https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ustav_IslandaUstav Islanda - Povijest promjena2026-08-06T16:18:37ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ustav_Islanda&diff=396026&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-12T23:53:54Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ustav Islanda'''-->[[Datoteka:Stjórnarskrá Íslands.jpg|mini|Ustav Islanda na islandskom jeziku.]]<br />
'''Ustav Islanda''' ([[Islandski jezik|islandski]]: ''Stjórnarskrá lýðveldisins Íslands'' "Ustav Republike Island") vrhovni je zakon [[Island|Islanda]]. Sastoji se od 80 članaka u sedam poglavlja, a unutar njega se određuje voditeljski aranžman zemlje i [[Ljudska prava|čuvaju ljudska prava]] njezinih građana. Trenutni ustav prvi je put uspostavljen [[17. lipnja]] [[1944.]] kada je Island postao republika; od tada je mijenjan sedam puta.<ref>[http://www.althingi.is/lagas/nuna/1944033.html Icelandic Parliament's website]</ref><br />
<br />
== Povijest ==<br />
U 19. stoljeću [[islandski pokret za neovisnost]] od [[Danska|Danske]] dobivao je zamah, dok su se [[nacionalizam]] i zahtjevi za povećanim građanskim pravima intenzivirali u kontinentalnoj Europi. U lipnju [[1849.]] godine danski je kralj bio prisiljen udovoljiti zahtjevima liberala i nacionalista i pristati na ustav Danske, a time i s Islandom. Ovaj ustav ukinuo je [[Apsolutna monarhija|apsolutnu monarhiju]] i uspostavio [[Ustavna monarhija|ustavnu monarhiju]] u kojoj je vlast nad najvažnijim pitanjima predana [[Parlament|parlamentu]] kojeg je izabrao narod.<br />
<br />
Islanđani ovu promjenu nisu dobro prihvatili, jer je u stvarnosti Island dobio smanjenu autonomiju. Prije 1849. Islanđani su službeno vladali sobom onako kako im se činilo da treba u domaćim pitanjima. Ali sada su ta pitanja padala pod kontrolu parlamenata na koje Islanđani nisu imali utjecaja. Danci su oklijevali ispuniti zahtjeve Islanđana za samoupravom utvrđene tijekom Narodne skupštine 1851. godine, u uvjerenju da će to oslabiti kontrolu Danske u [[Schleswig|Schleswigu]] i [[Holštajn|Holsteinu]] . [[Pruska|Ali kada je Prusija]] 1867. godine pripojila spomenutu regiju, stvorili su se novi uvjeti i donijeli su [[stöðulögin]] (zakoni o stajalištu Islanda u odnosu na Dansku) 1871. godine, koji su odredili položaj Islanda u odnosu na dansku državu. 1874., na tisućljetnu obljetnicu stvaranja prvog naselja na Islandu, [[Kristijan IX.]] postao je danskim kraljem i prisustvovao svečanostima povodom prekretnice. Ova je prilika iskorištena kako bi Island dobio svoj zasebni ustav. Ovaj se ustav zvao ''Stjórnarskrá um hin sérstaklegu málefni Íslands'' i bio je osnova trenutnog ustava Islanda.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gylfason|first=Thorvaldur|url=https://www.cambridge.org/us/academic/subjects/law/constitutional-and-administrative-law/redrafting-constitutions-democratic-regimes-theoretical-and-comparative-perspectives?format=HB|title=The Anatomy of Constitution Making: From Denmark in 1849 to Iceland in 2017|publisher=Cambridge University Press|year=2020|volume=Redrafting Constitutions in Democratic Regimes|oclc=1013691226}}</ref><br />
<br />
[[Sambandslögin|Sambandslöginom]] ("zakon o odnosima") [[1918.]] Island je postao suverena država i [[1920.]] godine zemlja je dobila novi ustav koji odražava ovu veliku promjenu. Taj se ustav zvao ''Stjórnarskrá konungsríkisins Íslands''. Početkom 1944. [[Althing|Althing je]] odobrio otkazivanje ''sambandslögina'' i pristao na novi ustav, uz proglašenje [[Referendum|referenduma]] za obojicu. Izbori su održani u svibnju iste godine i imao je izlaznost od 98%. 97% glasalo je za prekid važećeg zakona o odnosima s Danskom, a 95% je odobrilo ustavnu republiku. Dana 17. lipnja 1944. Althing se sastao u [[Þingvellir|Þingvelliru]], gdje je ustav ratificiran i republika uspostavljena.<br />
<br />
Nakon ratifikacije ustava, izmijenjen je ukupno sedam puta, uglavnom zbog promjena u strukturi [[Izborne jedinice Islanda|izbornih jedinica Islanda]] i uvjeta za glasovanje. 1991. organizacija Althinga promijenila se tako da je sada radila u jednom domu, a ne u dva kao prije. Opsežne izmjene izvršene su 1995. kada su revidirani dijelovi ustava o ljudskim pravima.<br />
<br />
== Odjeljci Ustava ==<br />
<br />
=== Poglavlje I. ===<br />
Poglavlje I. kaže da je Island republika s parlamentarnom vladom, a [[Althing]] i predsjednik zajedno vrše zakonodavnu vlast, a suci sudsku vlast.<br />
<br />
=== Poglavlje II. ===<br />
Poglavlje II. sadrži članke od 3. do 30. i navodi gdje je predsjedničko sjedište, sastanci s Althingom i predsjednička prava.<br />
<br />
=== Poglavlje III. ===<br />
Poglavlje III. sadrži članke 31. – 34. i definira ograničenja mandata za članove Althinga te da bilo koji državljanin Islanda može biti izabran u Althing, osim sudaca Vrhovnog suda.<br />
<br />
=== Poglavlje IV. ===<br />
Poglavlje IV. sadrži članke 35. – 58. i definira glavna pitanja koja se tiču aktivnosti [[Althing|parlamenta]] i određuje prava i moć zastupnika. Odjeljak kaže da nitko ne smije odobriti [[zakon]] prije tri čitanja u Althingu, a sastanci Althinga održat će se javno, osim ako Parlament drugačije ne odobri. Većina zastupnika mora biti prisutna da bi se bavila nekim pitanjem. Mnoga druga parlamentarna proceduralna pravila zakonski su definirana prema 58. članku.<br />
<br />
=== Poglavlje V. ===<br />
Poglavlje V. sadrži članove 59. – 61. i opisuje reguliranje [[Pravosuđe|pravosuđa]]. Kaže da se sudstvo može uspostaviti zakonom, da će sudstvo rješavati sporove oko nadležnosti vlasti i da će se sudstvo voditi isključivo zakonom.<br />
<br />
=== Poglavlje VI. ===<br />
Poglavlje VI. sadrži članke 62. – 64. i postavlja Evangeličko-luteransku crkvu kao [[Službena religija|Državnu crkvu]] i uspostavlja [[Sloboda vjeroispovjesti|slobodu vjeroispovijesti]].<br />
<br />
=== Poglavlje VII. ===<br />
Poglavlje VII. sadrži članke broj 65. - 79. i definira nekoliko [[Ljudska prava|ljudskih prava]] (uključujući zabranu [[mučenja]], [[Prisilni rad|prisilnog rada]] i [[Smrtna kazna|smrtne kazne]], zahtijevajući javno suđenje svima optuženima za zločin i [[Sloboda govora|slobodu govora]]). Također se kaže da će zakon osigurati da svi imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i [[obrazovanje]]. U njemu se kaže da su stvari prema porezima regulirane zakonom, a općine mogu upravljati vlastitim poslovima u skladu sa zakonom. Konačno, daje odredbe za izmjenu ustava.<br />
<br />
== Izmjene i dopune Ustava ==<br />
79. članak Ustava opisuje kako donijeti amandmane na ustav. Da bi amandman mogao biti usvojen, moraju ga odobriti dvije uzastopne parlamentarne skupštine, a između njih moraju se održati opći izbori.<ref name="constitution">{{Citiranje weba|title=Constitution of the Republic of Iceland (English Version)|url=http://www.government.is/constitution/|accessdate=March 7, 2012}}</ref> Predsjednik Islanda također mora potvrditi sve izmjene i dopune predviđene općim zakonom. Nekoliko članaka u ustavu, međutim, izuzeti su iz ovog postupka i mogu se mijenjati uobičajenim zakonodavstvom. Primjerice, 35. članak govori o vremenu okupljanja Parlamenta, a to se može izmijeniti općim zakonom. 62. članak definira Državnu crkvu kao Evangeličko-luteransku crkvu. To se također može izmijeniti općim zakonom, pod uvjetom da je to potvrđeno referendumom koji je tajnim glasanjem dostupan svim onima koji mogu glasati.<br />
<br />
== Ustavna reforma (2010.–2013.) ==<br />
Između 2010. i 2013. godine, nakon prosvjeda velike financijske krize 2009., predloženo je da se ustav Islanda revidira prvim ustavom na svijetu koji su sastavili sami građani.<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Island: Jedinstven eksperiment izrade novog Ustava {{!}} DW {{!}} 24.03.2013|url=https://www.dw.com/hr/island-jedinstven-eksperiment-izrade-novog-ustava/a-16695967|accessdate=2021-06-17|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref><ref>[http://www.democracynow.org/2016/11/1/meet_birgitta_jonsdottir_the_ex_wikileaks Meet Birgitta Jónsdóttir: The Ex-WikiLeaks Volunteer Who Has Helped the Pirate Party Reshape Iceland] Democracy Now! 1 November 2016</ref> 20. listopada 2012. savjetodavnim je referendumom osigurana podrška 64,2%<ref>{{Citiranje weba|date=2012-10-23|title=Niðurstaða talningar við þjóðaratkvæðagreiðsluna 20.október 2012.|url=https://www.landskjor.is/landkjorstjorn/frettir-tilkynningar/nr/109|url-status=live|archiveurl=https://archive.today/20181114122157/https://www.landskjor.is/landkjorstjorn/frettir-tilkynningar/nr/109|archivedate=November 14, 2018|accessdate=2018-11-14|website=Landskjörstjórn|language=is}}</ref> islandskih građana. Međutim, ustavna reforma na kraju nije uspjela.<ref>{{Citiranje weba|last=Thorarensen|first=Björg|date=2014-02-26|title=Why the making of a crowd-sourced Constitution in Iceland failed|url=https://constitutional-change.com/why-the-making-of-a-crowd-sourced-constitution-in-iceland-failed/|url-status=live|archiveurl=https://archive.today/20181114124924/https://constitutional-change.com/why-the-making-of-a-crowd-sourced-constitution-in-iceland-failed/|archivedate=November 14, 2018|accessdate=2018-11-14|website="Constitution-Making and Constitutional Change Blog" of the International Association of Constitutional Law (IACL)|language=en-US}}</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<references /><br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* ''[http://www.althingi.is/lagas/nuna/1944033.html Stjórnarskrá lýðveldisins Íslands]'' ("Ustav Islanda")<br />
* ''[http://government.is/constitution/ Ustav Republike Islanda]'' (verzija na engleskom jeziku)<br />
[[Kategorija:Ustavi]]<br />
[[Kategorija:Island]]<br />
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]</div>WikiSysop