nazivi imaju različita značenja.

Iako se [[dinamičko otpremanje]] obično ne klasificira kao uvjetni konstrukt, ono predstavlja još jedan način odabira među alternativama za [[Analiza algoritama|vremena izvođenja]].

== If-Then(-Else) ==

''if-then'' konstrukt (ponekad zvan i kao ''if-then-else'') je uobičajen u mnogim programskim jezicima. Iako sintaksa poprilično varira od jezika do jezika, osnovna struktura (u [[pseudokod]]u) izgleda ovako:

<syntaxhighlight lang="c">
If (uvjet) Then
(naredbe)
Else
(naredbe)
End If
</syntaxhighlight>

Kad [[interpreter]] pronađe ''If'', očekuje [[bulovski tip podataka|bulovski]] uvjet - primjerice, ''x > 0'', što znači "varijabla x sadrži broj koji je veći od nule" - i evaluira taj uvjet. Ako je uvjet ''istinit'', [[blok naredbi]] nakon ''then''-a se izvršuje. Inače se izvršavanje nastavlja u sljedećem bloku - bilo u ''Else'' bloku (koji je obično opcionalan), ili ako nema "Else" bloka, izvršuju se naredbe nakon ''End If''.

Nakon što su izvršeni bilo blok nakon ''Then'' bilo blok nakon ''Else'', [[upravljanje toka|upravljanje]] se vraća na točku nakon ''End If''.

U ranim programskim jezicima - napose u dijalektima [[BASIC (programski jezik)|BASIC]]-a [[1980-ih]] - ''if-then'' naredba je mogla sadržavati samo [[GOTO]] naredbu. Ovo je vodilo ka teško čitljivom programerskom stilu poznatom kao [[špageti programiranje]]. Kao posljedica se toga iznjedrilo [[strukturirano programiranje]], koje dopušta ubacivanje unutar ''if'' naredbi (praktički) proizvoljne naredbe, i koje se populariziralo do te mjere da je postalo norma.

=== ''Else If'' dijelovi ===

Korištenjem ''Else If'' naredbi moguće je kombinirati nekoliko uvjeta. Izvršuju se samo naredbe koje slijede prvi uvjet za koji se ustanovi istinitost, dok se sve druge preskaču. Naredbe nakon konačnog ''Else'' se izvršuju ako nijedan od uvjeta nije istinit. Sljedeći je primjer napisan u [[Ada (programski jezik)|programskom jeziku Ada]]:

<syntaxhighlight lang="ada">
'''if''' ''uvjet'' '''then'''
''naredbe'';
'''elseif''' ''uvjet'' '''then'''
''još naredbi'';
'''elseif''' ''uvjet'' '''then'''
''još naredbi'';
...
'''else''' ''uvjet'' '''then'''
''druge naredbe'';
'''end''' '''if''';
</syntaxhighlight>

''elseif'' je u Adi jednostavno [[sintaksni šećer]] za ''else'' nakon kojeg slijedi ''if''. U Adi, razlika je u tome što je potrebno samo jedno ''end if'', ako se rabi ''elseif'' mjesto ''else'' nakon kojeg slijedi ''if''.

U nekim drugim jezicima, kao što je [[C (programski jezik)|C]], ''else if'' doslovno znači ''else'' nakon kojeg slijedi ''if'' - stoga nije potreban niti se pruža ikakav sintaksni šećer.

=== If izrazi ===

Mnogi jezici podržavaju '''if izraze''', slične if naredbama, s tim da vraćaju [[vrijednost (računarstvo)|vrijednost]] kao rezultat. Stoga su istiniski [[Izraz (programiranje)|izrazi]] (koji evaluiraju na vrijednost), ne [[Naredba (programiranje)|naredbe]] (koje samo obavljaju akciju).

==== Ternarni operator ====

:{{glavni|?:}}

U [[C (programski jezik)|C]]-u i C-nalik jezicima uvjetni izrazi poprimaju oblik [[ternarni operator|ternarnog operatora]] zvanog operator uvjetnog izraza, [[?:]], koji slijedi sljedeći predložak:

<syntaxhighlight lang="c">
(uvjet)?(evaluiraj ako je uvjet istinit):(evaluiraj ako je uvjet lažan)
</syntaxhighlight>

Ovo znači da uvjeti mogu biti svedeni na jednu liniju koda izraza, za razliku od naredbi, koje su ovdje prikazane u sintaksi C-a:

<syntaxhighlight lang="c">
// Valjano
moja_varijabla = if(x > 10) { "foo" } else { "bar" };
// Nevaljano
moja_varijabla = (x > 10)?"foo":"bar";
</syntaxhighlight>

Kako bi se ista kao s drugom (valjanom) linijom gore ostvarila rabeći standardnu if/else naredbu, trebalo bi više od jedne linije koda (rabeći standardnu konvenciju o razlamanju koda):

<syntaxhighlight lang="c">
if (x > 10) {
moja_varijabla = 'foo';
}
else {
moja_varijabla = 'bar';
}
</syntaxhighlight>

==== Kao funkcija ====

U [[Visual Basic]]u i nekim drugim jezicima je dana funkcija [[IIf]] koja se može rabiti kao uvjetni izraz. Međutim, ona se ne ponaša kao istinski uvjetni izraz, s obzirom da su uvijek evaluirane i grane za istinu i laž - radi se samo o tome da je rezultat jedne od njih odbačen, dok je rezultat druge vraćen od strane IIf funkcije.

==== U Haskellu ====

U [[Haskell (programski jezik)|Haskellu 98]] postoji samo jedan ''if izraz'', ne ''if naredba'', i ''else'' dio je obavezan.<ref name="haskell98report">''[http://www.haskell.org/onlinereport/ Haskell 98 Language and Libraries: The Revised Report]''</ref>

=== Aritmetičko IF ===

[[Fortran 77]] ima "aritmetičku if" naredbu koja je napola između izračunatog IF i ''case'' naredbe, zasnovana na [[trihotomija|trihotomiji]] <math>x < 0</math>, <math>x = 0</math>, <math>x > 0</math>:

<syntaxhighlight lang="fortran">
IF (iz) labela1, labela2, labela3
</syntaxhighlight>

Pri čemu je ''iz'' bilo koji numerički izraz (ne nužno cjelobrojni) - ovo je ekvivalentno sa:

<syntaxhighlight lang="fortran">
IF (iz < 0) GOTO labela1
IF (iz = 0) GOTO labela2
IF (iz > 0) GOTO labela3
</syntaxhighlight>

S obzirom da je ovaj aritmetički IF istovjetan višestrukim GOTO naredbama, smatra s nestruktuiranom naredbom upravljanja, i ne bi se smio rabiti u slučaju dostupnosti struktuiranijih naredbi. U praksi se uočio uporabni obrazac u kojem je većina aritmetičkih IF naredbi referencirala sljedeću naredbu jednom ili dvjema labelama.

Ovo je bila jedina naredba uvjetnog upravljanja u izvornoj implementaciji Fortrana na računalu [[IBM 704]]. Na tom je računalu mogla biti implementirana poprilično učinkovito instrukcijama poput 'granaj ako je akumulator negativan'.

=== Alternativna implementacija ===

Kao suprotnost s drugim jezicima, u [[Smalltalk]]u uvjetna naredba <b>nije</b> jezični konstrukt već je definirana kao apstraktna metoda u klasi ''Boolean'' kao metoda koja prima dva parametra, oba kao [[zatvorenost]]i. Boolean ima dvije potklase, ''True'' i ''False'', oboje od kojih definiraju metodu, pri čemu ''True'' izvršuje samo prvu zatvorenost, ''False'' samo drugu.

<syntaxhighlight lang="smalltalk">
var := uvjet
ifTrue: [ 'foo' ]
ifFalse: [ 'bar' ]
</syntaxhighlight>

== ''Case'' i ''switch'' naredbe ==

{{glavni|Switch naredba}}

[[Switch naredba|Switch naredbe]] (u nekim jezicima, ''case naredbe'') uspoređuju danu vrijednost sa specificiranim konstantama i poduzimaju odgovarajuću akciju ovisno o prvoj sparujućoj konstanti. Primjer slijeva je napisan u [[Pascal (programski jezik)|Pascalu]], dok je primjer zdesna napisan u [[C (programski jezik)|C]]-u.

<syntaxhighlight lang="c">
'''case''' nekiZnak '''of''' '''switch''' (nekiZnak) {
'a': akcijaAkoA; '''case''' 'a': akcijaAkoA;
'x': akcijaAkoX; break;
'y','z':AkcijaAkoYiZ; '''case''' 'x': akcijaAkoX;
'''end'''; break;
'''case''' 'y':
'''case''' 'z': AkcijaAkoYiZ;
break;
'''default''': akcijAkoNemaSparivanja;
}
</syntaxhighlight>

== Sparivanje uzoraka ==

{{glavni|Sparivanje uzoraka}}

[[Sparivanje uzoraka]] je sofisticirana alternativa i ''if-then-elseif'' i jednostavnim gorespomenutim ''case'' ili ''switch'' naredbama. Dostupno je u nekim programskim jezicima poput onih iz [[ML (programski jezik)|ML]] porodice. Slijedi jednostavan primjer napisan u [[O'Caml]] jeziku:

<syntaxhighlight lang="ocaml">
'''match''' voće '''with'''
'''|''' "jabuka" '''->''' skuhaj pitu
'''|''' "ananas" '''->''' napravi frape
'''|''' "banana" '''->''' miješaj''';;'''
</syntaxhighlight>

Istinska moć sparivanja uzoraka, međutim, leži u mogućnosti konciznog (a) sparivanja nad uzorcima podatkovnih struktura i (b) istovremenog vezanja varijabli. Slijedi primjer napisan u [[Haskell (programski jezik)|Haskellu]] koji osvjetljuje oba navedena svojstva:

<syntaxhighlight lang="haskell">
map _ [] '''=''' []
map f (h : t) '''=''' f h : map f t
</syntaxhighlight>

Ovaj kod definira poznatu funkciju ''map'', koja primijenjuje prvi argument (funkciju) na svaki od elemenata drugog argumenta (liste), i vraća rezultirajuću listu. Dvije linije koda nisu odvojene definicije funkcije, već se mjesto toga radi o definiciji funkcije u dva slučaja - prvi u slučaju prazne liste (pri čemu funkcija vraća praznu listu), drugi u slučaju neprazne liste.

Sparivanje uzoraka nije strogo govoreći ''uvijek'' izborni konstrukt, s obzirom da je u Haskellu dopušteno napisati samo jednu alternativu, koja će uvijek biti sparena - u ovoj situaciji se ne rabi kao izborni konstrukt, već jednostavno kao način vezanja varijabli. Međutim, često se rabi kao izborni konstrukt u jezicima u kojima je dostupan.

== Predviđanje grananja ==

{{glavni|Predviđanje grananja}}

U [[asemblerski jezik|asemblerskom jeziku]], [[predviđanje grananja]] je svojstvo instrukcijskih skupova pojedinih [[centralna procesorska jedinica|CPU]]-ova koje dopušta uvjetno izvođenje instrukcija bez nužnog obavljanja skupih uvjetnih skokova.

== Unakrsna referenca izbornih sustava ==

Ova tablica pruža pregled najrecentnih specifikacija svakog od navedenih jezika. Za jezike za koje ne postoji specifikacija, referira se na najnoviju službeno puštenu implementaciju.

{| class="wikitable"
! rowspan=2 | [[Programski jezik]]
! colspan=3 | Struktuirano if
! rowspan=2 | Izbor konstanti
! rowspan=2 | Aritmetičko if
! rowspan=2 | Sparivanje uzoraka{{ref label|pattern_matching|1|a}}
|-
! then
! else
! else-if
|-
|{{rh}}| [[Ada (programski jezik)|Ada]]
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{ne}}
| ?
|-
|{{rh}}| [[C (programski jezik)|C]] i [[C++]]
| {{da}}
| {{da}}
| {{ne|nije potrebno}} {{ref label|choice_else_if|2|a}}
| {{da|propadanje}}
| {{ne}}
| {{ne}}
|-
|{{rh}}| [[Fortran]] 
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| ?
|-
|{{rh}}| [[Perl]]
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{ne}}
| {{ne}}
| ?
|-
|{{rh}}| [[PHP]]
| {{da}}
| {{da}}
| {{da}}
| {{da|propadanje}}
| {{ne}}
| ?
|-
|{{rh}}| [[Haskell (programski jezik)|Haskell]]
| {{da}}
| {{da|Da, zahtijevano}}
| {{ne|nije potrebno}} {{ref label|choice_else_if|2|b}}
| {{ne|nije potrebno}} {{ref label|choice_const|3|a}}
| {{ne}}
| {{da}}
|-
|}
# {{note label|pattern_matching|1|a}} Ovo se odnosi na sparivanje uzoraka kao istaknuti uvjetni konstrukt u programskom jeziku - kao suprotnost pukoj podršci za sparivanje uzoraka stringova, kao što je podrška za [[regularni izraz|regularne izraze]].
# {{note label|choice_else_if|2|a}} {{note label|choice_else_if|2|b}} Vrlo čest <code>else if</code> u C porodici jezika, kao i u Haskellu, nije svojstvo jezika, već skup ugniježđenih i neovisnih ''if then else'' naredbi kombiniranih s osobitim izgledom izvornog koda. Međutim, ovo znači da odvojen else-if konstrukt nije ustvari ni potreban u ovim jezicima.
# {{note label|choice_const|3|a}} U Haskellu odvojeni konstrukt izbora konstanti nije ni potreban, s obzirom da se ista funkcionalnost da ostvariti sparivanjem uzoraka.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Konstrukti u programiranju]]

Uvjetna naredba - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica