<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Utaljivanje</id>
	<title>Utaljivanje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Utaljivanje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Utaljivanje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-13T21:28:46Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Utaljivanje&amp;diff=279994&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Utaljivanje&amp;diff=279994&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-01T22:43:01Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Utaljivanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Vacuum capacitor with uranium glass.jpg|mini|desno|300px|[[Električni kondenzator]] dobiven utaljivanjem [[uranij]]evog [[staklo|stakla]] i [[Olovo (element)|olovnoga]] spoja.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Glass to metal seals 1922.png|mini|desno|300px|Tri vrste utaljivanja [[Bakar (element)|bakra]] i [[staklo|stakla]] (časopis &amp;#039;&amp;#039;Bell System Technical Journal&amp;#039;&amp;#039;, 1922.). Kod A, kraj bakra nije u dodiru sa staklom. Kod B i C, bakar je strojno obrađen sa oštrim rubom u dodiru sa staklom, ili sa staklom unutar (B) ili izvan (C) bakra.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Utaljivanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je postupak spajanja [[staklo|staklenih]] dijelova s [[metal]]nima (katkada s djelovima od konstrukcijske [[keramika|keramike]]). Prije utaljivanja stakleni se i metalni dio moraju zagrijati na približno jednaku [[temperatura|temperaturu]], a to je temperatura gnjecavosti stakla. Na toj je temperaturi metalni dio čvrst, a stakleni se lako oblikuje gnječenjem. Temperatura omekšavanja za meka stakla je viša od 500 ˚C, a od tvrdih stakala najvišu (oko 1 200 ˚C) ima [[kremen]]o staklo. Oblikovani utaljeni spoj dobro je dodatno zagrijavati da bi staklo rastvorilo tanak sloj [[oksidi|oksida]] na površini metalnoga dijela. Tako se postiže mješoviti međusloj i potpuno sljubljivanje dijelova koje osigurava hermetičan sloj (nepropusan za plinove i tekućine). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uvjet za dobru čvrstoću spoja ==&lt;br /&gt;
Za postizanje kvalitetnog utaljenog spoja bez unutarnjih [[Naprezanje|naprezanja]], koja bi pri promjenama temperature mogla izazvati pucanje staklenoga dijela zbog nejednakih promjena izmjera (dimenzija) dijelova, treba izabrati vrstu stakla i metala prema jednom od ovih dviju uvjeta:&lt;br /&gt;
* [[toplinsko istezanje]] metalnih i staklenih dijelova moraju biti približno jednake;&lt;br /&gt;
* metalni dio mora na mjestu spoja imati što manji poprječni presjek i mora biti od mekšega metala dobre gnječivosti ili, kada to nije moguće, presvučen takvim metalom. &lt;br /&gt;
Prvi uvjet najbolje ispunjava [[platina]] i meko [[staklo]], ali zbog skupoće platine se koristi samo pri jakim kemijskim utjecajima. Za ispunjenje drugog uvjeta najbolje je metalni dio izraditi od [[Bakar (element)|bakra]] ili ga pobakriti.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
=== Postupak utaljivanja ===&lt;br /&gt;
Spojiti se utaljivanjem može na dva načina:&lt;br /&gt;
* gnječenjem staklenog oko metalnog dijela na mjestu spoja. Izrađeni i zagrijani stakleni i metalni dio učvrste se u potreban međusobni položaj, a zatim se stakleni dio gnječi (ručno s pomoću alata za obradbu stakla ili strojno) uz dodatno zagrijavanje [[plamenik]]om do postizanja spoja. Ovim se postupkom najčešće spajaju stakleni dijelovi sa [[žica]]ma, šipkama ili nitima (uvodnicima struje ili [[elektroda]]ma);&lt;br /&gt;
* s pomoću staklenoga prstena oko metalnoga dijela. Oko izrađenog i zagrijanoga metalnoga dijela na mjestu spoja omota se gnjecavo staklo tako da se oblikuje [[prsten]]. Metalni se dio nakon toga provuče kroz stakleni, a mjesto spoja zagrijava plamenikom dok se stakleni prsten i stakleni dio ne stope u cjelinu i stakleni dio potpuno ne priljubi uz metalni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Primjena ==&lt;br /&gt;
Spojevi utaljivanjem mogu se izvoditi ručno ili automatizirano. Pogodni su za masovnu proizvodnju i to u industriji [[žarulja]], [[Rendgenska cijev|rendgenskih cijevi]], [[Katodna cijev|katodnih cijev]]i, [[poluvodič]]kih dijelova, [[Fotonaponske ćelije|fotonaponskih ćelija]] i drugoga. Važne prednosti toga spoja jesu nepropusnost i [[Električni izolator|električna izolacija]] metalnoga dijela. &amp;lt;ref&amp;gt; Anđelka Ređep: &amp;#039;&amp;#039;Finomehanika&amp;#039;&amp;#039;, udžbenik za srednje strukovne škole, &amp;quot;Školska knjiga&amp;quot;, Zagreb, 2009.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Strojarstvo]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Znanost o materijalima]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>