Suradnik10: /* Više informacija */

2026-01-17T01:13:24Z

Više informacija

←Starija inačica		Inačica od 17. siječanj 2026. u 01:13
Redak 74:		Redak 74:
	*[[akropola]]		*[[akropola]]
	* [[citadela]]		* [[citadela]]
	* [[čardak]]		* [[čardak (utvrda)\|čardak]]
	* [[branič-most]]		* [[branič-most]]
	* [[dvorac]]		* [[dvorac]]

Suradnik10: /* Nazivlje */

2026-01-17T01:02:21Z

Nazivlje

←Starija inačica		Inačica od 17. siječanj 2026. u 01:02
Redak 74:		Redak 74:
	*[[akropola]]		*[[akropola]]
	* [[citadela]]		* [[citadela]]
			* [[čardak]]
	* [[branič-most]]		* [[branič-most]]
	* [[dvorac]]		* [[dvorac]]
	* [[fort]]		* [[fort]]
			* [[grad (utvrda)\|grad]]
	* [[gradina (utvrda)\|gradina]]		* [[gradina (utvrda)\|gradina]]
	* [[kaštel]]		* [[kaštel]]
	* [[Limes (utvrđena rimska granica)\|limes]]		* [[Limes (utvrđena rimska granica)\|limes]]
	* [[oppidum]]		* [[oppidum]]
			* [[palanka]]
			* [[šarampov]] (hendek)
	* [[utvrda]]		* [[utvrda]]
	* [[utvrđena linija]]		* [[utvrđena linija]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T01:08:20Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 01:08
Redak 236:		Redak 236:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Fortification\|Fortifikacije}}~~
	*[http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska]		*[http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska]
	*[http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft]		*[http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T05:56:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|mini|250px|<center>[[Dubrovačke gradske zidine]]<center>]]
[[Datoteka:SenjNehajgrad0.jpg|mini|250px|<center>[[Tvrđava Nehaj]] (16. st.) iznad [[Senj]]a]]
[[Datoteka:Kaštel Trsat, ovalna kula - jugoistok.jpg|mini|250px|<center>Utvrđeni stari grad [[Trsat]] u [[Rijeka|Rijeci]]]]
'''Utvrde''' ili fortifikacije su [[vojska|vojne]] [[građevina|građevine]] i [[konstrukcija|konstrukcije]] namijenjene [[Vojna obrana|obrambenom]] [[rat]]ovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko tisuća godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''fortis'' ("jak") i ''facere'' ("činiti").

Utvrdno graditeljstvo ([[latinski jezik|lat]]. ''fortificatio'') je [[znanost]] o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Pojam se koristi kao [[sinonim]] za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mjesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada.

Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao [[Hadrijanov zid]] ili [[Veliki kineski zid]], dok su druge više-manje okrugle kao [[bedem]] na vrhu brežuljka, neke pravokutne kao [[Normani|normanska]] [[kula]], a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine.
Sve su građene da budu jake, a ne da budu lijepe, a ipak njihova masivnost i vještina kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost.

==Nomenklatura==
Mnogi vojni objekti poznati su kao '''fortovi''' ili '''forovi''' (od [[francuski jezik|franc]]. ''fort'' [[utvrda]]), iako nisu uvijek utvrđeni. Fortovi su se razlikovali veličinom, obuhvaćajući vrlo velike tvrđave i utvrde, pa sve do najmanjih '''fortica''' (od [[talijanski jezik|tal]]. ''fortezza''). Riječ fortifikacija također može označavati praksu usavršavanja obrane nekog područja obrambenim radovima. Kada se termin koristi u množini, fortifikacije označavaju izgrađene objekte koje služe za obranu. [[obrambeni zid|Gradske zidine]] ili bedemi su stoga fortifikacije ali ne moraju nužno biti utvrde.

Umjetnost podizanja vojnog kampa ili konstruiranja utvrda tradicionalno se razvrstava kao [[kastrametacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrametatio'') još od vremena [[rimska legija|rimskih legija]]. [[Umjetnost]]/[[znanost]] [[opsada|opsjedanja]] fortifikacije i njenog razaranja popularno se naziva [[opsada|opsadom]], dok se u terminologiji koristi izraz [[poliorcetika]]. Potonji termin također se koristi za označavanje umijeća gradnje utvrda.

==Principi==
Utvrde imaju dvije glavne funkcije koje se očituju kao:
* '''prepreka''' koja usporava napadača u napredovanju i koja ga prisiljava na bliski sukob zadržavajući ga što više moguće pod vatrom branitelja
* '''zaštita''' koja omogućuje braniteljima zaklon od napada. Sastavnica zaštite djeluje na dva načina, neposredno, uporabom dovoljno krutih [[konstrukcija]] zaustavljaju se neprijateljski [[projektil]]i, i posredno, korištenjem udaljenosti, prednosti [[domet]]a i od nedavno [[kamuflaža|kamuflaže]]. Općenito govoreći, generalizacija sve sofisticiranijeg [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ima za posljedicu povećanu potrebu za zaštitom, no komponenta prepreke izgubila je na važnosti [[mehanizacija|mehanizacijom]] napadačkih trupa.

Međutim ona može imati drugu ulogu, poput simboličkog sustava, ostvarujući kapacitet ili [[vlasništvo]].

Neke su utvrde imale čisto obrambenu ulogu, dok su druge bile namijenjene kao isturene postaje za osvajanje novih teritorija ili da zastrašuju koji grad. Štitile su gospodarevu obitelj i najbližu svitu od iznenadnog napada ili izdaje. One složenije mogle su se odupirati opsadama i više od godine dana. Ima slučajeva gdje su vojne posade od samo tridesetak ljudi zadržavale tri tisuće vojnika.

Graditelji utvrda morali su osigurati vodu i nastambe za posadu, tako su nastali zdenci i goleme cisterne, te velike dvorane za ljudstvo, pa čak i prostrane ženske odaje. Utvrde su bile i utvrđena sela koja su štitila ljude svih društvenih slojeva i bila skladišta žitarica za slučajeve gladi i neizbježne opsade. Često su bile i upravna središta.

Utvrde su se mogle osvojiti samo jurišem na vrata zidina ovnom za rušenje ili osvajanjem zidina opsadnim kulama na kotačima i [[katapult]]ima. Sigurnija i efikasnija metoda napadaja bila je iskopati rov ispod kule, a zatim minirati tako da se kula sruši od vlastite težine. Jedina sigurna obrana protiv toga bila je gradnja na stijeni ili vodom ispunjen jarak oko utvrde. Top je doskočio i tome, te je postupno, nakon što je uveden početkom 14. stoljeća, počeo utjecati na projektiranje utvrda. Osnovni plan je neznatno promijenjen, ali su kule postale zdepastije, a deblji zidovi bili su izbušeni [[puškarnica]]ma.

==Klasifikacija==
Utvrde su obično podijeljene u dvije grane: '''trajne''' ili '''permanentne utvrde''' i '''poljske''' ili '''terenske utvrde'''. Trajne utvrde se podižu u slobodno vrijeme, sa svim sredstva koje država može opskrbiti građevinskim i [[mehaničko inženjerstvo|mehaničkim]] vještinama, te se grade od izdržljivih materijala. Terenske utvrde su improvizirane građevine koje na terenu podižu trupe često uz pomoć dostupnih lokalnih radnika i oruđa koristeći materijale koji ne zahtijevaju veliku pripremu poput [[zemlja|zemlje]], pruća, lakog [[drvo|drva]] i pješčanih vreća (vidi [[sangar]]). Postoji također i srednja grana koja se naziva '''polutrajnim''' ili '''semipermanentnim utvrdama'''. Ona se podiže kad u tijeku ratnog pohoda postane poželjno zaštiti određenu lokaciju s najboljim oponašanjem trajne obrane načinjenom u kratkom vremenu uz dostupne obilne resurse i vještu civilnu radnu snagu.

Uz gore navedenu klasifikaciju prema trajnosti, fortifikacije je moguće razvrstati i na druge načine, npr. prema namjeni. Cilj fortifikacija se uvijek razlikovao pa su neke fortifikacije bile zadužene za zaštitu pojedinačnih zgrada od malenih [[utvrda]] sve do [[feudalni dvorac|feudalnih dvoraca]] ([[dvorac Roquetaillade]]), dok su neke štitile čitava prostranstva uz pomoć ogromnih obrambenih sustava kao što su [[Veliki gorganski zid]], [[Kineski zid]] ili [[Maginotova linija]].

==Povijest==
{{glavni|Razvoj fortifikacijske arhitekture}}

Isprva su utvrde građene od kolja (''[[palisade]]''), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od [[kamen]]a (''gradine ili citadele''). Poslije se grade veliki [[bedem]]i koji okružuju i goleme gradove (najveći su [[Babilon]] i kineski [[Xi'an]]), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama.

[[Stari Rim|Rimski]] ''[[castrum]]'' i [[bizant]]ska ''poljska utvrda'' su imale duge tanke zidove i tanke tornjeve jer je njihova uloga prije svega bila takva da je odgovarala velikim vojnim snagama koje su trebale uperiti što više oružja na neprijatelja. Na vrhu takvih utvrda su dodavane drvene [[Galerija|galerije]] poduprte [[konzola]]ma, a tornjevi istaknuti prema konfiguraciji tla (npr. [[Saône]] u [[Sirija|Siriji]] iz 11. stoljeća). U svoje gradske utvrde [[Bizantinci]] su povremeno ugrađivali tzv. "zavojite ulaze" čiji je oblik prisiljavao napadača da se jednom ili više puta okrene izlažući tako leđa ili bok, koji obično nije bio zaštićen štitom (npr. ''[[Carigrad]]ske gradske zidine'').

Na Istoku se održao vodeći autoritet države, a na Zapadu se on raspao te se kamene utvrde nisu gradile nekoliko stoljeća s iznimkom [[Vizigoti|Vizigotske]] obnove rimskih zidina u [[Carcassone]]u u [[Francuska|Francuskoj]] u 6. stoljeću.

U 11. stoljeću su [[Normani]] počeli mijenjati drvene palisade kamenom oplatom, te utvrde oblikovati u dva dijela:
* '''gradina (''motte'')''' - visok humak okružen jarkom za gospodara i svitu
* '''podgrađe (''bailey'')''' – prostrano područje nepravilnog oblika ograđen kolcima za seljake i stoku
Najpoznatija je svakako ''[[White Tower]]'' u [[London]]u, koju je počeo graditi [[Vilim Osvajač]] u 11. stoljeću, te kasnije ''[[Doverska kula]]'' i ''utvrda u [[Carisbrooke]]u''.

[[Križari]] nisu imali dovoljno ljudi pa su gradili masivnije i vijugave zidine s istaknutim kulama s kompliciranim ulazima. Veliki vojni redovi, [[hospitalci]] i [[templari]] imali su različite "stilove" gradnje. Za "hospitalski stil" koji je doživio procvat utvrdom ''[[Krak des Chevaliers]]'' u Siriji u 13. stoljeću, karakteristične su bile okrugle ili potkovaste kule smiono istaknute, koncentrične linije fortifikacije, zavojiti ulazi, dobro postavljene strijelnice i masivnost konstrukcije.

Unutarnja utvrđenja utvrde ''[[Manzanàres el Real]]'' u [[Španjolska|Španjoslkoj]], iz kasnog 15. stoljeća, dominiraju vanjskima tako da su napadači istovremeno bili pod unakrsnom vatrom i s jednih i s drugih.

U 14. i 15. stoljeću kule na vanjskim bedemima postale su zdepastije i deblje, da bi mogle odoljeti udarima opsadnih sprava i topništva. [[Top]]ovi, ali i centralizirane vlade koje su imale izdašna sredstva za izvođenje duljih opsada, su naposljetku doveli do opadanja važnosti utvrda.
Vlasnici posjeda u [[Kaštelansko polje|Kaštelanskom polju]] tijekom 15. i 16. stoljeća da bi zaštitili svoje seljake grade uz more 20 [[kaštel|kaštela]].

Naposljetku su utvrdne zidine u 17. stoljeću zamijenjene obrambenim zemljanim nasipima ([[bastion]]ima) koji su učinkovitije zadržavale topovske salve.

==Više informacija==


===Nazivlje===
[[Datoteka:Durham Castle - geograph.org.uk - 98585.jpg|mini|250px|<center>[[Normani|Normanska]] [[utvrda]] [[Durhamski dvorac|Durhamskog dvorca]] ([[Engleska]]) iz 11. st.]]
Utvrdno nazivlje sadrži pojmove koji uglavnom vuku podrijetlo iz [[francuski jezik|francuskog jezika]], dok manji dio potječe iz [[talijanski jezik|talijanskog]], [[njemački jezik|njemačkog]], [[engleski jezik|engleskog]] i drugih jezika. Glavni razlog tome su poznati [[vojni inženjer|vojni inženjeri]] koji su razradili teoriju utvrdne znanosti, a najpoznatiji od njih svakako je [[Francuzi|francuski]] [[vojni inženjer]] i [[maršal]] [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]]. Stoga su uz sljedeće utvrdne pojmove navedeni i termini na izvornom, najčešće [[francuski jezik|francuskom jeziku]].

[[Datoteka:Ram Pol.jpg|desno|250px|mini|<center>Fort [[Kumbhalgarh]] u [[Rajasthan]]u, [[Indija]] jedan je od najvećih utvrda u Aziji. Utvrdu je sagradio Rana Kumbha u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a više od 350 [[hinduizam|hinduskih]] i [[džainizam|džainističkih]] hramova se nalazi unutar nje. Više od 3 stoljeća Fort je ostao neprobojnim sve dok ga nisu zauzele ujedinjene snage [[Akbar]]a, [[Malwa|Malwe]] i [[sultanat Gujarat|sultanata Gujarat]].]]
[[Datoteka:Alamgiri Gate.jpg|desno|250px|mini|<center>Pogled na vrata Alamghiri na utvrdi [[Lahore]]]]
[[Datoteka:Edinpain.JPG|desno|250px|mini|<center>Utvrda [[dvorac Edinburgh|dvorca Edinburgh]] koristile su prirodan vulkanski krajolik kao najbolju prednost. Naslikao [[Alexander Nasmyth]] (~1780).]]
[[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|desno|250px|mini|<center>[[Petrovaradinska tvrđava]] "Gibraltar na Dunavu" - austrijska tvrđava iz 18. st. i jedna od najbolje sačuvanih fortifikacija u Srbiji.]]
[[Datoteka:Rodberget38d.jpg|mini|250px|<center>Fort Rödberget, dio moderne [[Bodenska utvrda|utvrde Boden]] u [[Švedska|Švedskoj]], viđena sa sjevera. [[Jarak]] i naoružane [[turela|turele]] su jasno vidljive kao i veličanstven pogled sa same utvrde.]]
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
'''Vrste utvrda'''
*[[ansambl]] (franc. ''ensemble'')
*[[akropola]]
* [[citadela]]
* [[branič-most]]
* [[dvorac]]
* [[fort]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[kaštel]]
* [[Limes (utvrđena rimska granica)|limes]]
* [[oppidum]]
* [[utvrda]]
* [[utvrđena linija]]
* [[utvrđeni grad]]
* [[utvrđeni most]]
* [[utvrđeni sektor]]
* [[zamak]]

'''Dijelovi utvrda'''
*[[abatis]]
*[[ambrazura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''embrasure'')
*[[anvelopa]] ([[Francuski jezik|franc.]] ''enveloppe'')
*[[Banket (fortifikacija)|banket]] ([[francuski jezik|franc]]. ''banquette'')
*[[barbekana]] ili [[barbakan]] ([[latinski jezik|lat]]. ''barbecana'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbacane'')
*[[barbeta]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''barbetta'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbette'')
*[[bartizan]] ([[engleski jezik|engl]]. ''bartizan'')
*[[bastilja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bastille'')
*[[bastion]]
*[[berma]]
*[[blok]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bloc'')
*[[bodljikava žica]], [[bodljikava traka]] i [[žičana zapreka]]
*[[bunker]]
*[[châtelet]]
*[[češki jež]]
*[[demiluna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''demi-lune''; vidi [[revelin]])
*[[dijamantna fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'' diamant)
*[[branič-kula]] ili [[donžon]]-kula ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'')
*[[eskargeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escargaite'' ili ''échauguette'')
*[[eskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escarpe'')
*[[fasa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''face'')
*[[flanka]] ([[francuski jezik|franc]]. ''flanc'')
*[[for]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fort'')
*[[gabion]]
*[[gerit]] ([[engleski jezik|engl]]. ''guerite'')
*[[geta (utvrdno graditeljstvo)|geta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''guette'')
*[[glasija]] ([[francuski jezik|franc]]. ''glacis'')
*[[gorga]] ili [[grkljan]] ([[francuski jezik|franc]]. ''gorges'')
*[[jarak]] ili fosa ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'')
*[[hersa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''herse'')
*[[hurda]] ([[francuski jezik|franc]]. ''hourd'')
*[[hušeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''huchette'')
*[[kaponir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''caponnière'')
*[[kastelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castellatio'')
*[[kavalir (utvrdno graditeljstvo)|kavalir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cavalier'')
*[[kazamat]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''casamatta'')
*[[kineta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cunette'', [[njemački jezik|njem]]. ''Künette'')
*[[kontraeskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contre-escarpe'')
*[[kontrafor]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contrefort'')
*[[kontragard]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contregarde'')
*[[krenelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''crenellatio'')
*[[kreno]] ([[francuski jezik|franc]]. ''créneau'')
*[[krunište (utvrda)|krunište]]
*[[kružni prolaz]]
*[[kupura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''coupure'')
*[[kurtina]] ([[francuski jezik|franc]]. ''courtine'')
*[[lisa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''lice'')
*[[mašikuli]] ([[francuski jezik|franc]]. ''mâchicoulis'')
*[[merlon]]
*[[obrambeni borbeni položaj]]
*[[obrambeni jarak]] ([[obrambeni rov]])
*[[parapet]]
*[[pješčana vreća]]
*[[pokretni most]] ([[francuski jezik|franc]]. ''pont-levis'')
*[[portcullis]] ([[engleski jezik|engl]]. ''portcullis'' rešetka)
*[[poterna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''poterne'')
*[[rampa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''rampe'')
*[[reduit]] ([[francuski jezik|franc]]. ''réduit'')
*[[reduta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''redoute'')
*[[revelin]] ili [[ravelin]] ([[talijanski jezik|tal]]. ''rivelino'', [[francuski jezik|franc]]. ''ravelin'')
*[[strijelnica]] ili [[aršera]] ([[francuski jezik|franc]]. ''archère'')
*[[šikana]] ([[francuski jezik|franc]]. ''chicane'')
*[[šilj (utvrdno graditeljstvo)|šilj]] (eng. ''salient'')
||
*[[talus (utvrdno graditeljstvo)|talus]]
*[[tenaja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tenaille'')
*[[traversa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''traverse'')
*[[tura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tour'')
*[[turan (utvrdno graditeljstvo)|turan]]
*[[turela]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tourelle'', [[engleski jezik|engl]]. ''turret'')
*[[vizirni otvor]]
*[[vrabac (utvrdno graditeljstvo)|vrabac]] ([[francuski jezik|franc]]. ''moineau'')
*[[zaklonjeni prolaz]]

'''Vrste fortova'''
*[[bastionska utvrda]]
*[[blokhaus]] ([[njemački jezik|njem]]. ''blockhaus'')
*[[bunker]]
*[[compound]]
*[[branič-kula]] ili donžon-kula ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'')
*[[dvorac]]
*[[gradina (utvrda)|gradina]]
*[[gradske zidine]]
*[[kastrum]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrum'')
*[[kaštel]]
*[[kineske gradske zidine]]
*[[kopnena baterija]]
*[[kula martello]]
*[[Pā]] [[Maori|maorska]] fortifikacija iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
*[[palisada]]
*[[poligonalna utvrda]]
*[[protuzračna kula]]
*[[reduta]]
*[[srednjovjekovne fortifikacije]]
*[[zamak]]
*[[zvjezdasta utvrda]]

'''Povijesne utvrde'''
*[[Atlantski bedem]]
*[[Dubrovačke gradske zidine]]
*[[Dvorac Beaumaris]]
*[[Fort Chittorgarh]]
*[[Fort Drum]] (otok [[El Fraile]])
*[[Fort Knox, Maine]]
*[[Fort Lahore]]
*[[Fort Raigad]]
*[[Fort Rohtas]]
*[[Kineski zid]]
*[[Krak des Chevaliers]]
*[[Kremlj]]
*[[Linije Torres Vedrasa]]
*[[Maginotova linija]]
*[[Mannerheimova linija]]
*[[Massada]]
*[[norveške utvrde]]
*[[Réduit]]
*[[Reduta Eastbourne]]
*[[Veliki gorganski zid]]

'''Utvrde i opsadno ratovanje'''
*[[vojna povijest]]
*[[vojno inženjerstvo]]
*[[srednjovjekovno ratovanje]]
*[[opsadni stroj]]
*[[opsada]]

'''Slavni stručnjaci'''
*[[Dijad iz Pele]]
*[[Giuliano da Sangallo]] ([[1445.]] – [[1516.]])
*[[François Mandon de Saint Rémy]]
*[[Francesco De Marchi]] ([[1504.]] – [[1576.]])
*[[Simon Stevin]] ([[1549.]] – [[1620.]])
*[[Antoine De Ville|Antoine Deville]] ([[1596.]] – [[1657.]])
*[[Henri Alexis Brialmont]] ([[1821.]] – [[1903.]])
*[[Menno van Coehoorn]] ([[1641.]] – [[1704.]])
*[[Jean Errard, dit Errard de Bar-le-Duc]] ([[1554.]] – [[1610.]])
*[[Blaise de Pagan]] ([[1604.]] – [[1665.]])
*[[Sébastien Le Prestre de Vauban]] ([[1633.]] – [[1707.]])
*[[Maximilian von Welsch]] ([[1671.]] – [[1745.]])
*[[Marc-René de Montalembert]] ([[1714.]] – [[1800.]])
*[[Jean Lemichaud d'Arçon]] ([[1733.]] – [[1800.]])
*[[François Nicolas Benoît Haxo]] ([[1774.]] – [[1838.]])
*[[Raymond-Adolphe Séré de Rivières]] ([[1815.]] – [[1895.]])
*[[Gaspard-Joseph Chaussegros de Léry]] ([[1682.]] – [[1756.]])
|}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Fortification|Fortifikacije}}
*[http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska]
*[http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft]
*[http://www.tunnelrats.org.au Informacije o australskim fortifikacijama u Drugom svjetskom ratu]
*[http://www.educ.um.edu.mt/militarymalta Vojna povijest Malte (fortifikacije)]
*[http://www.ag-festung-koeln.de/ Kölnska tvrđava]
*[http://www.bunkerpictures.nl Bunker Pictures: Pictures, locations, information about bunkers from WW2 and The Atlantikwall]
*[http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm Royal Engineers Museum] obalna obrana
*[http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=322 Zračna fotografija: tvrđava - Komoran - Mađarska]
* [http://www.peterwardein.com Petrovaradin - najveća tvrđava u Europi iz 18. stoljeća]
*[http://www.eastbournemuseums.co.uk/ Redoubt Fortress Museum]
*[http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm Eastbourne Redoubt]
*[http://www.flickr.com/photos/89297978@N00/sets/72157594515487122/ Fotografije austrijskih, francuskih i engleskim dvoraca]
*[http://fortress.petersburg-bridges.com/ Slike i povijest tvrđave Petra i Pavla (St Peterburg)]
* [http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ Maginotova linija u ratu]
* [http://www.fortifications.gr Fortifikacije iz Drugog svjetskog rata u Grčkoj]

[[Kategorija:Utvrdno graditeljstvo| ]]

Utvrdno graditeljstvo - Povijest promjena

Suradnik10: /* Više informacija */

Suradnik10: /* Nazivlje */

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica