Suradnik10: /* Papina smrt */

2026-02-06T00:27:06Z

Papina smrt

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:27
Redak 36:		Redak 36:

	U drugoj polovini svoga pontifikata Papa je patio od teških bolesti koje su ga potpuno fizički oslabile. Iz još nepotpuno istraženih spisa može se zaključiti da je papa bolovao od vaskularno-celebralne tromboze i visokog krvnog tlaka, što je za posljedicu imalo nekoliko moždanih udara. U narednim godinama Urban VIII. je sve češće bio odsutan u liturgijskim obredima i civilnim blagdanima. Krajem [[1643.]] godine došlo je do još jedne vrlo ozbiljne epizode koja je Papu prikovala za krevet. U lipnju 1644. Papino se zdravlje drastično pogoršalo i počeo se tresti, a patio je i od teških intestilnih poremećaja. Naposljetnu, Urban VIII. umro je 29. srpnja 1644. godine u sedamdeset i šestoj godini. Vijest o njegovoj smrti izazvala je u narodu buru oduševljenja i teške mržnje. Pokopan je u bazilici Sv. Petra, a nadgrobni spomenik izradio mu je znameniti [[Gian Lorenzo Bernini]].		U drugoj polovini svoga pontifikata Papa je patio od teških bolesti koje su ga potpuno fizički oslabile. Iz još nepotpuno istraženih spisa može se zaključiti da je papa bolovao od vaskularno-celebralne tromboze i visokog krvnog tlaka, što je za posljedicu imalo nekoliko moždanih udara. U narednim godinama Urban VIII. je sve češće bio odsutan u liturgijskim obredima i civilnim blagdanima. Krajem [[1643.]] godine došlo je do još jedne vrlo ozbiljne epizode koja je Papu prikovala za krevet. U lipnju 1644. Papino se zdravlje drastično pogoršalo i počeo se tresti, a patio je i od teških intestilnih poremećaja. Naposljetnu, Urban VIII. umro je 29. srpnja 1644. godine u sedamdeset i šestoj godini. Vijest o njegovoj smrti izazvala je u narodu buru oduševljenja i teške mržnje. Pokopan je u bazilici Sv. Petra, a nadgrobni spomenik izradio mu je znameniti [[Gian Lorenzo Bernini]].

			== Ostalo ==
			*[[Dodatak:Popis svetaca koje je kanonizirao papa Urban VIII.]]

	== Bilješke ==		== Bilješke ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T03:52:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa |
| hrvatsko_ime = Urban VIII.
| latinsko_ime = Urbanus PP. VIII.
| pravo_ime = Maffeo Barberini
| grb = [[Datoteka:C o a Urbano VIII.svg|130px]]
| slika = Urban VIII.jpg
| slika_širina = 250px
| papa_od = [[6. kolovoza]] [[1623.]]
| papa_do = [[29. srpnja]] [[1644.]]
| prethodnik = [[Grgur XV.]]<br />([[1621.]] - 1623.)
| nasljednik = [[Inocent X.]]<br />(1644. - [[1655.]])
| datum_rođenja = [[5. travnja]] [[1568.]]
| mjesto_rođenja = Firenca, [[Italija]]
| datum_smrti = [[29. srpnja]] [[1644.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]], [[Italija]]
| imenjaci = Urban
|}}

'''Urban VIII.''', [[latinski|lat.]] ''Urbanus PP. VIII.'' ([[Firenca]], [[5. travnja]] [[1568.]] - [[Rim]], [[29. srpnja]] [[1644.]]), rođen kao '''Maffeo Barberini''', 235. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[6. kolovoza]] [[1623.]] do smrti [[1644.]] godine.

== Raniji život ==

Maffeo Barberini rodio se u Firenci 5. travnja 1568. godine u plemićkoj obitelji. Bio je peti od šestero djece Antonia Barberinija i Camille rođene Barbadori. Otac mu je umro kada je imao samo tri godine. Na poziv strica Francesca Barberinia ([[1528.]] – [[1600.]]), koji je zajedno s njegovim drugim stricem Raffaelom smatran osnivačem dinastije Barberini, majka ga dovodi vrlo rano u Rim. Stričevi su bili vrlo bogati. Francesco je bio svećenik koji je obnašao dužnosti pri [[Rimska kurija|Rimskoj kuriji]] a Raffaelo trgovac. Studirao je na sveučilištu ''Collegio Romano'' (danas poznato pod imenom [[Papinsko sveučilište Gregoriana]]). Tamo je [[1586.]] godine primio svećeničku [[Tonzura|tonzuru,]] a poslije je nastavio studij na Sveučilištu u [[Pisa|Pisi]] gdje je [[1589.]] godine doktorirao kanonsko i civilno pravo. Po završetku školovanja vraća se u Rim i pomaže stricu u kurijalnom uredu. Bio je referendarij na Sude Apostolske Signature za pravdu i milost, a od [[1592.]] godine je guverner u [[Fano|Fanu]]. Za svećenika je zaređen [[24. rujna]] [[1604.]], a mjesec dana kasnije [[20. listopada]] papa [[Pavao V.]] posvetio ga je za naslovnog nadbiskupa [[Nazaret]]a i imenovao nuncijem u [[Pariz]]u. Samo dvije godine poslije [[11. rujna]] [[1606.]] isti papa imenovao ga je i kardinalom. Od [[1608.]] do [[1617.]] bio je nadbiskup [[Spoleto|Spoleta]], a od [[1610.]] i prefekt Suda Apostolske signature. Sudjelovao je na konklavi [[1621.]] godine kada je izabran papa [[Grgur XV.]] (1621.-1623.). Za pontifikata Grgura XV. bio je [[Kardinal kamerlengo|kamerlengo]] [[Kardinalski zbor|Kardinalskog zbora]].
[[File:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|mini|250px|left|Nadbiskup Maffeo Barberini]]

== Izbor za papu ==

Papa Grgur XV. umro je [[8. srpnja]] 1623. godine. Konklave su započele [[19. srpnja]] a okupila su se pedeset i četiri kardinala. Kao i obično kardinali su bili podijeljeni u dvije glavne frakcije: prvu, kardinala Scipiona Caffarelli-Borghese ([[1576.]] – [[1633.]]), nećaka Pavla V. i drugu, kardinala Ludovica Ludovisija ([[1595.]] – [[1632.]]), nećaka Grgura XV. Ludovisi je pokušao povećati svoj utjecaj u konklavi tako što je postao saveznik s kardinalima koji su dolazili s područja pod vlašću [[Habsburška Monarhija|Habsburgovaca]], a Borghese je gurao kandidaturu kardinala Pietra Camporija ([[1553.]] – [[1643.]]), za kojega je glasovao i u prethodnoj konklavi. Nakon što se nisu mogli dogovoriti Borghese je počeo tražiti nove neutralne kandidate, uključujući i Barberinija. Naposljetku je i Ludovisi pristao uz Barberinija, pa je Maffeo Barberini izabran za papu [[6. kolovoza]] 1623. godine i uzeo si je ime Urban VIII. Relativna brzina Barberinijevog izbora pripisivala se ljetnoj vrućini koju su kardinali teško podnosili, i [[Malarija|malariji]] koja je zadesila nekoliko kardinala tijekom konklave. Nakon izbora, osam kardinala je umrlo u roku od dva tjedna a papa Ubran VIII. je uspio preboljeti bolest.

== Pontifikat ==
[[File:Bust of Pope Urban VIII by Bernini.jpg|mini|250px|right|Bista Urbana VIII. od Berninija]]
Kao Papa je bio sklon [[nepotizam|nepotizmu]], pa je tako svog brata i dva nećaka imenovao u Kardinalski kolegij. Ostalu je braću također postavio na unosne položaje, a i drugi su se njegovi rođaci obogatili zahvaljujući njemu, zbog čega je u starosti patio od grižnje savjesti. Velik dio pontifikata Urbana VIII. poklapa se s [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjim ratom]] ([[1618.]] – [[1648.]]). Iako se trudio održati neutralnost u sukobu između [[Francuska|Francuske]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburškog carstva]], njegove su simpatije bile na strani Francuske, jer se bojao habsburške dominacije u [[Italija|Italiji]]. Papinskom Bulom iz [[1624.]] zabranio je pušenje duhana pod prijetnjom ekskomunikacije ([[Benedikt XIII.]] kasnije je povukao tu zabranu). Zbog podržavanja misionarskog djelovanja crkve, osobito zbog evangelizacije istoka, podržao je osnivanje kolegija za propagandu (''Collegio Urbano di propaganda'') u Rimu, 1627. godine. Papinskom Bulom od [[22. travnja]] [[1639.]] zabranio je [[ropstvo]] bilo koje vrste među Indijancima koji bi se pridružili [[isusovci|jezuitskim]] misijama u [[Brazil]]u, [[Paragvaj]]u i [[Karibi]]ma. Prema naredbi Urbana VIII, s trijema [[Panteon]]a skinute su brončane grede i upotrijebljene za izradu topova, što je dovelo do izreke "Quod non fecerunt barbari, fecere Barberini" ("Što ne učiniše barbari, učiniše Barberini"). Ustanovio je arsenal u [[Vatikan]]u i tvornicu oružja u [[Tivoli]]ju. Unatoč osudi [[astrologija|astrološkog]] vjerovanja u buli [[Siksto V.|Siksta V.]] iz 1586. godine (''Coeli et Terrae''), Urban VIII. bio je pobornik astrologije, a postoje diplomatska izvješća iz Rima [[1628.]] koja ga, zajedno s [[Tommaso Campanella|Tommasom Campanellom]] dovode u vezu s [[okultizam|okultnim praksama]].<ref>Walker, Daniel P., Spiritualna i demonska magija od Ficina do Campanelle, str. 193.</ref> Međutim, kada su papini protivnici stali pomoću astrologije predviđati njegovu smrt, Urban je [[1631.]] godine izdao novu bulu protiv astrologije (''Inscrutabilis'''), a okrenuo se i protiv Campanelle koji je morao pobjeći u Francusku pred optužbama. Urban VIII. bio je pokrovitelj umjetnosti i znanosti. Doveo je u Rim [[Athanasius Kircher|Athanasiusa Kirchera]], njemačkog isusovca i jednog od osnivača [[egiptologija|egiptologije]], te francuske slikare [[Nicolas Poussin|Nicolasa Poussina]] i [[Claude Lorrain|Claudea Lorraina]]. Pod njegovim su patronatom bili arhitekti [[Gian Lorenzo Bernini]] i [[Francesco Borromini]]. U Rimu je izgradio Palazzo Barberini, Tritonovu fontanu (Fontana del Tritone) na Piazza Barberini, a obnovio je crkvu Sv. Sebastijana na Palatinu (San Sebastiano al Palatino). Slavni znanstvenik [[Galileo Galilei]] bio je osobni prijatelj Urbana VIII., ali je unatoč tome osuđen, te je bio prisiljen odreći se kopernikanskog sustava 1633. godine. Iste godine u kojoj je umro Galilei, 1642., Urban VIII. je cenzurirao "'''''Augustinus'''''", djelo [[Cornelius Jansen|Corneliusa Jansena]], zbog nepodobnih stavova o odnosu božanske milosti i slobodne volje. Za njegovog pontifikata optužen je zbog [[hereza|hereze]] i zatočen i [[Hrvati|hrvatski]] znanstvenik [[Markantun de Dominis]] koji je u [[rujan|rujnu]] [[1624.]] preminuo u dvorcu Sant Angelo, da bi u [[prosinac|prosincu]] bio posthumno osuđen, a njegov leš ekshumiran, javno spaljen i bačen u rijeku [[Tiber]]. Bulom ''Exponi Nobis'' od [[28. rujna]] [[1635.]] osudio je i zabranio stari »'''zagrebački obred'''«. Izdana je na osnovi krivih i manjkavih izvješća.<ref>[http://hrcak.srce.hr/44941 Bogoslovska smotra, Vol.7 No.2 Rujan 1916.] Angelo Ruspini: ''Kanonička vizita b. M. Vrhovca iz godine 1792. - 1794.'', str.322</ref>
Po dovršenju izgradnje, posvetio je [[Bazilika Sv. Petra|baziliku Sv. Petra]] [[1626.]] godine. Izabrao je [[Castel Gandolfo]] za papinsku ljetnu rezidenciju, za što je pape i danas koriste.

== Papina smrt ==

U drugoj polovini svoga pontifikata Papa je patio od teških bolesti koje su ga potpuno fizički oslabile. Iz još nepotpuno istraženih spisa može se zaključiti da je papa bolovao od vaskularno-celebralne tromboze i visokog krvnog tlaka, što je za posljedicu imalo nekoliko moždanih udara. U narednim godinama Urban VIII. je sve češće bio odsutan u liturgijskim obredima i civilnim blagdanima. Krajem [[1643.]] godine došlo je do još jedne vrlo ozbiljne epizode koja je Papu prikovala za krevet. U lipnju 1644. Papino se zdravlje drastično pogoršalo i počeo se tresti, a patio je i od teških intestilnih poremećaja. Naposljetnu, Urban VIII. umro je 29. srpnja 1644. godine u sedamdeset i šestoj godini. Vijest o njegovoj smrti izazvala je u narodu buru oduševljenja i teške mržnje. Pokopan je u bazilici Sv. Petra, a nadgrobni spomenik izradio mu je znameniti [[Gian Lorenzo Bernini]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Izvori ==

* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

== Literatura ==

* ''[[Daniel P. Walker|Walker, Daniel P.]], Spiritualna i demonska magija od Ficina do Campanelle, Zadruga Eneagram, Zagreb, 2009.'' {{ISBN|978-953-99715-4-8}}

{{pape}}

[[Kategorija:Pape]]
[[Kategorija:Talijanski katolički svećenici]]

Urban VIII. - Povijest promjena

Suradnik10: /* Papina smrt */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica