WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T23:40:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Serie poids cyl1.jpg|mini|desno|300px| Slog mjernih utega za polužnu [[vaga|vagu]].]]

[[datoteka:CGKilogram.jpg|300px|mini|desno|Računalno generirana slika etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]] i pohranjen je u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za mjere i utege]].]]

[[datoteka:Bascula 9.jpg|mini|desno|300px|Polužna [[vaga]], obična vaga ili vaga jednakih krakova u stvari je [[poluga]] jednakih [[Krak (fizika)|krakova]].]]

[[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|300px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F1D1 = F2D2'''.]]

[[datoteka:Balance scales in China 02.jpg|mini|desno|300px|[[Kantar (vaga)|Kantar ili rimska vaga]] je vrsta vage nejednakih krakova, a služi za brzo mjerenje. Kod te vage ostaje uvijek isti uteg, samo se krak mijenja.]]

[[datoteka:Analyticalbalance1.jpg|mini|desno|300px|Klasična mehanička vaga ili analitička vaga.]]

'''Uteg''' je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] određene [[masa|mase]] koje služi za uravnoteženje neke [[naprava|naprave]] ili kao mjera mase [[Mjerni instrument|mjernoga uređaja]] (na primjer [[vaga|vage]]). Klizni mjerni uteg pri vaganju se pomiče po mjernoj ljestvici kraka vage nejednakih krakova. Slog mjernih utega s označenim, većinom normiranim vrijednostima mase, služi za uravnoteženje vage jednakih ili nejednakih krakova. <ref> '''uteg''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63491] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Vaganje je uspoređivanje nepoznate mase tijela sa poznatom masom utega. Na jednu stranu vage stavlja se tijelo nepoznate mase, a na drugu utezi. Kada je vaga u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] masa tijela jednaka je masi utega. <ref> '''Masa i mjerenje mase''', [http://www.eduvizija.hr/portal/lekcija/7-razred-fizika-masa-i-mjerenje-mase#tekst_lekcije], www.eduvizija.hr, 2015.</ref>

== Kilogram ==
{{glavni|Kilogram}}

Prema [[SI sustav]]u, [[kilogram]] je jednak masi međunarodne pramjere kilograma, oblika valjka visine 39 [[metar|mm]] i [[promjer]]a 39 mm, a načinjen je 1889. od [[legura|legure]] [[platina|platine]] (90 %) i [[iridij]]a (10 %) i pohranjen u [[Međunarodni ured za mjere i utege|Međunarodnom uredu za mjere i utege]] ([[Francuski jezik|fra]]. ''Bureau international des poids et mesures'', BIPM). [[Pramjera]] kilograma predstavlja primarni etalon od kojeg kreće daljnje mjerenje mase u svim krajevima svijeta. Kilogram je jedina osnovna jedinica SI sustava koja nije dokazana [[fizika]]lnim zakonitostima već se radi o jednom utegu koji svake godine mijenja svoju masu zbog malih zrnca prašine koja se skupljaju na njemu i svake godine se rade nova umjeravanja prema tom kilogramu upravo radi te nestabilnosti prautega.

Utezi su podjeljeni u razrede točnosti od E1, E2, F1, F2, M1, M1 – 2, M2, M2 – 3 do M3. E1 su najkvalitetniji utezi i oni se obično čuvaju u nacionalnim mjeriteljskim institutima i nekada se znaju nazivati i primarni etaloni. Nadalje, uteg koji se čuva u BIPM-u je po tome prvi primarni etalon, a ostali primarni etaloni u nacionalnim mjeriteljskim institutima su njegove kopije i znaju se nazivati još ''braća etaloni''. Utezi moraju imati jednostavan [[geometrija|geometrijski]] oblik da bi se olakšala njihova proizvodnja, ne smiju imati oštre bridove kako bi se spriječilo njihovo habanje (trošenje) te ne smiju imati izrađene udubine kako bi se izbjeglo taloženje (na primjer prašine) na njihovoj površini. Utezi iz dane garniture utega moraju imati isti oblik, osim utega od 1 [[gram]] ili manjih kojima su oblici posebno propisani.

== Materijal utega ==
[[Materijal]] utega i oblik utega su dva najstroža tehnička propisa koje moraju zadovoljiti utezi kako bi bili [[standard|standardiziriani]] odnosno kako bi mogli biti svrstani u određeni razred točnosti utega. Utezi razreda E su utezi najveće [[kvaliteta|kvalitete]] i točnosti i takvi utezi moraju biti napravljeni od posebnih materijala koji su dugotrajniji i otporniji. [[Tvrdoća]] materijala i njegova otpornost na habanje moraju biti najmanje jednake tvrdoći i otpornosti [[austenit]]nog [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]. <ref> '''Umjeravanje masa nestandardnih tijela''', [http://repozitorij.fsb.hr/3191/], završni rad na FSB-u, napisao Jakov Stošić, repozitorij.fsb.hr/3191/, 2015.</ref>

== Vaga ==
{{glavni|Vaga}}

'''Vaga''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Wage'') je [[mjerni instrument]] za određivanje [[masa|mase]] uspoređivanjem [[težina|težine]]. Kao vaga najčešće služi [[Krutost|kruto]] [[Tijelo (fizika)|tijelo]] obješeno iznad ili poduprto ispod svojega [[težište|težišta]], tako da se može okretati oko vodoravne [[os]]i. [[Poluga|Polužna]] vaga ima jednake [[Krak (fizika)|krakove]], dok [[Kantar (vaga)|kantar]] nema jednake krakove (vaga u kojoj je omjer krakova 1 : 10 naziva se decimalnom vagom, a ako je 1 : 100 centezimalnom vagom). <ref> '''vaga''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63623] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Vage koje se zasnivaju na zakonima [[poluga|poluge]] mjere masu tijela, a vage koje se zasnivaju na [[opruga]]ma mjere težinu tijela. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Polužna vaga ===
{{glavni|Poluga}}

'''Polužna vaga''', '''obična vaga''' ili '''vaga jednakih krakova''' u stvari je [[poluga]] jednakih krakova. Na krajevima krakova nalaze se zdjelice za [[teret]] i uteg. Prema tome, za polužnu vagu vrijedi isti uvjet ravnoteže kao i za običnu polugu. Uvjet za ravnotežu na poluzi je da [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] [[moment sile|momenata sile]] bude jednak nuli. Taj uvjet ravnoteže vrijedi bez obzira da li na poluzi djeluju dvije sile ili više njih"

:<math>M_{1} = F_{1} \cdot D_{1} = F_{2} \cdot D_{2} =M_{2}\!</math>

Ako na takvo kruto tijelo na udaljenostima ''D1'' i ''D2'' (krakovi vage) djeluju težine ''F1'' i ''F2'', ono će biti u ravnoteži kada je F1D1 = F2D2 ('''zakon poluge'''). Kako je težina ''F = mg'', gdje je ''m'' masa, a ''g'' [[ubrzanje]] (akceleracija) [[sila teže|sile teže]], slijedi:

:<math> m_{1} \cdot D_{1} = m_{2} \cdot D_{2} </math>

te se tako vaganjem, to jest usporedbom s normiranim utezima, može odrediti [[masa]] predmeta koji se važe.

Svaka vaga mora biti precizno izrađena, stabilna i osjetljiva. Vaga je precizno izrađena ako su joj oba kraka jednako duga i teška, a zdjelice jednako teške (s vrlo malim odstupanjima). Vaga je stabilna ako se poluga čim se pomakne iz vodoravnog položaja vraća natrag u prvobitni položaj nakon izvjesnog [[njihalo|njihanja]]. Da bi se to postiglo, [[težište]] vage mora biti ispod [[oslonac|oslonca]], jer u tom slučaju nastaje [[moment sile]] koji vagu vraća natrag. Osjetljivost vage je to veća što su krakovi dulji i lakši i što je težište bliže osloncu. Međutim, taj uvjet nije lako postići, jer što su krakovi dulji to su i teži. Stoga se poluga izrađuje od lakog materijala, na primjer [[aluminij]]a, a osim toga je obično i šuplja. Ako promatramo polugu ne osvrčući se na njenu [[težina|težinu]], to jest ako težinu poluge ne uzimamo u [[proračun]], kažemo da je to '''matematička poluga''', a ako težinu poluge uzimamo u obzir, imamo '''fizičku polugu'''.

=== Vage nejednakih krakova ===
Ako su krakovi jednaki, mase se uspoređuju izravno, inače vrijedi:

:<math> m_{2} = m_{1} \cdot \frac{D_{1}}{D_{2}}\ </math>

Vaga u kojoj je omjer krakova ''D1/D2'' = 1/10 naziva se '''decimalnom vagom''', a ako je ''D1/D2'' = 1/100 '''centezimalnom vagom'''. Takve vage uspoređuju masu tereta s deset puta, odnosno sto puta manjom masom utega i služe za mjerenje većih tereta (od nekoliko desetaka [[kilogram]]a do nekoliko [[tona]] kod [[Mosna vaga|mosne ili kolne vage]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]

Uteg - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica