WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T07:00:05Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 07:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Unutarnjih Šest'''-->~~[[Datoteka:Inner_Six_and_Outer_Seven.svg\|mini\|263x263px\|Unutarnjih 6 i Vanjskih 7 u razdoblju od 1960. do 1972. godine		[[Datoteka:Inner_Six_and_Outer_Seven.svg\|mini\|263x263px\|Unutarnjih 6 i Vanjskih 7 u razdoblju od 1960. do 1972. godine
	{{Legenda\|#039\|Unutarnjih Šest}}		{{Legenda\|#039\|Unutarnjih Šest}}
	{{Legenda\|#393\|Vanjskih sedam}}		{{Legenda\|#393\|Vanjskih sedam}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T19:58:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Inner_Six_and_Outer_Seven.svg|mini|263x263px|Unutarnjih 6 i Vanjskih 7 u razdoblju od 1960. do 1972. godine
{{Legenda|#039|Unutarnjih Šest}}
{{Legenda|#393|Vanjskih sedam}}
]]
'''Unutarnja šestorka''' ili '''Unutarnjih šest''' ([[Engleski jezik|engl]]. Inner Six) naziv je za šest država [[Europska ekonomska zajednica|osnivača Europskih zajednica]]. Ove države su bile u suprotnosti s '''Vanjskom sedmoricom''' ili '''Vanjskih sedam''' (engl. ''Outer Seven'') – skupinom zemalja koje su osnovale [[Europska slobodna trgovinska zona|Europsko udruženje slobodne trgovine]], ne želeći sudjelovati u nadnacionalnoj europskoj integraciji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://archives.eui.eu/en/isaar/631|title=European Free Trade Association|work=archives.eui.eu|accessdate=2021-03-16}}</ref> Pet članova vanjske sedmorice kasnije će se i sami pridružiti Europskim zajednicama.
{| class="wikitable"
![[Europska ekonomska zajednica|Članovi Europske Zajednice]]<br>(Unutarnja šestorka)
! style="padding-left:1em" | [[Europska slobodna trgovinska zona|Članice EFTA-e]]<br>(Vanjskih sedam)
|- style="vertical-align:top"
| style="padding-left:0.5em" |
;{{ZD+X/B|BEL}}
;{{ZD+X/F|FRA}}
;{{ZD+X/I|ITA}}
;{{ZD+X/L|LUX}}
;{{ZD+X/N|NIZ}}
;{{ZD+X/N|NJE}}
| style="padding-left:0.5em" |
;{{ZD+X/A|AUT}}
;{{ZD+X/D|DAN}}
;{{ZD+X/N|NOR}}
;{{ZD+X/P|POR}}
;{{ZD+X/Š|ŠVE}}
;{{ZD+X/Š|ŠVI}}
;{{ZD+X/U|UK}}
|}

== Povijest ==
Unutarnju šestorku čine zemlje koje su se odazvale [[Schumanov plan|pozivu Schumanove deklaracije]] za udruživanjem izvora [[Ugljen|ugljena]] i [[Čelik|čelika]] pod zajedničkim visokim vlastima. Šestorica zemalja su potpisale [[Pariški ugovor (1951)|Pariški ugovor o]] stvaranju [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] 18. travnja 1951. (koji je stupio na snagu 23. srpnja 1952.). Nastavljajući od ovoga, pokušali su stvoriti [[Europska obrambena zajednica|Europsku obrambenu zajednicu]]: s idejom da se [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] dozvoli ponovno oružavanje pod nadležnošću zajedničkog [[Vojska Europske unije|europskog vojnog zapovjedništva]], 1952. godine potpisan je ugovor. Međutim, plan je odbio [[Francuski senat|Senat Francuske]], koji je također srušio nacrt ugovora za [[Europska politička zajednica|Europsku političku zajednicu]] (koja bi stvorila političku federaciju koja bi osigurala demokratsku kontrolu nad novom [[Europska vojska|europskom vojskom]]). Predsjednik Visokog tijela [[Europska zajednica za ugljen i čelik|EZUČ]] i njen onsivač, [[Jean Monnet]] dao je ostavku u znak protesta i započeo rad na novom planu koncentriranom na gospodarska područja.

Ovisnost o inozemnoj [[Ulja|nafti]] i stalno iscrpljivanje naslaga ugljena doveli su do ideje o zajednici atomske energije ([[Jean Monnet|Monnet]] je favorizirao zasebnu zajednicu, umjesto da samo proširi ovlasti EZUK-a kako je predložila [[Europski parlament|Zajednička skupština]]). Međutim, zemlje [[Benelux|Beneluksa]] [[Belgija|(Belgija]], [[Nizozemska]] i [[Luksemburg]]) i [[Zapadna Njemačka|Njemačka]] priželjkivale su [[zajedničko tržište]] (premda su se tome protivili [[Francuska]] i Monnet). Kako bi se pomirile dvije ideje, stvorile su se obje zajednice.<ref>[http://www.ena.lu?lang=2&doc=5599 1957-1968 Successes and crises] [[European NAvigator]]</ref> Dakle, Unutarnjih šest su 1957. godine [[Rimski ugovori (1957.)|potpisale Rimske ugovore]][[Europska ekonomska zajednica|, uspostavljajući Europsku ekonomsku zajednicu]] i [[Europska zajednica za atomsku energiju|Europsku zajednicu za atomsku energiju]]. Institucije tih zajednica kasnije će se spojiti 1967. godine, što će dovesti do toga da će one kolektivno biti poznate kao " [[Europske zajednice]]" ([[Engleski jezik|engl]]."European Communities", [[Njemački jezik|njem]]. <nowiki>''Europäische Gemeinschaften''</nowiki>, [[Francuski jezik|fra]]. <nowiki>''Communautés européennes''</nowiki>, [[Talijanski jezik|tal]]. <nowiki>''Comunità europee''), mada će organizacija u hrvatskom jeziku i dalje biti poznata kao ''Europska zajednica''</nowiki>.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-obiljezava-me-unarodno-priznanje-i-mirnu-reintegraciju-podunavlja-1294594|title=Dan kada je cijela Europska zajednica priznala Hrvatsku|work=www.vecernji.hr|language=hr|accessdate=2021-03-16}}</ref> Šestorica će nastaviti suradnju do 1973. godine, kada će im se pridružiti dvije zemlje Vanjske sedmorke ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Danska]]) te [[Irska]].

== Proširenje i Brexit: devet, deset, dvanaest, petnaest i više ==
Događaji [[Sueska kriza|Sueske krize]] 1956. pokazali su Ujedinjenom Kraljevstvu da više ne može djelovati samo, već se okrenulo [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] i Europskim zajednicama. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] se, zajedno s [[Danska|Danskom]], [[Irska|Irskom]] i [[Norveška|Norveškom]], prijavila za ulazak u članstvo Europskih zajednica 1960. godine. Međutim, tadašnji francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] vidio je britansko članstvo u Zajednici kao [[Trojanski konj|trojanskog konja]] za američke interese i stoga je postavio [[veto]] na britansko članstvo.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6102536.stm France's own lesson from Suez] [[BBC News]]</ref> Četiri su zemlje ponovno predale svoje prijave 11. svibnja 1967. godine a sa [[Georges Pompidou|Georgesom Pompidouom]], koji je naslijedio Charlesa de Gaullea na mjestu francuskog predsjednika veto je ukinut. Pregovori su započeli 1970. godine, a dvije godine kasnije potpisani su ugovori o pristupanju Zajednici sa svim zemljama osim Norveške (Norveška je članstvo odbila na [[Norveški referendum iz 1972. o članstvu u Europskim zajednicama|referendumu 1972. godine]]). Godine 1981. [[Grčka|Grčka se]] pridružila Europskoj zajednici, povećavši broj članica na deset. Nakon svoje demokratske revolucije, Portugal je također napustio [[Europska slobodna trgovinska zona|EFTA-u]] da bi se pridružio Zajednicama 1986. godine, zajedno sa [[Španjolska|Španjolskom]]. Dvanaestorici su se 1995. pridružile [[Švedska]], [[Austrija]] i [[Finska]] (koje su se pridružile [[EFTA]]-i 1986. godine), a od prvotnih Vanjskih sedam ostale su samo [[Norveška]] i [[Švicarska]], premda su im se u [[EFTA]]-i kasnije pridružile [[Island]] i [[Lihtenštajn]]. S druge strane, Europske zajednice postale su [[Europska unija]] (EU) te dosegle broj od 28 članova. Nakon [[Brexit|Brexita]], taj broj je pao na 27 članica.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Proširenje Europske unije]]

Unutarnjih Šest - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica