Union Dalmacija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:37:46Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Union Dalmacija'''-->~~'''Union Dalmacija''', poslije '''Laurus''', hrvatsko poduzeće<ref name="zadnja bitka">Dražen Gudić: [https://slobodnadalmacija.hr/split/hotel-bellevue-zadnja-bitka-unistenog-laurusa-256758 '' ''] Slobodna Dalmacija. 14. prosinca 2014. Pristupljeno 8. lipnja 2020.</ref>		'''Union Dalmacija''', poslije '''Laurus''', hrvatsko poduzeće<ref name="zadnja bitka">Dražen Gudić: [https://slobodnadalmacija.hr/split/hotel-bellevue-zadnja-bitka-unistenog-laurusa-256758 '' ''] Slobodna Dalmacija. 14. prosinca 2014. Pristupljeno 8. lipnja 2020.</ref>

	Osnovano je [[1976.]] godine. U najboljim danima zapošljavala je 4000 osoba.<ref>David Turnock: [https://books.google.hr/books?id=VbiEAgAAQBAJ&pg=PA352&lpg=PA352&dq=%22union+dalmacija ''The Economy of East Central Europe, 1815-1989: Stages of Transformation in a Peripheral Region ''] Routledge, Taylor & Francis Group; London i New York, 2004 . str. 352. {{ISBN\| 9781134678761}}</ref> Djelatnost je bila na polju [[hotelijerstvo\|hotelijerstva]], [[Turizam u Hrvatskoj\|turizma]] i [[Ugostiteljstvo\|ugostiteljstva]]. Bila je glavnim pokroviteljem legendarnog hrvatskog humorističko-satiričkog lista iz Splita [[Berekin]]a.<ref name=Kosanović>Jakov Kosanović: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/ostalo/berekin-se-prodavao-i-po-svercu-smoje-cico-pop-tolja-feda-cedo-i-efi-radili-su-ga-s-nogu-izmedu-gage-zlatnih-vrata-i-cicine-konobe-1006007 ''Berekin se prodavao i po švercu. Smoje, Ćićo, Pop, Tolja, Feđa, Čedo i Efi radili su ga s nogu, između ‘Gage‘, ‘Zlatnih vrata‘ i Ćićine konobe''] Slobodna Dalmacija. 27. veljače 2020. Pristupljeno 2. lipnja 2020.</ref> Izdavala je 1979. svoj list posvećen Mediteranskim igrama u Splitu. U imovini su imali dva [[hotel]]a, dva [[prenoćište\|prenoćišta]], osam [[restoran]]a, [[kavana]], dvije [[pizzerija\|pizzerije]], pet [[gostionica]], dva [[snack bar]]a, četiri [[caffe bar]]a, 42 [[buffet]]a, pet sezonskih buffeta, sedam [[restoran društvene prehrane\|restorana društvene prehrane]], [[pekara]], poslovni uredi i pet poslovnih prostora, ukupne površine prostornih kapaciteta 25.217 m<sup>2</sup>, od čega 15.651 m<sup>2</sup> zatvorenog prostora. Objekti su im bili na najtraženijim lokacijama u središtu Splita. Bili su u Trajektnoj luci, kolodvoru, na [[Bačvice\|Bačvicama]], [[Riva\|Rivi]], u Marmontovoj, [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanovoj palači]] i dr. U svoje je vrijeme imao gotovo [[monopol]]ski položaj.<ref name="zadnja bitka"/> Uredi Union Dalmacije nalazili su se u [[Vila Rosina u Splitu\|vili Rosini]] u Splitu.<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Vila Rosina - Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 8. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske\|dopusnicu]].</ref>		Osnovano je [[1976.]] godine. U najboljim danima zapošljavala je 4000 osoba.<ref>David Turnock: [https://books.google.hr/books?id=VbiEAgAAQBAJ&pg=PA352&lpg=PA352&dq=%22union+dalmacija ''The Economy of East Central Europe, 1815-1989: Stages of Transformation in a Peripheral Region ''] Routledge, Taylor & Francis Group; London i New York, 2004 . str. 352. {{ISBN\| 9781134678761}}</ref> Djelatnost je bila na polju [[hotelijerstvo\|hotelijerstva]], [[Turizam u Hrvatskoj\|turizma]] i [[Ugostiteljstvo\|ugostiteljstva]]. Bila je glavnim pokroviteljem legendarnog hrvatskog humorističko-satiričkog lista iz Splita [[Berekin]]a.<ref name=Kosanović>Jakov Kosanović: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/ostalo/berekin-se-prodavao-i-po-svercu-smoje-cico-pop-tolja-feda-cedo-i-efi-radili-su-ga-s-nogu-izmedu-gage-zlatnih-vrata-i-cicine-konobe-1006007 ''Berekin se prodavao i po švercu. Smoje, Ćićo, Pop, Tolja, Feđa, Čedo i Efi radili su ga s nogu, između ‘Gage‘, ‘Zlatnih vrata‘ i Ćićine konobe''] Slobodna Dalmacija. 27. veljače 2020. Pristupljeno 2. lipnja 2020.</ref> Izdavala je 1979. svoj list posvećen Mediteranskim igrama u Splitu. U imovini su imali dva [[hotel]]a, dva [[prenoćište\|prenoćišta]], osam [[restoran]]a, [[kavana]], dvije [[pizzerija\|pizzerije]], pet [[gostionica]], dva [[snack bar]]a, četiri [[caffe bar]]a, 42 [[buffet]]a, pet sezonskih buffeta, sedam [[restoran društvene prehrane\|restorana društvene prehrane]], [[pekara]], poslovni uredi i pet poslovnih prostora, ukupne površine prostornih kapaciteta 25.217 m<sup>2</sup>, od čega 15.651 m<sup>2</sup> zatvorenog prostora. Objekti su im bili na najtraženijim lokacijama u središtu Splita. Bili su u Trajektnoj luci, kolodvoru, na [[Bačvice\|Bačvicama]], [[Riva\|Rivi]], u Marmontovoj, [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanovoj palači]] i dr. U svoje je vrijeme imao gotovo [[monopol]]ski položaj.<ref name="zadnja bitka"/> Uredi Union Dalmacije nalazili su se u [[Vila Rosina u Splitu\|vili Rosini]] u Splitu.<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Vila Rosina - Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 8. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske\|dopusnicu]].</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T20:48:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Union Dalmacija''', poslije '''Laurus''', hrvatsko poduzeće<ref name="zadnja bitka">Dražen Gudić: [https://slobodnadalmacija.hr/split/hotel-bellevue-zadnja-bitka-unistenog-laurusa-256758 '' ''] Slobodna Dalmacija. 14. prosinca 2014. Pristupljeno 8. lipnja 2020.</ref>

Osnovano je [[1976.]] godine. U najboljim danima zapošljavala je 4000 osoba.<ref>David Turnock: [https://books.google.hr/books?id=VbiEAgAAQBAJ&pg=PA352&lpg=PA352&dq=%22union+dalmacija ''The Economy of East Central Europe, 1815-1989: Stages of Transformation in a Peripheral Region ''] Routledge, Taylor & Francis Group; London i New York, 2004 . str. 352. {{ISBN| 9781134678761}}</ref> Djelatnost je bila na polju [[hotelijerstvo|hotelijerstva]], [[Turizam u Hrvatskoj|turizma]] i [[Ugostiteljstvo|ugostiteljstva]]. Bila je glavnim pokroviteljem legendarnog hrvatskog humorističko-satiričkog lista iz Splita [[Berekin]]a.<ref name=Kosanović>Jakov Kosanović: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/ostalo/berekin-se-prodavao-i-po-svercu-smoje-cico-pop-tolja-feda-cedo-i-efi-radili-su-ga-s-nogu-izmedu-gage-zlatnih-vrata-i-cicine-konobe-1006007 ''Berekin se prodavao i po švercu. Smoje, Ćićo, Pop, Tolja, Feđa, Čedo i Efi radili su ga s nogu, između ‘Gage‘, ‘Zlatnih vrata‘ i Ćićine konobe''] Slobodna Dalmacija. 27. veljače 2020. Pristupljeno 2. lipnja 2020.</ref> Izdavala je 1979. svoj list posvećen Mediteranskim igrama u Splitu. U imovini su imali dva [[hotel]]a, dva [[prenoćište|prenoćišta]], osam [[restoran]]a, [[kavana]], dvije [[pizzerija|pizzerije]], pet [[gostionica]], dva [[snack bar]]a, četiri [[caffe bar]]a, 42 [[buffet]]a, pet sezonskih buffeta, sedam [[restoran društvene prehrane|restorana društvene prehrane]], [[pekara]], poslovni uredi i pet poslovnih prostora, ukupne površine prostornih kapaciteta 25.217 m<sup>2</sup>, od čega 15.651 m<sup>2</sup> zatvorenog prostora. Objekti su im bili na najtraženijim lokacijama u središtu Splita. Bili su u Trajektnoj luci, kolodvoru, na [[Bačvice|Bačvicama]], [[Riva|Rivi]], u Marmontovoj, [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovoj palači]] i dr. U svoje je vrijeme imao gotovo [[monopol]]ski položaj.<ref name="zadnja bitka"/> Uredi Union Dalmacije nalazili su se u [[Vila Rosina u Splitu|vili Rosini]] u Splitu.<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Vila Rosina - Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 8. listopada 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>
29. prosinca 1989. [[samoupravni sporazum|samoupravnim sporazumom]] izdvojeno je iz složenog poduzeća Hotelsko ugostiteljsko turističko poduzeće [[HUTP Kaštelanska rivijera|Kaštelanska rivijera]], registrirano 29. listopada 1982., složenog poduzeća (radna organizacija) u sastavu Radne organizacije Union Dalmacija - Split, i formirano kao samostalno poduzeće ("[[radna organizacija]]"). <ref>[http://www.revizija.hr/izvjesca/2007/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/311-hutp-kastelanska-rivijera-kastel-stari.pdf '' IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE HUTP KAŠTELANSKA RIVIJERA, KAŠTEL STARI''] Republika Hrvatska - Državni ured za reviziju, Područni ured Split. Split, listopad 2002. str. 2. Pristupljeno 8. lipnja 2020.</ref> 13. prosinca 1990. godine registracijom je promijenjeno ime ''Union Dalmacija'' u ''Laurus'' i potom ušlo u proces [[privatizacija|privatizacije]]. [[Pretvorba|Pretvorbom]] u dioničko društvo, osnovano je 16 tvrdaka kćeriju, od kojih su devet novoosnovanih društava dokapitalizirali poslovni partneri. 31. prosinca ratne 1991. godine imali su 827 zaposlenih. Poduzeće je bilo vrlo izgledno na tržištu. Struci ostaje za dokazati je li ga nitko nije znao ili htio održati kao cjelinu. U privatizaciji se događalo da je čak i Hrvatski fond za privatizaciju izostavljao pripadajuće čestice imovine poduzeća. Pouzdano je da su mnogi interesenti željeli dijelove ove tvrtke. Jedna od zadnjih borbi tvrtke za imovinu bila je za vlasništvom nad hotelom , koji je [[konfiskacija|konfiscirana]] imovina [[Prva pučka dalmatinska banka|Prve pučke dalmatinske banke]] za koju nije tražen [[povrat nacionalizirane imovine|povrat]]. <ref name="zadnja bitka"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.poslovna.hr/lite/union-dalmacija/333980/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 Poslovna.hr]
*[https://www.youtube.com/watch?v=Ozo4VjHb0dI 10godišnjica UNION DALMACIJE 1976-1986 god. hotel MARJAN Split]

[[Kategorija:Tvrtke iz Splita]]