WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T10:53:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 10:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ustikolina'''-->{{dz\|[[Ustikolina (Bosanska Krupa, BiH)]]}}		<!--'''Ustikolina'''-->{{dz\|[[Ustikolina (Bosanska Krupa, BiH)]]}}
	{{~~Naselje~~ u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Ustikolina		\|ime = Ustikolina
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T09:17:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Ustikolina (Bosanska Krupa, BiH)]]}}
{{Naselje u BiH
|ime = Ustikolina
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Bosansko-podrinjska županija Goražde|Bosansko-podrinjska]]
|općina = [[Foča-Ustikolina]]
|nadvisina =
|lat = 43.5833331
|long = 18.7897428
|position = left
|brojstan = 1.418 (1991.)
|domaćinstva =
|pošta = 73250 Ustikolina
|pozbroj = (+387) 38
}}
'''Ustikolina''' je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Foča-Ustikolina]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se kod ušća rijeke [[Kolina|Koline]] u Drinu. Sjeverno je [[Kosovska rijeka]], a dalje prema zapadu [[Vrbički potok]].

== Povijest ==
Ovim krajem s desne obale Drine prolazio je drum star 2000 godina koji je vodio iz Foče.<ref name="old.kons">(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2578 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika] Odluka o proglašenju mosta nacionalnim spomenikom BiH, 30. kolovoza 2005. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>

Arheolozi su 2016. nakon dojava mještana istraživali ovaj kraj. Pronašli su na obrađivanim njivama bogato nalazište starorimskog novca od bronce i bakra, koji datira od 2. do 4. stoljeća, i lončarije, što svjedoči da je tada ovo bio razvijen kraj. Našli su dosta rimske tegule-opeke, rimske keramike. Arheolozi su ustanovili jedan kulturni sloj koji sigurno pripada rimskom vremenu. Prijašnjih godina su arheolozi u Ustikolini te s druge strane Drine, na [[Cvilin (Foča, BiH)|Cvilin]]u pronašli ostatke [[rimska vila|rimskih vila]] s podnim mozaicima, brončano posuđe i nadgrobne ploče s rimskim natpisima. Kod današnjeg pravoslavnog hrama Svete Trojice na pravoslavnom groblju su temelji ranokršćanske crkve.<ref name="Radio Foča">(srp.) [http://radiofoca.com/ustikolina-i-cvilin-od-rimskog-novca-do-bitke-kneza-caslava-sa-madarima-i-prelaska-turaka-preko-drine/ Radio Foča] Igor Janković: ''Ustikolina i Cvilin- od rimskog novca, do bitke kneza Časlava sa Mađarima i prelaska Turaka preko Drine'', 1. travnja 2016. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>

Podosta je spomenika iz srednjeg vijeka. [[Cvilinsko polje]] bilo je poprište bitke iz 10. stoljeća, zapisane u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]. Dok je srpski vladar Časlav vladao, ugarski je knez harao ovim krajevima, pljačkao i ubijao narod. Časlav se odlučio obračunati te je pošao u vojnu na kneza Kiša. Vojska srpskog vladara [[Časlav Vlastimirović|Časlava Vlastimirovića]], zadnjeg iz te dinastije, nadmoćno je pobijedila ugarsku vojsku. Zametnula se bitka na ovom lokalitetu Cvilina. Poraz je bio tako nadmoćan da je ugarska vojska cvilila toliko jako i dugo, da je po tome polje dobilo ime. Časlav se suočio poslije s osvetničkim pohodom kneževe udovice. Ugarski kralj joj je dao veliku vojsku, koja je Časlava zarobila i udavila u Savi, što je okončalo ondašnju srpsku državu i dinastiju Vladimirovića.
Iz bogumilskih vremena ostao je veliki spomen. Na uzvisini Presjeka je jedna od najvećih [[nekropola]] [[stećak]]a u BiH.<ref name="Radio Foča"/> Još [[1394.]] godine Ustikolina je bila [[trgovište|trgovišno]] mjesto. Mjesno stanovništvo posebice je trgovalo s vojskom. U odnosu na ostala trgovišna naselja, ovdje se dosta prije nego u okolnim trgovištima pojavljuju hrvatski trgovci iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Zbog toga već lipnja 1399. ima dokument, kojim se imenuje konzula i dvojicu sudaca kojima je zadaća bila riješiti spor među nekim Dubrovčanima. Kao konzul spominje se izvjesni Mikoč Đurđević. Tog vremena u naselju je postojalo trgovište, najvjerojatnije soli, koje je uspostavio [[Pavao Radenović]]. Karakteriziralo ga je obilje robnog prometa zbog čega se naplaćivala carina. Ustikolina se razvijala do osmanskih osvajanja. Njen je razvitak kratko trajao. Ustikolinu je najvjerojatnije gušila konkurencija u susjedstvu, trgovišta Goražda i Foče koja su bila naprednija. Pavlovićima je Ustikolina dugo bila usamljeno uporište na posjedu Kosača. Čini se da je poslije smrti [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]] pripala [[Kosače|Kosačama]]. Dokumenti već od 1420-ih sve manje navode djelatnosti domaćih ljudi i Dubrovčana. S osmanskim osvajanjima došla je i orijentalna arhitektura. Najstarija džamija u BiH bila je iz druge polovice 15. stoljeća. Gradnja se pripisuje nekom Turhan Emir-begu.<ref name="old.kons"/> U 15. stoljeću bila je stara crkva koju su srušile Osmanlije osvajanjem ovih prostora. Od nje je ostalo samo [[crkvište]]. Pored njega je današnja pravoslavna crkva.<ref name="bpz">(boš.) [http://www.turizam-bpk.ba/v1/index.php/naslovna-3/83-bpkgora%C5%BEde Turistička zajednica Bosansko-podrinjske županije] ''Rimokatolička kapela Svetog Dominika Guzmana-Goražde, Crkva Silaska Sv. Duha na Apostole-Ustikolina'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref> Osmanski osvajači su baš kod Ustikoline prešli Drinu, zbog čega je ovdje najstarija džamija u BiH i jedna od prvih koju su Turci sazgradili na europskom tlu.<ref name="Radio Foča"/>

Putopisac [[Evlija Čelebi|Evlija Čelebija]] ostavio je kratak opis Ustikoline tokom njegovog putovanja kroz Bosnu 1660.godine: "To je vojvodstvo [[Paša|paše]] [[Hercegovački sandžak|hercegovačkog sandžaka]] i [[kadiluk]] s rangom [[kadiluk]]a od osamnaest [[Akča|akči]]. Pripojen je [[Foča|Foči]], ali to je malenkost koja je podarena fočanskom [[Muftija|muftiji]] kao arpaluk. Tu nema ni predstavnika Portinih [[Spahije|spahija]] (kethuda yeri) ni drugih predstavnika ni organa vlasti (hakim). Kasaba ima 175 kamenim pločama pokrivenih kuća, koje se nalaze uz obalu rijeke. Ovdje ima jedna [[džamija]], [[mesdžid]], [[tekija]], javno kupatilo ([[hamam]]), svratište ([[:bs:Han|han]]), deset dućana i bezbroj bašča (bag). Ranije je ovdje na rijeci [[Drina|Drini]] postojao drveni most."<ref>{{Citiranje knjige|title=Putopisi|author=Evlija Čelebi (preveo Hazim Šabanović)|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=2012|language=|pages=131|publisher=Bosanska riječ : Dječija knjiga|location=Sarajevo|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref>

Godine 1950. pripojeno je Ustikolini naselje [[Tulovići (Foča-Ustikolina, BiH)|Tulovići]] (Sl. list NRBiH br. 10/50). Godine 1962. godine pripojena su joj naselja [[Odžak (Foča-Ustikolina, BiH)|Odžak]], [[Kosova (Foča-Ustikolina, BiH)|Kosovo]] i [[Utulovići]] (Sl.list NRBiH, br.47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 66, 110</ref> Ustikolina se do rata 1991. nalazila u sastavu općine [[Foča]].

== Kulturne znamenitosti ==
* [[Turhan Emin-begova džamija]]
* [[rimski most na Kožetini]], povijesni spomenik, kulturna baština BiH<ref name="Serda">(boš.) [http://www.serda.ba/bs/2012-06-17-15-57-28/2012-06-17-15-59-46/80-regionalni-razvoj/2883-kulturno-naslije%C4%91e.html SERDA] ''Kulturno naslijeđe'' (pristupljeno 2. rujna 2016.)</ref>
* [[Groblje na Presjeci kod Ustikoline]], grobljanska cjelina, kulturna baština BiH<ref name="Serda"/>
* Pravoslavna crkva Silaska Sv. Duha na apostole<ref name="bpz"/>

==Stanovništvo==

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Ustikolina'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]''' <ref name="Stat1991">Nacionalni sastav stanovništva - rezultati republike po općinama i naseljima 1991., Bilten br.234, Sarajevo 1991., Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo </ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf 1981.], str. 84</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' <ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf 1971.], str. 58</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1961.]]'''<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 70</ref>
|-
|'''Muslimani'''
|894 (63,04%)
|694 (61,52%)
|604 (60,27%)
|203
|-
|'''Srbi'''
|470 (33,14%)
|401 (35,54%)
|372 (37,12%)
|233
|-
|'''Hrvati'''
|0
|0
|0
|3
|-
|'''Jugoslaveni'''
|7 (0,49%)
|0
|6 (0,59%)
|135
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|47 (3,31%)
|33 (2,92%)
|20 (1,99%)
|22<ref>15 Crnogoraca, 4 Makedonca</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.418'''
|'''1.128'''
|'''1.002'''
|'''596'''
|}

== Poznate osobe ==
* [[Ševko Omerbašić]], muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji od 1988. do 2012.

==Izvor==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Foča}}
[[Kategorija:Naselja u Bosansko-podrinjskoj županiji]]

Ustikolina - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica