WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-10T22:09:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Tomislav1.jpg|mini|desno|250px|Uskoplje u [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]] za vrijeme [[kralj Tomislav|kralja Tomislava]] (oko 928.)]]

'''Uskoplje''' je srednjovjekovna županija u srednjoj [[Bosna|Bosni]]. Njezino područje isprva se nalazilo u sastavu Hrvatske, a najkasnije tijekom druge polovice 12. stoljeća ušlo je u sastav Bosne.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63410|title=Uskoplje {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-12-26}}</ref>

== Položaj ==

Župa Uskoplje smještena je uz gornji tok rijeke [[Vrbas]]. Okosnica joj je 27 kilometara dugačko [[Skopaljska dolina|Skopaljsko polje]] površine oko 130 km<sup>2</sup>. Ime je dobila upravo po tom izduženom, uskom polju.<ref name="Škegro">[[Ante Škegro]]: Uskoplje; [[Hrvatska uzdanica Uskoplje]]; Uskoplje, 1996.</ref> Na istoku se nalaze župe Lašva i Lepenica, na jugu je Rama i [[Zahumlje]]. Na zapadu je [[Završje, BiH|Završje]] (Zapadne strane) sa župama Dlamoč, Hlivno i Duvno, a na sjeveru se nalazila [[Donji krajevi#Plivska župa|župa Pliva]]. U darovnici [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] od [[11. kolovoza]] [[1366.]] kao granično područje između Uskoplja i Plive navodi se Krtova ela (Krta jela).<ref>[[Euzebije Fermendžin]]: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis : ab anno 925 usque ad annum 1752, MSHSM, 1892.</ref>

U srednjem je vijeku župa Uskoplje bila gusto naseljena. Naselja su građena uz rubove doline Vrbasa te po obližnjim obroncima planina. U srednjovjekovnoj župi Uskoplje razvile su se tri najveće utvrde: [[Vesela Straža]] koja je bila političko, gospodarsko i kulturno središte Uskoplja, zatim utvrde [[Susid]] i [[Prusac|Biograd]].<ref name="naselja">[[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjovjekovne države, knj. IV., Sarajevo, 1970.</ref> Vesela Straža nalazila se na uzvišenju Kik u [[Vesela (Bugojno, BiH)|Veseloj]] kod [[Bugojno|Bugojna]], u [[Kordići]]ma se nalazila utvrda Susid, a Biograd je današnji Prusac južnije od [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]. Postojale su još četiri utvrde za nadzor komunikacija: [[Sutina (Uskoplje)|Sutina]] kod [[Jagnjid]]a u [[Uskoplje|Uskoplju]], Kaštel u [[Harambašići]]ma te Gornji i Donji Novi kod Donjeg Vakufa. Svi lokaliteti su slabo istraženi, pa su podaci o njima vrlo oskudni. <ref name="Škegro"/>

== Povijesni pregled ==

Župa Uskoplje u povijesnim se dokumentima spominje od ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], kada je u vrijeme formiranja prvih hrvatskih župa bila u sastavu [[Donji krajevi#Plivska župa|plivske župe]].<ref>[[Ivo Goldstein]]: Hrvatski rani srednji vijek, Novi Liber, Zagreb, 1995.</ref> U 10. stoljeću Uskoplje postaje samostalnom župom koja se naziva Uskoplem (Uscople).<ref name="Letopis">[[Ferdo Šišić]]: Letopis popa Dukljanina. Srpska kraljevska akademija, Beograd–Zagreb, 1928.</ref> U vrijeme [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] Uskoplje je granična župa prema [[Zahumlje|Zahumlju]]. Kako izričito navodi bizantski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] župe u gornjem toku [[Vrbas]]a i [[Sana|Sane]] nalaze se u Zapadnoj (Bijeloj) Hrvatskoj.<ref>[[Franjo Rački]]: Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagreb, 1877.</ref> Za vrijeme dinastičkih borbi između sinova kralja [[Krešimir I.|Krešimira I.]], raški knez [[Časlav Klonimirović]] između ostalih zauzima i župe Uskoplje, [[Donji krajevi#Lučka župa|Luka]] i [[Donji krajevi#Plivska župa|Pliva]].<ref>[[Dominik Mandić]]: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, Rim, 1963.</ref> Nakon Časlavove pogibije oduzeta područja [[960.]] godine u sastav [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske]] vraća [[Mihajlo Krešimir II.]]<ref name="Letopis"/> Nakon poraza raškog kneza, hrvatska područja u srednjoj Bosni, među njima i Uskoplje, se osamostaljuju na čelu s vlastitim banom. Prema [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], 968. godine kralj Mihajlo Krešimir II. vodio je borbe s bosanskim banom na području župa Uskoplje, Pliva i Luka.<ref name="Letopis"/> Tako je Uskoplje ponovno vraćeno u sastav Hrvatske. Župa Uskoplje bila je u sastavu Hrvatske sve dok većim dijelom Bosne nije ovladao oko 997. makedonski car [[Samuilo]]. Oko 1019. godine bosanski ban i hrvatski kralj [[Krešimir III.]] priznaju vlast bizantskog cara [[Bazilije II.|Bazilija II. Bugaroubojice]]<ref name="Letopis"/>, pa se tako Uskoplje našlo u sastavu njegove države. Bosnu i Uskoplje u sastav Hrvatske vraća kralj [[Petar Krešimir IV.]] oko 1069. godine. Od [[1165.]] do [[1180.]] Uskoplje je ponovno u sastavu [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog carstva]].<ref name="Bosna">[[Nada Klaić]]: Srednjovjekovna Bosna. Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.), Eminex, Zagreb, 1994.</ref>

[[Datoteka:Medieval_BiH.png|mini|lijevo|250px|Uskoplje u [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovnoj Bosni]]]]

U 12. stoljeću župa Uskoplje nalazi se u sastavu [[Donji krajevi|Donjih krajeva]]. Od [[1180.]] Uskopljem vlada [[ban Kulin]]. Banovina Bosna, a s njom i Uskoplje, u sastav Hrvatske vraća se za vrijeme knezova [[Šubići|Šubića]]. Nakon poraza [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]] [[Bitka kod Bliske|kod Blizne]] [[1322.]] ban [[Stjepan II. Kotromanić]] zagospodario je Uskopljem, Zagorjem, [[Rama (kraj)|Ramom]], Trebotićem, [[Usora i Soli|Usorom i Soli]].<ref name="Bosna"/> Od početka vladavine [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]] Uskoplje je bilo pod njegovom vlašću. Nakon njegove smrti moć bosanskih vladara slabi, što dovodi do smanjenja posjeda. U prvih dvadesetak godina 15. stoljeća samo je nekoliko župa, uključujući Uskoplje, ostalo pod njihovom vlašću. U prilike u Bosni početkom 15. stoljeća počinju se uplitati i [[Osmanlije]]. Prvi put u Uskoplje Osmanlije su stupile [[1414.]] godine na poziv [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], gospodara Donjih Krajeva i Uskoplja koji je tada bio u ratu sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom Luksemburškim]]<ref>[[Ljudevit Thalloczy]] (preveo [[Milan Šufflay]]): Povijest (banovine, grada i varoši) Jajca, izdanje Ugarske akademije, 1915.</ref> Nakon Hrvojeve smrti [[1416.]] godine Uskopljem je gospodario njegov sin [[Balša Hercegović]], a zatim je bilo pod vlašću [[Juraj Vojsalić Hrvatinić|Jurja Vojsalića Hrvatinića]].<ref name="naselja"/> Prema povelji kralja [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepana Tomaša]] od [[22. kolovoza]] [[1446.]], on je bio vladarom dijela Uskoplja tako da je herceg [[Stjepan Vukčić Kosača]] nastojao zaštiti svoje posjede i u Uskoplju. Iz povelja aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa i rimskog cara [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III.]] kojima se potvrđuju posjedi Stjepana Kosače vidljivo da je on vladao samo južnim Uskopljem s utvrdom [[Susid]]<ref name="Studien">[[Ljudevit Thalloczy]]: Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, Leipzig-München, 1914.</ref>, dok je veći dio Uskoplja s [[Vesela Straža|Veselom Stražom]] i [[Prusac|Biogradom]] bio u rukama kralja. Godine [[1463.]] Uskoplje je bez borbi zauzeo Mahmud-paša Mihaloglu.<ref>[[Joseph von Hammer]] (preveo [[Nerkez Smailagić]]): Historija Turskog/Osmanskog Carstva I, Zagreb, 1979. </ref> U ljeto iste godine pokrenuta je akcija za oslobođenje Bosne pod vodstvom [[Matija Korvin|Matije Korvina]]. Herceg Stjepan je sa svojim sinovima protjerao Osmanlije i iz Uskoplja.<ref>[[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, knj. IV, Zagreb, 1973</ref> Kralj Matija Korvin darovnicom od [[6. prosinca]] [[1463.]] [[Vladislav Hercegović|Vladislavu Hercegoviću]], sinu hercega Stjepana Kosače, daruje župu Uskoplje s Veselom Stražom.<ref name="Studien"/> Već 1468. Osmanlije su ponovno zauzele dio Uskoplja i na tom djelu osnovali [[nahija|nahiju]] Skopje sa središtem Susidom, a nakon što su ovladali cijelim Uskopljem utemeljili su i nahiju Akhisar s Pruscem.<ref name="pašaluk">[[Hazim Šabanović]]: Bosanski pašaluk: postanak i upravna podjela, Naučno društvo NR BiH, Sarajevo, 1959.</ref> Ugarsko-turskim ugovorom iz [[1503.]] Osmanlijama je i formalno priznata vlast nad Uskopljem.<ref name="pašaluk"/>

== Izvori ==

{{izvori|2}}

[[Kategorija:Uskoplje]]
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine (1102. – 1463.)]]

Uskoplje (župa) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica