Unutarnji Sunčev sustav - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:53:42Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:53
Redak 1:		Redak 1:
	[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]		[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]
	[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]		[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]
	'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{~~Citiranje web~~\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).		'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{citiranje weba\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).

	Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>		Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>

	[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{~~Citiranje web~~\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>		[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{citiranje weba\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>

	Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{citiranje weba\|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>		Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{citiranje weba\|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:43:06Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:43
Redak 1:		Redak 1:
	[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]		[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]
	[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]		[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]
	'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{Citiranje web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).		'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{Citiranje web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).

	Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{~~Citiranje web~~ \|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>		Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>

	[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{Citiranje web\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{~~Citiranje web~~ \|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>		[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{Citiranje web\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{citiranje weba\|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>

	Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{~~Citiranje web~~ \|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>		Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{citiranje weba\|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>

	Za [[Oortov oblak]] u [[Vanjski Sunčev sustav\|vanjskom Sunčevom sustavu]] se misli da se sastoji od [[komet]]a koje je iz unutarnjeg Sunčevog sustava izbacilo gravitacijsko međudjelovanje s vanjskim planetima.<ref>{{Cite journal \|language=eng.\|date=2001 \|vauthors=Stern SA, Weissman PR \|title=Rapid collisional evolution of comets during the formation of the Oort cloud \|volume=409 \|issue=6820 \|pages=589–591 \|journal= Nature\|doi=10.1038/35054508 \|pmid=11214311 }}</ref><ref>{{~~Citiranje web~~ \|date=2006 \|author=Bill Arnett \|title=The Kuiper Belt and the Oort Cloud \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/kboc.html \|language=eng.\|accessdate=23 June 2006}}</ref> Prema nekim procjenama, vjeruje se da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=phobos -> svemir -> suncev sustav -> kometi\|url=https://www.astro.caltech.edu/~mislavb/phobos/svemir/ss/kometi/1_opcenito.htm\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Vrlo je bitno što se Sunce ne nalazi blizu [[galaktičko središte\|galaktičkog središta]] [[Kumova slama\|Kumove slame]]. Bliže središtu, gravitacijska povlačenja obližnjih zvijezda mogla bi perturbirati tijela u Oortovom oblaku te poslati mnoge komete u unutarnji Sunčev sustav, iz čega mogu proizaći sudari s moguće katastrofalnim implikacijama na [[život na Zemlji]]. Intenzivna radijacija galaktičkog središta također bi mogla interferirati s razvitkom složenijeg života.<ref name=astrobiology />		Za [[Oortov oblak]] u [[Vanjski Sunčev sustav\|vanjskom Sunčevom sustavu]] se misli da se sastoji od [[komet]]a koje je iz unutarnjeg Sunčevog sustava izbacilo gravitacijsko međudjelovanje s vanjskim planetima.<ref>{{Cite journal \|language=eng.\|date=2001 \|vauthors=Stern SA, Weissman PR \|title=Rapid collisional evolution of comets during the formation of the Oort cloud \|volume=409 \|issue=6820 \|pages=589–591 \|journal= Nature\|doi=10.1038/35054508 \|pmid=11214311 }}</ref><ref>{{citiranje weba\|date=2006 \|author=Bill Arnett \|title=The Kuiper Belt and the Oort Cloud \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/kboc.html \|language=eng.\|accessdate=23 June 2006}}</ref> Prema nekim procjenama, vjeruje se da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=phobos -> svemir -> suncev sustav -> kometi\|url=https://www.astro.caltech.edu/~mislavb/phobos/svemir/ss/kometi/1_opcenito.htm\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Vrlo je bitno što se Sunce ne nalazi blizu [[galaktičko središte\|galaktičkog središta]] [[Kumova slama\|Kumove slame]]. Bliže središtu, gravitacijska povlačenja obližnjih zvijezda mogla bi perturbirati tijela u Oortovom oblaku te poslati mnoge komete u unutarnji Sunčev sustav, iz čega mogu proizaći sudari s moguće katastrofalnim implikacijama na [[život na Zemlji]]. Intenzivna radijacija galaktičkog središta također bi mogla interferirati s razvitkom složenijeg života.<ref name=astrobiology />
	Kada komet uđe u unutarnji Sunčev sustav, približivši se dovoljno Suncu stvara se uvjet da zaleđena površina kometa [[sublimacija\|sublimira]] i [[ionizacija\|ionizira]] čime nastaje kometna koma: dugi rep plina i prašine, vidljiv sa Zemlje golim okom.		Kada komet uđe u unutarnji Sunčev sustav, približivši se dovoljno Suncu stvara se uvjet da zaleđena površina kometa [[sublimacija\|sublimira]] i [[ionizacija\|ionizira]] čime nastaje kometna koma: dugi rep plina i prašine, vidljiv sa Zemlje golim okom.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:45:25Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Unutarnji Sunčev sustav'''-->~~[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]		[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]
	[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]		[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]
	'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{Citiranje web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{Citiranje web \|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).		'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{Citiranje web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{Citiranje web \|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T10:50:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 10:50
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Unutarnji Sunčev sustav'''-->[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]		<!--'''Unutarnji Sunčev sustav'''-->[[File:Solar system orrery inner planets.png\|thumb\|upright=1.25\|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]
	[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]		[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png\|250px\|mini\|desno\|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]
	'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{~~cite~~ web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{~~cite~~ web \|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).		'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet\|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{Citiranje web\|title=Inner Solar System \|publisher=NASA Science (Planets) \|url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|accessdate=9 May 2009 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system \|archivedate=11 May 2009 \|language=eng.\|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{Citiranje web \|language=eng.\|title=The Solar System \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/overview.html \|accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal\| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Weizman\| first2 = A.\| last3 = Marley\| first3 = M.\| date=December 1995 \| title = Comparative models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 43\| issue = 12\| pages = 1517–1522\| pmid = \| pmc = \|language=eng.\| bibcode = 1995P&SS...43.1517P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Weizman et al.\|1995}} -->}}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo\|željeza]], [[Nikal\|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica\|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal\| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4\| last1 = Podolak\| first1 = M.\| last2 = Podolak\| first2 = J.I.\| last3 = Marley\| first3 = M.S.\| date=February 2000 \| title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune\| journal = Planetary and Space Science\| volume = 48\| issue = 2–3\| pages = 143–151\|language=eng.\| pmid = \| pmc = \| bibcode = 2000P&SS...48..143P\| ref = <!-- {{sfnRef\|Podolak Podolak et al.\|2000}} -->\| url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit\|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten\|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica\|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera\|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika\|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera\|Venera]] i [[Marsova atmosfera\|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera\|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik\|dušika]] i [[Kisik\|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa\|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti\|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).

	Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{~~cite~~ web \|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>		Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)\|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{Citiranje web \|language=eng.\|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html \|title=Frost line or snow line or ice line in the solar system \|website=Astronoo \|access-date=28 November 2017}}</ref>

	[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{~~cite~~ web\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{~~cite~~ web \|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>		[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina\|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo\|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{Citiranje web\|date=1998 \|title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud \|url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|accessdate=3 February 2007 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html \|language=eng.\|archivedate=29 September 2006 \|df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas\|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{Citiranje web \|language=eng.\|date=2003 \|title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets \|work=ESA Science and Technology \|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 \|accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal \|language=eng.\|last=Landgraf \|first=M. \|author2=Liou, J.-C. \|author3=Zook, H.A. \|author4= Grün, E. \|date=May 2002 \|title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter \|journal=[[The Astronomical Journal]] \|volume=123 \|issue=5 \|pages=2857–2861 \|doi=10.1086/339704 \|url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf \|accessdate=9 February 2007 \|bibcode=2002AJ....123.2857L \|arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>

	Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{~~cite~~ web \|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>		Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama\|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života\|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak\|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal \|author=O. Gerhard \|title=Pattern speeds in the Milky Way \|date=2011 \|journal=Mem. S.A.It. Suppl. \|volume=18 \|page=185 \|arxiv=1003.2489 \|bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova\|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{Citiranje web \|date=18 May 2001 \|author=Leslie Mullen \|title=Galactic Habitable Zones \|work=Astrobiology Magazine \|url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ \|accessdate=24 April 2015}}</ref>

	Za [[Oortov oblak]] u [[Vanjski Sunčev sustav\|vanjskom Sunčevom sustavu]] se misli da se sastoji od [[komet]]a koje je iz unutarnjeg Sunčevog sustava izbacilo gravitacijsko međudjelovanje s vanjskim planetima.<ref>{{Cite journal \|language=eng.\|date=2001 \|vauthors=Stern SA, Weissman PR \|title=Rapid collisional evolution of comets during the formation of the Oort cloud \|volume=409 \|issue=6820 \|pages=589–591 \|journal= Nature\|doi=10.1038/35054508 \|pmid=11214311 }}</ref><ref>{{~~cite~~ web \|date=2006 \|author=Bill Arnett \|title=The Kuiper Belt and the Oort Cloud \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/kboc.html \|language=eng.\|accessdate=23 June 2006}}</ref> Prema nekim procjenama, vjeruje se da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=phobos -> svemir -> suncev sustav -> kometi\|url=https://www.astro.caltech.edu/~mislavb/phobos/svemir/ss/kometi/1_opcenito.htm\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Vrlo je bitno što se Sunce ne nalazi blizu [[galaktičko središte\|galaktičkog središta]] [[Kumova slama\|Kumove slame]]. Bliže središtu, gravitacijska povlačenja obližnjih zvijezda mogla bi perturbirati tijela u Oortovom oblaku te poslati mnoge komete u unutarnji Sunčev sustav, iz čega mogu proizaći sudari s moguće katastrofalnim implikacijama na [[život na Zemlji]]. Intenzivna radijacija galaktičkog središta također bi mogla interferirati s razvitkom složenijeg života.<ref name=astrobiology />		Za [[Oortov oblak]] u [[Vanjski Sunčev sustav\|vanjskom Sunčevom sustavu]] se misli da se sastoji od [[komet]]a koje je iz unutarnjeg Sunčevog sustava izbacilo gravitacijsko međudjelovanje s vanjskim planetima.<ref>{{Cite journal \|language=eng.\|date=2001 \|vauthors=Stern SA, Weissman PR \|title=Rapid collisional evolution of comets during the formation of the Oort cloud \|volume=409 \|issue=6820 \|pages=589–591 \|journal= Nature\|doi=10.1038/35054508 \|pmid=11214311 }}</ref><ref>{{Citiranje web \|date=2006 \|author=Bill Arnett \|title=The Kuiper Belt and the Oort Cloud \|website=Nine Planets \|url=http://www.nineplanets.org/kboc.html \|language=eng.\|accessdate=23 June 2006}}</ref> Prema nekim procjenama, vjeruje se da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.<ref>{{Citiranje časopisa\|title=phobos -> svemir -> suncev sustav -> kometi\|url=https://www.astro.caltech.edu/~mislavb/phobos/svemir/ss/kometi/1_opcenito.htm\|accessdate=2020-06-08}}</ref> Vrlo je bitno što se Sunce ne nalazi blizu [[galaktičko središte\|galaktičkog središta]] [[Kumova slama\|Kumove slame]]. Bliže središtu, gravitacijska povlačenja obližnjih zvijezda mogla bi perturbirati tijela u Oortovom oblaku te poslati mnoge komete u unutarnji Sunčev sustav, iz čega mogu proizaći sudari s moguće katastrofalnim implikacijama na [[život na Zemlji]]. Intenzivna radijacija galaktičkog središta također bi mogla interferirati s razvitkom složenijeg života.<ref name=astrobiology />
	Kada komet uđe u unutarnji Sunčev sustav, približivši se dovoljno Suncu stvara se uvjet da zaleđena površina kometa [[sublimacija\|sublimira]] i [[ionizacija\|ionizira]] čime nastaje kometna koma: dugi rep plina i prašine, vidljiv sa Zemlje golim okom.		Kada komet uđe u unutarnji Sunčev sustav, približivši se dovoljno Suncu stvara se uvjet da zaleđena površina kometa [[sublimacija\|sublimira]] i [[ionizacija\|ionizira]] čime nastaje kometna koma: dugi rep plina i prašine, vidljiv sa Zemlje golim okom.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T03:10:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Solar system orrery inner planets.png|thumb|upright=1.25|[[Orerij]] koji prikazuje kreteanje četiriju unutarnjih planeta. Male kugle pokazuju položaj svakog planeta na svaki [[julijanski dan]], počevši od 6. srpnja 2018. (afel) i završavajući s 3. siječnjem 2019. (perihel).]]
[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png|250px|mini|desno|Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter]]a.]]
'''Unutarnji Sunčev sustav''' je dio [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] koji obuhvaća četiri [[terestrički planet|terestrička planeta]] najbliža Suncu i [[asteroidni pojas]],<ref name=inner>{{cite web|title=Inner Solar System |publisher=NASA Science (Planets) |url=http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system |accessdate=9 May 2009 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511182050/http://nasascience.nasa.gov/planetary-science/exploring-the-inner-solar-system |archivedate=11 May 2009 |language=eng.|df= }}</ref> dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa [[vanjski Sunčev sustav]] u kojemu su četiri velika planeta.<ref>{{cite web |language=eng.|title=The Solar System |website=Nine Planets |url=http://www.nineplanets.org/overview.html |accessdate=15 February 2007}}</ref> Objekti unutarnjeg Sunčeva sustava većinom se sastoje od [[stijena]],<ref name="Podolak Weizman et al. 1995">{{cite journal| doi = 10.1016/0032-0633(95)00061-5| last1 = Podolak| first1 = M.| last2 = Weizman| first2 = A.| last3 = Marley| first3 = M.| date=December 1995 | title = Comparative models of Uranus and Neptune| journal = Planetary and Space Science| volume = 43| issue = 12| pages = 1517–1522| pmid = | pmc = |language=eng.| bibcode = 1995P&SS...43.1517P| ref = }}</ref> kolektivnog imena za sastojke visokih tališta, poput [[silikat]]a, [[željezo|željeza]], [[Nikal|nikla]], koji ostaju [[krutina]]ma pod skoro svim uvjetima u [[protoplanetna maglica|protoplanetnoj maglici]].<ref name="Podolak Podolak et al. 2000">{{cite journal| doi = 10.1016/S0032-0633(99)00088-4| last1 = Podolak| first1 = M.| last2 = Podolak| first2 = J.I.| last3 = Marley| first3 = M.S.| date=February 2000 | title = Further investigations of random models of Uranus and Neptune| journal = Planetary and Space Science| volume = 48| issue = 2–3| pages = 143–151|language=eng.| pmid = | pmc = | bibcode = 2000P&SS...48..143P| ref = | url = https://zenodo.org/record/998024}}</ref> Ti planeti imaju guste, kamenite sastave, posjeduju malo ili nijedan [[Prirodni satelit|mjesec]] i bez [[ Planetarni prsten|prstenastih sustava]]. Zbog visokih vrelišta, samo su kovine i silikati mogli opstati u krutom obliku u vrućem unutarnjem Sunčevom sustavu, blizu Sunca, te su od njih nastali kameni planeti [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]]. Zato što su metalni elementi činili tek mali udio [[Sunčeva maglica|Sunčeve maglice]], terestrički planeti nisu mogli narasti vrlo veliki. Tri od četiri unutarnja planeta (Venera, Zemlja i Mars) imaju [[Atmosfera|atmosferu]] dovoljno snažnu da stvaraju vremenske prilike; svi imaju kratere i [[ Tektonika|tektonske]] površinske značajke poput dolina i vulkana. Na čvrstoj se površini geološkim procesima razvila [[sekundarna atmosfera]] od pretežnog ugljikova dioksida ([[Venerina atmosfera|Venera]] i [[Marsova atmosfera|Mars]]) i [[Zemljina atmosfera|tercijarna atmosfera Zemlje]] od [[Dušik|dušika]] i [[Kisik|kisika]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Sunčev sustav {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58787|accessdate=2020-06-08}}</ref> Pojam ''unutarnji planet'' ne treba miješati sa ''[[Donji planeti|donjim planetom]]'', koji označava one planete koji su bliže Suncu nego što je Zemlja (tj. Merkur i Venera).

Polumjer cijelog područja unutarnje Sunčevog sustava manji je od udaljenosti između orbita [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a. Unutarnji je Sunčev sustav također unutar [[crta smrzavanja (astrofizika)|crte smrzavanja]], koja je manje od 5 AJ daleko (oko 700 milijuna km) od Sunca.<ref>{{cite web |language=eng.|url=http://www.astronoo.com/en/articles/frost-line.html |title=Frost line or snow line or ice line in the solar system |website=Astronoo |access-date=28 November 2017}}</ref>

[[Međuplanetni medij]] je dom barem dviju diskolikih regija [[svemirska prašina|kozmičke prašine]] u Sunčevom sustavu, od kojih je jedna u unutarnjem Sunčevom sustavu. [[Međuplanetni oblak prašine]] uzrokom je [[zodijačko svjetlo|zodijačkog svjetla]]. Najvjerojatnije je nastao srazovima unutar asteroidnog pojasa uslijed gravitacijskog međudjelovanja s planetima.<ref>{{cite web|date=1998 |title=Long-term Evolution of the Zodiacal Cloud |url=http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html |accessdate=3 February 2007 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060929030040/http://astrobiology.arc.nasa.gov/workshops/1997/zodiac/backman/IIIc.html |language=eng.|archivedate=29 September 2006 |df= }}</ref> Druga se prostire od 10 do 40 AJ i nalazi se u vanjskom Sunčevom sustavu u [[Kuiperov pojas|Kuiperovu pojasu]].<ref>{{cite web |language=eng.|date=2003 |title=ESA scientist discovers a way to shortlist stars that might have planets |work=ESA Science and Technology |url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=29471 |accessdate=3 February 2007}}</ref><ref>{{cite journal |language=eng.|last=Landgraf |first=M. |author2=Liou, J.-C. |author3=Zook, H.A. |author4= Grün, E. |date=May 2002 |title=Origins of Solar System Dust beyond Jupiter |journal=[[The Astronomical Journal]] |volume=123 |issue=5 |pages=2857–2861 |doi=10.1086/339704 |url=http://astron.berkeley.edu/~kalas/disksite/library/ladgraf02.pdf |accessdate=9 February 2007 |bibcode=2002AJ....123.2857L |arxiv = astro-ph/0201291}}</ref>

Položaj Sunčeva sustava u [[Kumova slama|Kumovoj slami]] vrlo je bitan za [[evolucijska povijest života|razvitak]] života na planetima i ostalim tijelima Sunčevog sustava, osobito unutarnjeg. Sunčev sustav u Kumovoj slami kruži u orbiti bliskoj kružnoj, a orbite blizu Sunca približno su iste brzine kao [[spiralni krak|spiralni kraci]] Kumove slame.<ref name="astrobiology" /><ref>{{cite journal |author=O. Gerhard |title=Pattern speeds in the Milky Way |date=2011 |journal=Mem. S.A.It. Suppl. |volume=18 |page=185 |arxiv=1003.2489 |bibcode=2011MSAIS..18..185G}}</ref> Zato Sunce rijetko prolazi kroz spiralne krake. Spiralni krakovi su dom daleko većoj koncentraciji [[supernova|supernova]], gravitacijskih nestabilnosti i radijacije koji bi mogli ometati Sunčev sustav. Zato što nije u njima, to je Zemlji dalo duga razdoblja stabilnosti za život čime se on mogao razviti.<ref name="astrobiology">{{cite web |date=18 May 2001 |author=Leslie Mullen |title=Galactic Habitable Zones |work=Astrobiology Magazine |url=http://www.astrobio.net/news-exclusive/galactic-habitable-zones-2/ |accessdate=24 April 2015}}</ref>

Za [[Oortov oblak]] u [[Vanjski Sunčev sustav|vanjskom Sunčevom sustavu]] se misli da se sastoji od [[komet]]a koje je iz unutarnjeg Sunčevog sustava izbacilo gravitacijsko međudjelovanje s vanjskim planetima.<ref>{{Cite journal |language=eng.|date=2001 |vauthors=Stern SA, Weissman PR |title=Rapid collisional evolution of comets during the formation of the Oort cloud |volume=409 |issue=6820 |pages=589–591 |journal= Nature|doi=10.1038/35054508 |pmid=11214311 }}</ref><ref>{{cite web |date=2006 |author=Bill Arnett |title=The Kuiper Belt and the Oort Cloud |website=Nine Planets |url=http://www.nineplanets.org/kboc.html |language=eng.|accessdate=23 June 2006}}</ref> Prema nekim procjenama, vjeruje se da Oortov oblak sadrži i do 12 milijardi kometa koji samo čekaju da se strmoglave u unutarnji Sunčev sustav.<ref>{{Citiranje časopisa|title=phobos -> svemir -> suncev sustav -> kometi|url=https://www.astro.caltech.edu/~mislavb/phobos/svemir/ss/kometi/1_opcenito.htm|accessdate=2020-06-08}}</ref> Vrlo je bitno što se Sunce ne nalazi blizu [[galaktičko središte|galaktičkog središta]] [[Kumova slama|Kumove slame]]. Bliže središtu, gravitacijska povlačenja obližnjih zvijezda mogla bi perturbirati tijela u Oortovom oblaku te poslati mnoge komete u unutarnji Sunčev sustav, iz čega mogu proizaći sudari s moguće katastrofalnim implikacijama na [[život na Zemlji]]. Intenzivna radijacija galaktičkog središta također bi mogla interferirati s razvitkom složenijeg života.<ref name=astrobiology />
Kada komet uđe u unutarnji Sunčev sustav, približivši se dovoljno Suncu stvara se uvjet da zaleđena površina kometa [[sublimacija|sublimira]] i [[ionizacija|ionizira]] čime nastaje kometna koma: dugi rep plina i prašine, vidljiv sa Zemlje golim okom.

[[Glavni planetoidni pojas]] nalazi se u području između Marsa i Jupitera sadrži planetoide i meteoroide, mala čvrsta tijela građena od stijena i metala. Ta se tijela razvijaju sudarno, a gibaju se oko Sunca istim smjerom kao i planeti, ali su im staze izduženije, zbog čega neki odlaze dalje od Saturna ili se približavaju Suncu bliže od Merkura. Zbog intenzivna praćenja i poboljšanja mjernih metoda, u novije se doba otkriva mnogo planetoida i meteoroida koji prolaze pokraj Zemlje.<ref name=":0" /> [[Asteroidi|Asteroidi,]] osim onih najvećih, klasificirani su kao [[mala tijela Sunčevog sustava]] i sastoje se uglavnom od vatrostalnih kamenih i metalnih minerala s nešto leda.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.iau.org/public_press/news/release/iau0601/newspaper/|title=IAU Planet Definition Committee|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603001603/http://www.iau.org/public_press/news/release/iau0601/newspaper/|archivedate=3 June 2009|date=2006|publisher=International Astronomical Union|accessdate=1 March 2009}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=http://curious.astro.cornell.edu/question.php?number=601|title=Are Kuiper Belt Objects asteroids? Are large Kuiper Belt Objects planets?|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090103110110/http://curious.astro.cornell.edu/question.php?number=601|archivedate=3 January 2009|publisher=[[Cornell University]]|accessdate=1 March 2009}}</ref> Veličine su od nekoliko metara do stotina kilometara. Asteroidi manji od metra obično se nazivaju [[Meteoroid|meteoroidi]] i [[Mikrometeorid|mikrometeoroidi]] (veličine zrna), ovisno o različitim, pomalo proizvoljnim definicijama. Asteroidni pojas zauzima orbitu između Marsa i Jupitera, između 2,3 and 3,3  AJ od Sunca. Smatra se da su to ostaci iz formacije Sunčevog sustava koji se nisu uspjeli stopiti zbog gravitacijske interferencije Jupitera.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Petit, J.-M.|title=The Primordial Excitation and Clearing of the Asteroid Belt|url=http://www.gps.caltech.edu/classes/ge133/reading/asteroids.pdf|date=2001|journal=[[Icarus (journal)|Icarus]]|volume=153|issue=2|pages=338–347|accessdate=22 March 2007}}</ref> Asteroidni pojas sadrži desetke tisuća, možda i milijune objekata promjera više od jednog kilometra.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.esa.int/esaCP/ESAASPF18ZC_index_0.html|title=New study reveals twice as many asteroids as previously believed|date=2002|work=ESA|accessdate=23 June 2006}}</ref> Unatoč tome, ukupna masa asteroidnog pojasa vjerojatno neće biti veća od tisućine mase Zemlje.<ref name="Krasinsky2002">{{Citiranje časopisa|author=Krasinsky|first=G.A.|authorlink=Georgij A. Krasinsky|title=Hidden Mass in the Asteroid Belt|date=July 2002|journal=[[Icarus (journal)|Icarus]]|volume=158|issue=1|pages=98–105}}</ref>

Unutarnji Sunčev sustav također sadrži [[objekti blizu Zemlje|asteroide blizu Zemlje]] čija se putanja križa s orbitama unutarnjih planeta.<ref name="MorbidelliAstIII">{{Cite journal|url = http://www.boulder.swri.edu/~bottke/Reprints/Morbidelli-etal_2002_AstIII_NEOs.pdf|title = Origin and Evolution of Near-Earth Objects|journal = Asteroids III|editor = W.F. Bottke Jr. |language=eng.|editor2=A. Cellino |editor3=P. Paolicchi |editor4=R.P. Binzel|pages = 409–422|date=January 2002|bibcode = 2002aste.book..409M|first1= A.|last1= Morbidelli |last2 = Bottke|first2 = W.F.|last3 = Froeschlé|first3 = Ch.|last4 = Michel|first4 = P.}}</ref> Neki od njih su [[potencijalno opasni objekt]]i.

<br />

== Bilješke ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sunčev sustav]]

[[en:Solar_System#Inner_Solar_System]]