WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:58:08Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Umjetnost starog vijeka'''-->~~[[Datoteka:Trapezophoros_con_due_grifoni_che_sbranano_una_cerva.jpg\|mini\|300px\|<center>''Trapezophoros'' s dva grifona koji napadaju srnu, djelo iz 4. stoljeća pr. Kr., pronađeno u [[Apulija\|Apuliji]], smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnika<ref>Isman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81.</ref>]]		[[Datoteka:Trapezophoros_con_due_grifoni_che_sbranano_una_cerva.jpg\|mini\|300px\|<center>''Trapezophoros'' s dva grifona koji napadaju srnu, djelo iz 4. stoljeća pr. Kr., pronađeno u [[Apulija\|Apuliji]], smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnika<ref>Isman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81.</ref>]]
	'''Umjetnost starog vijeka''', '''umjetnost drevnih civilizacija''' ili '''umjetnost antike''' je [[umjetnost]] [[Stari vijek\|starog vijeka]]; dio [[povijest umjetnosti\|povijesti umjetnosti]] koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije ([[ikonografija\|ikonografski]] i [[ikonologija\|ikonološki]]) [[umjetničko djelo\|umjetničkog djela]], ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava [[arheologija\|arheologiju]] koja je [[povijest\|povijesna]] znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.		'''Umjetnost starog vijeka''', '''umjetnost drevnih civilizacija''' ili '''umjetnost antike''' je [[umjetnost]] [[Stari vijek\|starog vijeka]]; dio [[povijest umjetnosti\|povijesti umjetnosti]] koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije ([[ikonografija\|ikonografski]] i [[ikonologija\|ikonološki]]) [[umjetničko djelo\|umjetničkog djela]], ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava [[arheologija\|arheologiju]] koja je [[povijest\|povijesna]] znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T10:11:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Trapezophoros_con_due_grifoni_che_sbranano_una_cerva.jpg|mini|300px|<center>''Trapezophoros'' s dva grifona koji napadaju srnu, djelo iz 4. stoljeća pr. Kr., pronađeno u [[Apulija|Apuliji]], smatra se za jedinstveno djelo te vrste koje nema sličnog prethodnika<ref>Isman, ''I predatori dell'arte perduta'', str. 81.</ref>]]
'''Umjetnost starog vijeka''', '''umjetnost drevnih civilizacija''' ili '''umjetnost antike''' je [[umjetnost]] [[Stari vijek|starog vijeka]]; dio [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] koja se fokusira na proučavanje formalne, tehničke, strukturne i ideološke interpretacije ([[ikonografija|ikonografski]] i [[ikonologija|ikonološki]]) [[umjetničko djelo|umjetničkog djela]], ali prije svega njegovog povijesnog značenja; gdje upotpunjava [[arheologija|arheologiju]] koja je [[povijest|povijesna]] znanost čiji je otkrivanje i analiza konteksta materijalne kulture.

Kronološka granica umjetnosti starih civilizacija teče od početka pojave (oko 4. tisućljećje pr. Kr. na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i [[Egipat|Egiptu]]) do pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] (5. stoljeće). Zemljopisni opseg razvoja prvih civilizacija, definiran kartama političke i vjerske vlasti, dijeli ih na bliskoistočne civilizacije, mediteranske civilizacije, mezopotamijsku, egipatsku, indijsku, predkolumbovsku Ameriku i ostatka Europe i Afrike). Dakle, javlja se okončanjem pretpovijesnog razdoblja na tim prostorima, čime završava i [[prapovijesna umjetnost]]), od koje se razlikuje jer se sada za njihovo tumačenje mogu koristiti i povijesni pisani izvori. Ovaj resurs je nezamjenjiv, jer ne samo da omogućava identifikaciju autora ili sponzora umjetničkog rada i omogućava rekonstrukciju konteksta u kojemu je nastalo, nego također omogućava interpretaciju umjetnosti u odnosu na druga područja misli, posebno [[religija|religiju]] i [[filozofija|filozofiju]].

==Periodizacija i stilovi umjetnosti starih civilizacija==

===Predklasična umjetnost zapadne civilizacije===

{| border="0" cellpadding="3"
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFCCC" | '''[[Umjetnost drevne Mezopotamije]]'''
|-
| [[Slika:Gudea of Lagash Girsu.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Sumerska umjetnost|Sumerska]] i [[akadska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. građeni su prvi gradovi ([[Ur]], [[Uruk]], [[Eridu]], [[Lagaš]]) u području između rijeka [[Tigris]] i [[Eufrat]] ([[Sumer]]) - [[hram]]ovi ([[zigurat]]i), grobne komore. - upotrebljava se [[adobe]], [[drvo]] i [[opeka]] - Vjerski figure od [[alabaster]]a ([[hijerarhija]] po visini i veličini očiju) geometrijskih oblika na temelju stošca i valjka. -[[Stela]]ma se slave vojne pobjede ([[Naram Sin#Naram-Sinova stela|Naram-Sinova stela]], [[Hamurabijeva stela]]) -[[Intarzije]] ([[Barjak iz Ura]]). - [[Asirci]] (na sjeveru) i [[Babilonci]] (na jugu), te [[Elamiti]] (na istoku - [[Čoga Zanbil]])
|-
| [[Slika:Assyrian royal lion hunt.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Asirska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - U početku na sjeveru rijeke Tigrisa (gornja Mezopotamija), sa središtem u [[Ašur]]u, a kasnije [[Niniva]]; kasnije cijela Mezopotamija ([[Asirija|Asirsko carstvo]], oko 1000.-612. pr. Kr.). - Monumentalni hramovi-zigurati i gradski portali, te kamene palače u gradovima od opeke - [[Skulptura]] monumentalnih razmjera (čuvari demoni - ''lamasu''), narativni [[plitki reljef]]i
|-
| [[Slika:Pergamonmuseum Babylon Ischtar-Tor.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Babilonska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Grad [[Babilon]] i dva razdoblja kada postaje središte Carstva: prvo za [[Hammurabi]]ja (Rano starobabilonsko razdoblje, oko 2017.-1793. pr. Kr.), i drugo za [[Nabukodonozor II.|Nabukodonozora II.]] (Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.). -Izgradnja građevina opisanih u [[Biblija|biblijskim pripovijestima]]: [[Babilonska kula]], [[Semiramidini viseći vrtovi]]). - Reljefi na emajliranim opekama ([[Ištarina vrata]]) i figure životinja.
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''[[Staroegipatska umjetnost]]'''
|-
| [[Slika:Tutanchamun Maske.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Drevni Egipat]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%|- Od četvrtog tisućljeća pr. Kr. do osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] - Civilizacija izgrađena oko političke ([[faraon]]a) i vjerske moći (hramova) koji kontroliraju poljoprivredu redovnih poplava [[Nil]]a, snage i birokratske strukture ([[pismo]] i [[egipatski hijeroglifi]]). Razvija se [[Egipatska mitologija|religija]] koja se temelji na konceptu vječnog života poslije smrti ([[knjiga mrtvih]]). - Monumentalna arhitektura u [[kamen]]u: [[egipatski hram]] ([[Luxor]], [[Karnak]], [[Abu Simbel]], [[File]]) i egipatske grobnice ([[mastaba]] i [[piramida]] - [[Staro egipatsko kraljevstvo]], i [[hipogej]] - [[Novo egipatsko kraljevstvo]] -[[Dolina kraljeva]]-). - [[Imhotep]] ([[Džozerova piramida]]) bio je prvi arhitekt poznato ime (27. stoljeće prije Krista) do [[Keopsova piramida|Keopsove piramide]] (arhitekt [[Hemiunu]]). - [[reljef]]i i zidne slike su povezane s arhitekturom, kolosalno samostojeće kiparstvo (''[[Mikerinovo trojstvo]], [[Memnonovi kolosi]], [[Sjedeći pisar]], [[Nefertitina bista]]'') [[dekorativna umjetnost]] i prenosive figure. - svečani karakter na temelju [[Egipatski kanon|kanona]] krutih prikaza i simbolike. - karakteristike egipatske umjetnosti su vrlo stabilne tijekom razdoblja od tri tisućljeća: monumentalnost, stereotipi ljudske figure, frontalnost, hijerarhija, nedostatak perspektive u slikarstvu i iskorištavanje perspektive u arhitekturi, kojom dominiraju apsolutno ravne linije (zidova, stupova i greda); osim u likovnim umjetnostima i religijskim konceptima u razdoblju [[Amarna|Amarne]].
|-
| [[Slika:History of Sudan template graphic.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Kuš]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Nubija]], južno od [[Gornji Egipat|Gornjeg Egipta]], ispod [[Asuan]]a, naseljena [[Niloti]]ma (crnci) koji razvijaju civilizaciju koja je oponašala egipatsku, s kojom je bila u kontaktu. - Ujedinjeni [[Kuš]] osvaja [[Kraljevstvo Aksum]]. - skulptura, nakit i pogrebna umjetnost obilježena egipatskim utjecajem. - Piramide [[Meroe]] i [[Napata]], svetište [[Barkal]].
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''Ostale umjetnosti [[Stari Istok|Starog Istoka]]'''
|-
| [[Slika:Ankara Hattie Symbol aus Alaca Hüyük.JPG |90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Hetiti|Hetitsko carstvo]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Hetiti]], iz središnje [[Anatolija|Anatolije]] (današnja Turska), uspodtavljaju Carstvo sa središtem u gradu [[Hattuša]] koje se širi sredozemnom obalom do Egipta. - [[kiklopsko zidanje]] od [[tesanik]]a, relativna grubost plitkih reljefa (asirski utjecaj) i nekoliko samostojećih skulptura (egipatski utjecaj), karakterizira nepostojanje formalnih ukrasa i malo detalja. - Rad u metalu je primitivan, ali vrlo sugestivne stilizacije i apstrakcije.
|-
| [[Slika:Museo Arqueológico Nacional - 1923-60-541 - Dama de Ibiza 01.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Feničanska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Feničani]] ili punski ljudi su [[Semiti]] koji su se smjestili na obali današnjeg [[Libanon]]a ([[Tir]], [[Sidon]], [[Biblos]]) i proširili se Sedozemljem između 11. stoljeća pr. Kr. i 7. stoljeća pr. Kr. osnivanjem trgovačkih kolonija na jugu talijanskog poluotoka [[Sicilija|Sicilije]] i jugu [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], te [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] gdje su osnovali koloniju [[Kartaga|Kartagu]] (koja se nastavila širiti do pomorskog carstva u zapadnom Sredozemlju u 3. stoljeću prije Krista i [[Punski ratovi|punskih ratova]] protiv [[Rim]]a). - [[obrt]] i [[trgovina]] luksuznom robom (oružje, keramika, tekstil, bojila) jedrilicama po [[Sredozemno more|Mediteranu]], pa čak i uz europske i afričke obale [[Atlantik]]a. - Na nju utječu: [[staroegipatska umjetnost]] i [[mezopotamijska umjetnost]], ali i [[egejska umjetnost]] te kasnije i [[starogrčka umjetnost]] na koju i ona utječe ([[Starogrčka umjetnost#Arhajsko razdoblje|Arhajsko razdoblje]]).
|-
| [[Slika:Pekiin tablet.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Kraljevstvo Izrael]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Povijesti drevnog Izraela je povijest semitskih nomada ([[Židovi]] ili [[Hebreji]]) koji se okupljaju i stvaraju kraljevstvo u sukobu s ljudima [[Kanan]]a do kraja 2. tisućljećja pr. Kr. ([[Šaul]], [[David]], [[Salomon]]) - Prijestolnica [[Jeruzalem]] i [[Jeruzalemski hram]], su glavni umjetnički i vjerski centar: [[monoteizam]], sveta knjiga ([[Tora]] ili [[Biblija]]), zabrana [[idolatrija|idolopoklonstva]] (Sprečavanje bilo ljudskog ili životinjskog grafičkog prikaza). - Sukcesivno ih osvajaju [[Asirci]], [[Babilonci]], [[Perzijanci]], [[Grci]] i [[Rimljani]] (od kada postaju prognanici i javlja se dijaspora).
|-
| [[Slika:Sphinx Darius Louvre.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Perzijska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Medijsko Carstvo]] i [[Perzijsko Carstvo]] razvili civilizaciju između Mezopotamije, Indije, Srednje Azije i na Kavkazu, sušnom području prolaza nomadskih plemena koje odgovara današnjem [[Iran]]u. - Ukrasna nomadska umjetnost (oružje, brodovi) od drva, kosti ili metala. Stilizirane životinje, figurativne i organske apstrakcije. - Nakon dominacije Asiraca, osvojaju Babilon [[539. pr. Kr.]] - [[Palača]] velikih razmjera (različiti utjecaji, svečanost i ponavljanje motiva - [[Perzepolis]], [[Suza]], [[Ekbatana]]), nepostojanje religiozne arhitekture, određuje se prema karakteristikama vjere, [[zoroastrizam]]. - Nadgrobna umjetnost: grobnice [[Nakš-e Rustam]]a, [[Pasargad]]. - [[Kiparstvo]] povezano s arhitekturom ([[Behistunski natpisi]]).
|-
| [[Slika:Scythian_comb.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Skitska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Umjetnost naroda [[Skiti|Skita]] koja je cvjetala od [[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] do [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. Kr.]] u zaleđu [[Crno more|Crnog mora]]. - Uglavnom maleni prenosivi predmeti od [[kovine]] ili izrezbareni od [[Drvo|drveta]], [[Zlato|zlata]], [[Srebro|srebra]] i [[Bronca|bronce]] ([[oružje]], [[nakit]], [[posuđe]], kultni predmeti, dijelovi konjske opreme i sl.) bogato su ukrašeni dekorativnim elementima (uglavnom životinjskim motivima) čija [[stilizacija]] predstavlja originalno povezivanje [[Umjetnost stare Grčke|grčke]] i [[Mezopotamija|asirske]] umjetnosti, a po nekima i [[Kineska umjetnost|kineskog umjetničkog izraza]]. - Najstariji poznati vuneni [[tepih]] izrađen tehnikom uzlanja, svjedoči o trgovačkim vezama s [[Perzija|Perzijom]] u doba [[Ahemenidi|Ahemenida]] <ref>[https://nazmiyalantiquerugs.com/blog/pazyryk-carpet-oldest-rug-the-world/ Najstariji pleteni sag datira iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. Kr.]]]</ref>.
|-
| [[Slika:Griffon hadhramaut.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Arabija|Predislamska arapska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Prije [[islam]]a [[Arabija]] se razvijala kao civilizacija bez centralizirane države, među [[Arapi|arapskim narodima]] neki su bili [[nomadi]], a ostali su se smjestili u poljoprivrednim i urbanim područjima. Ujedinjenje je došlo s [[Islam]]om ([[7. stoljeće]]). - Utjecaj mezopotamske i perzijske umjetnosti (solarni hram [[Marib]], grobnice [[Mada'in Salih]]a i [[Al Ain]]a). Uz helenizaciju i rimsko osvajanje okolnih područja Arabije jačaju utjecaji grčko-rimske umjetnosti ([[Palmira]], [[Petra]]).
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''[[Egejska umjetnost]]'''
|-
| [[Slika:Harpist of Keros, NAMA3908, Athens, Greece.png |90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Cikladska kultura]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Otočje [[Cikladi]], [[brončano doba]] (2500.-1600. pr. Kr.). - [[keramika]] (vaze, čaše, itd.) geometrijski ukrasi (ravne linije, krivulje, spirale). - Mali [[idol]]i od [[mramor]]a sa sintetičkim linijama i istaknutim nosom.
|-
| [[Slika:Knossos the prince of lillies.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Minojska kultura]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Na otoku [[Kreta|Kreti]] u u brončano doba (3. tisućljećje pr. Kr.) nastaje [[kretska kultura]], poznata kao ''minojska'' po vladavini kralja [[Minos]]a i [[minotaur]]ovom [[labirint]]u (identificiran s palačom grada [[Knos]]a). - Ukrasno zidno slikarstvo sklada i pokreta, živih boja i frontalnim prikazom povezano s arhitekturom palača neformalne i praktične arhitekture (labirint s dvorištima i različitim razinama). - [[Keramika]], mala [[skulptura]] (male figure - [[glina]] i [[terakota]]), vaze. - Teme iz svakodnevnog života, životinjski (morski svijet) i vjerski (zavjetni i obredni komadi).
|-
| [[Slika:MaskeAgamemnon.JPG |90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Mikenska kultura]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Ahajci]] u [[brončano doba]] osnivaju kulturu u području suvremene kontinentalne [[Grčka|Grčke]]. - Glavni centar je [[Mikena]], utjecajem minojske umjetnosti. Zidine [[Tirint]]a. - Monumentalna [[arhitektura]] monumental, slikarstvo vojne i narativne tematike bez lakoće minojske umjetnosti.
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''Ostale drevne umjetnosti Europe'''
|-
| [[Slika:IMGToros Guisando.JPG|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Keltska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%|- Stil karakterističan narodima [[keltski jezik|keltskog jezika]] u Srednjoj i Zapadnoj Europi ([[Njemačka]], [[Francuska]], središnja i sjeverna [[Španjolska]]), te na Britanskom otočju ([[Britanija]] i [[Irska]]), gdje su živjeli sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] ([[Insularna umjetnost]]) , U ostalim područjima je razvijen iz prapovijesne [[latenska kultura|latenske kulture]] brončano doba, do rimskog osvajanja.
|-
| [[Slika:Magdalenenberg fibeln.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Germanska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF"dfasdfased width=85%| - Karakterističan stil [[Germani|germanskih naroda]] koji se u ranom srednjem vijeku, u razdoblju migracije ili [[Barbari|barbarske]] invazije ([[predromanika]]), transformira u [[njemačka umjetnost|njemačku umjetnost]], što je početak [[srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovne umjetnosti]].
|-
| [[Slika:Dama de Elche (2).jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Iberska kultura]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Iberi]] su različito autohtono stanovništvo [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]], što isključuje Kelte (interijer i sjever), a koji su govorili predindoeuropskim jezikom, koji se odnosi na [[baskijski]]. Razvijaju svoje civilizacije u dodiru s kolonizatorimaa [[Grci]]ma i [[Feničani]]ma (Gadir - [[Cádiz]], Qart Hadash - [[Cartagena]]). -Zavjetne skulpture i nadgrobni spomenici (''[[Dama iz Elchea]]'').
|-
| [[Slika:Etruskischer Meister 001.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Etruščanska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Etruščani]] razvijaju svoju civilizaciju u regiji [[Etrurija]], sadašnja [[Toskana]] između devetog stoljeća pr. Kr. i drugog stoljeća pr. Kr. - Nadgrobna umjetnost, [[tumuli]] sa zidnim slikama ([[Monterozzi]] i [[Banditaccia]]), grobne urne, kiparstvo [[sarkofag]]a i poprsja. - Komadi u bronci (''[[Kapitolijska vučica]], [[Kimera iz Arezza]]'') i terakoti, [[zlatarstvo]]. - Utjecaji arhajske Grčke (''[[Apolon iz Veiija]]''). - utvrđeni gradovi ([[Veii]], [[Perugia]], [[Volterra]]).
|-
|}

===Klasična umjetnost zapadne civilizacije===

{| border="0" cellpadding="3"
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFCCC" | '''[[Antika|Antička umjetnost]]'''
|-
| [[Slika:Exekias_Dionysos_Staatliche_Antikensammlungen_2044.jpg |90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Starogrčka umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - od 9. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća (razdoblje [[Stara Grčka|Stare Grčke]]) na područjima gdje su obitavali [[Heleni]]. -Geometrijski stil [[keramika]] (vaze, amfore, itd.) geometrijski ukrasi raspoređenim u horizontalne trake (kao u mikenskom ''Palas stilu''). - Arhajsko razdoblje; nastaje [[grčki hram]] od [[mramor]]a - [[dorski red]] sa [[zabat]]om ispunjenim [[skulptura]]ma. U kiparstvu [[staroegipatska umjetnost]] utječe na izgled [[Kouros]]a i [[Kora]]. U oslikavanju keramike geometrijska ornamentika se polako gubi, a osnovna tematika postaje [[mitologija]], legende i prizori iz svakodnevnog života. ''Dinos vaza'' iz oko 580. pr. Kr. ima najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. - Klasično razdoblje (490.-[[336. pr. Kr.]]) - nastaje oblik grčkog [[polis]]a ([[agora]] i [[akropola]]) - [[Atenska akropola]]; razvijaju se grčki stilovi arhitekturi ([[dorski red]] - [[Partenon]], [[jonski red]] - [[Erehtejon]], [[korintski red]] - ) i [[starogrčko kazalište]] ([[Kazalište u Epidauru]]); U kiparstvu se slijedi [[grčki kanon]] proporcionalnih idealiziranih figura ([[Poliklet]] - ''[[Dorifor]]'', [[Miron]] - ''[[Diskobol]]'', [[Fidija]] - ''[[Zeusov kip u Olimpiji]]'', [[Praksitel]] - ''[[Knidska Afrodita]]''); U slikarstvu na keramici se pored plošnih, stiliziranih, crvenih likova na crnoj podlozi, javljaju i potpuno bijeli pogrebni lekiti s fluidnim crtežima krepkih linija. - Helenističko razdoblje (336.-31. pr. Kr.) je vrijeme predimenzioniranja u arhitekturi (''[[Mauzolej u Halikarnasu]], [[Aleksandrijski svjetionik]], [[Artemidin hram u Efezu]], [[Pergamski oltar]]'') i preambicioznosti u skulpturi ([[Lizip]] - ''[[Apoksiomen]]; [[Laokontova skupina]], [[Nika sa Samotrake]], [[Kolos s Roda]]''), te [[iluzionističko slikarstvo|iluzionizma u slikarstvu]] - [[Apel]].
|-
| [[Slika:Colosseum_in_Rome,_Italy_-_April_2007.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Starorimska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Starogrčka umjetnost]] i [[etruščanska umjetnost]] snažno utječu na prvo razdoblje (9. st. do 27. pr. Kr.), što se moće vidjeti u slikarstvu ([[Pompeji]], [[Villa del Casale]]) ili skulpturi gdje se javlja originalni rimski [[portret]]; tada nastaje [[urbanizacija]] pravilne mreže [[grad]]skih ulica oko središnjeg [[trg]]a ([[rimski forum]]) i monumentalna arhitektura ([[rimski hram]]) - Gradnja velikih originalnih kamenih građevina vrhunac doživljava u drugom, carskom razdoblju (27. pr. Kr.- 3. stoljeća) kada se grade ([[Hadrijanova vila]], [[Panteon u Rimu]], [[Anđeoska tvrđava]], [[Kolosej]], [[Karakaline terme]], [[Dioklecijanova palača]]), poput [[spomenik]]a koji slave careve ([[Ara Pacis]], [[Trajanov stup]], [[Konstantinov slavoluk]]); Slikarstvo razvija [[kjaroskuro]] i [[portret]]e - Treće, kasnoantičko razdoblje obilježava prodiranje kršćanstva i gubitak klasičnih ideala ([[Ranokršćanska Crkva]]).
|-
|}

===Stara umjetnost drugih civilizacija===

{| border="0" cellpadding="3"
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''[[Indijska umjetnost#Prva carstva|Stara Indijska umjetnost]]'''
|-
| [[Slika:BuddhaHead.JPG|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Indija]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Civilizacija Doline Inda]] ([[Mohendžo Daro]]) stvora kulturni supstrat na kojem će kasnije [[Arijevci]] (Indoeuropski narod) uvesti religiju i [[Vede|vedsku književnost]], iz čega će nastati [[hinduizam]] i [[budizam]]. - Utjecaj kontakata s perzijskom civilizacijom ([[6. stoljeće pr. Kr.]]) i [[helenizam]] ([[4. stoljeće pr. Kr.]]) osjeća se u sljedećim razdobljima: 
- [[Maurijsko Carstvo]] (kralj [[Ašoka]], koji je zapovijedao izgradnju 84.000 budističkih [[stupa]] ([[Sanchi]]) i dao zapisati svoje edikte na stelama (''stambha'') širom svog carstva; ''[[Grb Indije|Ašokin kotač]]'' je od tada nacionalni simbol [[Indija|Indije]].). 
- [[Gandara]] stil (Indo-Grčki stil) skulptura. 
- Lokalni [[Mathura]] stil zakrivljenih linija. 
- [[Gupta]] razdoblje je vrijeme nadmoći hinduizma (nastaje [[indijski hram]]), iako su i druge religije bile tolerirane. Reljefi uravnoteženi i nasmijana lica (''[[Špiljski hramovi u Ajanti]]''). 
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''Umjetnost [[Daleki Istok|starog Dalekog istoka]]'''
|-
| [[Slika:Officer Terrakottaarmén.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''Stara [[kineska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - [[Povijest Kine|Kineska civilizacija]] je rođena u šumovitim ravnicama između rijeka [[Huang He]] („Žuta rijeka”) i [[Jangce]] („Duga rijeka”). - Dinastija [[Chou]] (1046. pr. Kr.–256. pr. Kr.) uspostavlja [[Dinastije u kineskoj povijesti|dinastijski sustav povijesti]] u kojem je lik [[Car Kine|cara Kine]] prima i mora poštivati nebeski mandat. - religijske tradicije [[Animizam|animizma]] postaju krut moralni sustav štovanja predaka s [[konfucijanizam|konfucijanizmom]] u šestom stoljeću pr. Kr., koji je čak i ojačan dodatkom filozofije [[taoizam|taoizma]] i političke podjele u [[Razdoblje zaraćenih država|razdoblju zaraćenih država]], Kinu ponovno ujedinjuju [[dinastija Qin]] i [[dinastija Han]]. - Kina prima [[budizam]] preko [[put svile|puta svile]] iz Indije između 2. stoljeća pr. Kr. i 1. stoljeća, što objašnjava širenje prikaza Bude. Kina će proširiti [[zen]] budizam na [[Japan]]. - [[Kineska arhitektura]] se javlja u pokvarljivim materijalima koji su bili podvrgnuti stalnom održavanju; originalni sustav [[konzola]] na široko razmaknutim [[stup]]ovima koji su činili pravokutni tlocrt jasnih linija i raskošno ukrašenim [[krov]]ovima. - Očuvaniji su primjeri skulptura ([[vojska terakota]]) i obradu metala (brončane posude ''ding'') i drago kamenje ([[žad]]). - većina slikarstva kojeje sačuvano je iz kasnijeg razdoblja, ali uključuje razvoj u antičko doba. - monumentalni građevinski projekti: [[Kineski zid]] i [[Veliki kanal]].
|-
| [[Slika:Horyu-ji11s3200.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''Stara [[japanska umjetnost]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| -[[Japansko otočje]] je područje gdje su [[Japanci]] stvorili svoju kulturu na temelju [[Rižino polje|proizvodnje riže]] malih seljačkih gospodarstava usko povezanih s prirodnim okolišem, izraženo u animističkoj religiji ([[šintoizam]]) koja je naknadno primila budistički utjecaj ([[zen]]). Državna politička struktura proživljava oscilirajuću povijest između decentralizacije i imperijalnih tendencija. - Razdoblje [[Yayoi]] (oko 200. pr. Kr. - 200.) obilježavaju velike grobnice, što nastavlja [[kofunsko razdoblje]] careva [[Ōjin]]a (200.-310.) i [[Nintoku]]a (310.-399.) s raskošnom umjetnošću terakota figura ([[haniva]]) i slikarstvom u grobnicama otoka [[Kyushu]] (5.-6. st.) - U razdoblju [[Nara]] (710.-784.) jača centralizirano carsko središte (grad Nara), a pod kineskim utjecajem razvija se umjetnost i književnost. - Preseljenjem prijestolnice u [[Kyoto]] (794.-1192.) započinje najplodnije klasično doba japanske dvorske kulture.
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''[[Pretkolumbovska umjetnost]]'''
|-
| [[Datoteka:Olmeca head in Villahermosa.jpg|90x90px]] || colspan="3" class="toccolours" style="background:# FFFFFF" width="15%" ! | '''[[Srednja Amerika]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - U središnjim visoravnima današnjeg [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] pojavile su se civilizacije temeljene na poljoprivredi [[kukuruz]]a, koje su razvile sukobljene utvrđene gradove s državnim strukturama, organiziranom religijom i pismom, početkom prvog tisućljeća, a koje su kasnije dovele do civilizacije [[Maya]] i [[Asteci|Azteka]]. - Prve su bile kultura naroda kao što su: [[Olmeci]] (monumentalne kamene glave), [[Zapotec]] ([[Monte Albán]]), [[Olmeci]], [[Mixtec]] ([[Oaxace]]), [[Tolteci]] i naposljetku [[Teotihuacán]] koji se odlikuje velikim [[piramida]]ma.
|-
| [[Datoteka:Señor de Sipan (Detalle).jpg|134x134px]] || colspan="3" class="toccolours" style="background:# FFFFFF" width="15%" ! | '''[[Južna Amerika]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Na [[Ande|Andama]] se razvijaju socijalne države utemeljene na poljoprivredi [[krumpir]]a i autohtonih deva ([[ljama]], [[alpaka]] i [[gvanako]]) ), na temelju kojih nastaju urbane civilizacije i vrlo složene pred-Inka kulture ([[Caral]], 3. tisućljeće pr. Kr., . , Pre-keramičke ali s monumentalnom arhitekturom); iako nisu koristili sustava koji mogu biti pozvani pravilno pisanje (računovodstvo i poruke kroz sustav (''[[quipu]]''). - Na području današnje [[Kolumbija|Kolumbije]] najvažniji je [[nakit]] kultura [[Quimbaya]], [[Čibča]] i [[Calima]]. 
- U starom Peruu, kulture [[Chavin]], [[Mochica]], [[Paracas]] i [[Nazca]], stvaraju gradove s raznim vrstama objekata i zgrada čija je uloga još uvijek zagonetna ([[Nazca linije]]), ali prethode visokoj [[Inka]] kulturi.
|-
| class="toccolours" align="center" ! colspan=10 style="background:#FFFFCC" | '''[[Afrička umjetnost]]'''
|-
| [[Slika:Nok sculpture Louvre 70-1998-11-1.jpg|90px]] || class="toccolours" ! colspan=3 style="background:# FFFFFF" width=15%| '''[[Subsaharska Afrika]]''' || class="toccolours" ! colspan=6 style="background:#FFFFFF" width=85%| - Južno od [[Sahara|Sahare]], prostor poznat kao crna Afrika (vrlo bogat pretpovijesnom umjetnošću) doživjela mnogo kasniji kulturni razvoj za razliku od mediteranske Afrike; njihove jezgre se odlikuju velikom disperzijom i diskontinuitetom. - Skulpture od terakote [[Nok kulture]] (danas sjeverna [[Nigerija]] , 5. stoljeće pr. Kr. - 3. st.).
|-
|}

==Izvori==
{{commonscat|Ancient Art}}
{{izvori}}

{{Umjetnost starog vijeka}}
[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka| ]]

Umjetnost starog vijeka - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 00:54
Redak 102:		Redak 102:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Ancient Art}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{Umjetnost starog vijeka}}		{{Umjetnost starog vijeka}}
	[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka\| ]]		[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka\| ]]