WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:40:19Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Umjetno jezero'''-->~~[[Datoteka:Lake Nasser Vista.jpg\|300px\|desno\|mini\|Jezero Nasser u [[Egipat\|Egipt]]u]]		[[Datoteka:Lake Nasser Vista.jpg\|300px\|desno\|mini\|Jezero Nasser u [[Egipat\|Egipt]]u]]
	[[Datoteka:Taiwan JungHua Dam.JPG\|300px\|desno\|mini\|Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan ([[Tajvan]])]]		[[Datoteka:Taiwan JungHua Dam.JPG\|300px\|desno\|mini\|Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan ([[Tajvan]])]]
	[[Datoteka:Brana_HE_Peruca.jpg\|300px\|desno\|mini\|Brana i umjetno jezero HE Peruća.]]		[[Datoteka:Brana_HE_Peruca.jpg\|300px\|desno\|mini\|Brana i umjetno jezero HE Peruća.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T02:32:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 02:32
Redak 90:		Redak 90:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Reservoirs}}~~

	{{mrva-zemlj}}		{{mrva-zemlj}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T03:16:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lake Nasser Vista.jpg|300px|desno|mini|Jezero Nasser u [[Egipat|Egipt]]u]]
[[Datoteka:Taiwan JungHua Dam.JPG|300px|desno|mini|Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan ([[Tajvan]])]]
[[Datoteka:Brana_HE_Peruca.jpg|300px|desno|mini|Brana i umjetno jezero HE Peruća.]]
[[Datoteka:Lakevyrnwysummer.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Vyrnwy. Brana zatvara dolinu Vyrnwy i bila je prva velika kamena brana sagrađena u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]]]]
[[Datoteka:Stocks Reservoir.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Stocks (Lancashire, [[Velika Britanija]])]]
'''Umjetno jezero''' je [[jezero]] nastalo djelovanjem čovjeka.

Rezervoar ([[francuski jezik|francuski]]: ''réservoir'')<ref> [http://www.etymonline.com/index.php?term=reservoir] "Online Etymology Dictionary – Reservoir"</ref> je '''umjetno jezero''' stvoreno potapanjem područja iza [[brana|brane]]. Neka od najvećih svjetskih jezera čine rezervoari. Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih [[rudarstvo|rudnika]].

Za gradnju brana [[geodet]]i moraju pronaći riječne doline koje su duboke i uske; bočne strane doline tada mogu imati ulogu prirodnih zidova. Najbolje mjesto za gradnju brane mora se odrediti. Ako je potrebno, ljudi i/ili povijesna nalazišta moraju biti premještena, npr. hramovi [[Abu Simbel]]a koji su preseljeni prije gradnje [[Asuanska brana|Asuanske brane]] koja je stvorila Nasserovo jezero.

==Vodoprivredni sustavi za hidroelektrane==
Način gradnje [[hidroelektrana|hidroelektrane]] ovisi o prirodnim uvjetima. Hidroelektrane se razlikuju od ostalih vrsta [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrana]] jer se proizvodnja [[električna energija|električne energije]] ne može slobodno planirati, dosta ovise o prirodnim čimbenicima. Ako se želi graditi umjetno jezero velikog obujma, kao dio neke hidroelektrane ili vodoprivrednog sustava, to se ne može učiniti na onom mjestu gdje za to nema prirodnih uvjeta.

Kad je započelo iskorištavanje energije vodotoka za proizvodnju električne energije prije 100-tinjak godina, gradile su se hidroelektrane na povoljnom dijelu vodotoka, nastojeći pronaći optimalno rješenje za tu hidroelektranu, bez energetskog iskorištenja ostalih dijelova vodotoka i potrebe drugih korisnika voda ([[navodnjavanje]], vodoopskrba i slično). Kasnije je , međutim, shvaćeno da se hidroelektrane moraju uklopiti u vodoprivredni sustav, što znači da se mora proučiti upotreba voda na cijeloj duljini vodotoka i tražiti optimalno rješenje za [[Energetika|energetiku]] i druge privredne grane ([[poljoprivreda]], [[industrija]], vodoopskrba, [[turizam]]), za zaštitu od [[poplava]] i za [[Zaštita okoliša|zaštitu okoliša]].

Smatra se da nema racionalnog iskorištavanja vode i zaštite od nje, ako se ne grade hidroelektrane, jer proizvodnja električne energije čini svaki zahvat na vodotoku ekonomski isplatljivim. Način iskorištavanja umjetnog jezera ovisi o potrebama svih korisnika voda, a ublaženje velikih [[titranje|oscilacija]] protoka pri vršnom radu hidroelektrana, postiže se kompenzacijskim bazenima i uporabu posljednje hidroelektrane na vodotoku kao temeljne elektrane. <ref> Grad.hr: "Preljevi", [http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_materijali/Dio2/preljevi_temisp_zapzat.pdf] 2011.</ref>

===Injekcijske zavjese===
Zavjesa se sastoji od dubokih injekcija ispod temelja brane i njenih bokova, ubrizganih s ciljem da se spriječi procjeđivanje i odlazak vode iz umjetnog jezera. Zavjesa se obično produžuje do nepropusnih slojeva, ako se ovi nalaze na dohvatnoj dubini, ali može biti i lebdeća, kao što je na [[Brana Peruća|brani Peruća]]. Dubina zavjese redovno ne prelazi visinu [[brana|brane]], ali u propustljivim terenskim uvjetima može dostići i trostruku visinu brane. Dužina zavjese utvrđuje se prethodnim sondažnim bušenjem terena i ispitivanjem njegove propustljivosti.

Tereni u kojima gubitak vode po dužinskom metru bušotine ne prelazi 1 [[Litra|L]]/([[sekunda|s]] x [[matar|m]]), na 10 [[Bar (jedinica)|bara]] [[tlak]]a vode, smatraju se praktično nepropusnim za vodu. Za brane visine manje od 30 metara, ovaj kriterij se ublažuje do 3 l/(s x m), na 10 bara tlaka vode. Potreban utrošak injekcione smjese utvrđuje se praktičnim injekcionim poljem na mjestu brane. Isto tako, utvrđuje se potreban razmak bušotina, koji se kreće od 2 do 5 metara. <ref> Gfos.hr: "Preljevi kod niskih brana", [http://www.gfos.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-diplomski/hidrotehnicke-gradjevine/6.2.PRELJEVI.pdf] 2011.</ref>

Injektiranje se danas izvodi pod tlakom do 60 bara, a on se za svaki slučaj mora utvrditi prema stvarnim uvjetima na terenu. Zavjesa može biti jednoredna, dvoredna ili troredna. Danas se teži da bude najviše dvoredna, kako bi se prije završili radovi. Za manje propusne stijene iznosi utrošak suhe tvari za injektiranje svega nekoliko kilograma, a za vrlo propusne, [[Vapnenac|vapnenačke stijene]] penje se do nekoliko stotina kilograma. Na [[Brana Peruća|brani Peruća]] on iznosi 300 [[kilogram|kg]]/[[metar|m]].

Za injektiranje se upotrebljavaju čiste [[cement]]ne smjese, cement s [[Pijesak|pijeskom]], cement s [[Glina (tlo)|glinom]], s bentonitom, vodeno staklo i drugi kemijski spojevi, zavisno o stupnju naprslosti sredine i karakteru prslina. Bentonit i vodeno staklo spriječavaju da u vrlo šupljikavim stijenama smjesa nepotrebno odlazi u širinu, što bi poskupilo radove. Po položaju, injekcije mogu biti vertikalne ili kose, što ovisi o uslojenosti terena.

Zavjesa se može injektirati ili prije početka radova na iskopu temelja, što zahtijeva veliku dužinu jalova bušenja, ili nakon dovršenja radova na iskopu, ili pak nakon [[beton]]iranja najdonjih slojeva brane, kada se stvori potreban nadsloj, što sprječava odizanje pojedinih slojeva. Zavjesa se obično nalazi s uzvodne strane ispod temelja. Time se ujedno smanjuje [[uzgon]], što je za gravitacione brane veoma važno.

Nakon završetka izrade zavjese i betoniranja donjih dijelova brane, vrši se vezno injektiranje po cijeloj površini temelja, da bi se brana sa stijenom povezala u monolit; dubina ovih injekcija obično ne prelazi 2 do 5 metara. Injektiranje se sprovodi bilo iz kontrolnog hodnika ili s nizvodnog lica brane. Prema dosadašnjem iskustvu potrebno je na svakih 4 do 7 m2 površine temelja jedna bušotina. Ove injekcije ujedno služe za poboljšanje kvalitete [[Stijena|stijena]] koja je miniranjem bila oštećena pri iskopu. Lučne [[brana|brane]] zahtijevaju injektiranje duž cijelog perimetra brane; normalno je potrebno da se obavi i konsolidacijsko injektiranje ispod cijele širine njihova temelja, da bi se poboljšao kvalitet i smanjile deformacije podloge. Dubina ovih injekcija iznosi najmanje polovinu širine temelja. <ref> Grad.hr: "Preljevi", [http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradevine/nastavni_materijali/Dio2/preljevi_temisp_zapzat.pdf] 2011.</ref>

==Popis najvećih umjetnih jezera==
[[Datoteka:volta lake.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Volta iz zraka (Gana)]]
[[Datoteka:Lake Kariba.jpg|300px|desno|mini|Umjetno jezero Kariba iz zraka (Zimbabve / Zambija)]]
[[Jezero Volta]] u zapadnoj [[Afrika|Africi]] pokriva oko 8500 [[km²]]. Jezero Mead najveće je sjevernoameričko umjetno jezero, koje je stvoreno [[Hooverova brana|Hooverovom branom]], a građeno je od [[1931.]] do [[1935.]] godine u vrijeme predsjednika [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]]. Lokka je najveće sjevernoeuropsko umjetno jezero veličine 417 km2. [[Umjetno jezero Samara]] ili Kujbiševsko umjetno jezero ([[Ruski jezik|ruski]]: Куйбышевское водохранилище́) s površinom 6450 km² (volumena 57,3 [[km³]]) najveće je [[Europa|europsko]] umjetno jezero i treće u svijetu, stvoreno branom [[Hidroelektrane|hidrocentrale]] [[Hidroelektrana Žiguli|Žiguli]], građenom od [[1950.]] do [[1957.]] godine.

===Najveća umjetna jezera prema površini===
Deset najvećih umjetnih jezera prema [[površina|površini]] u svijetu su:
:1) [[Volta (jezero)|umjetno jezero Volta]] (8 482 km2, [[Gana]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/afr/afr-16.html] "International Lake Environment Committee – Volta Lake"</ref>
:2) umjetno jezero Smallwood – [[Hidroelektrana Churchill Falls|HE Churchill Falls]] (6 527 km2, [[Kanada]]) <ref> [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007465] "The Canadian Encyclopaedia – Smallwood Reservoir"</ref>
:3) [[umjetno jezero Samara]] (6 450 km2, [[Rusija]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/eur/deur54.html] "International Lake Environment Committee – Reservoir Kuybyshev"</ref>
:4) [[umjetno jezero Kariba]] (5 580 km2, [[Zimbabve]] / [[Zambija]]) <ref> [http://www.ilec.or.jp/database/afr/dafr04.html] "International Lake Environment Committee – Lake Kariba"</ref>
:5) umjetno jezero Bukhtarma (5 490 km2, [[Kazahstan]])
:6) umjetno jezero Bratsk (5 426 km2, Rusija)
:7) umjetno jezero Nasser – [[Asuanska brana]] (5 248 km2, [[Egipat]] / [[Sudan]])
:8) [[Rybinsko umjetno jezero]] (4 580 km2, Rusija)
:9) umjetno jezero Caniapiscau (4 318 km2, Kanada)
:10) umjetno jezero Guri – [[Hidroelektrana Guri|HE Guri]] (4 250 km2, [[Venezuela]])

===Najveća umjetna jezera prema obujmu===
Devet najvećih umjetnih jezera prema [[obujam|obujmu]] u svijetu su:
:1) [[umjetno jezero Kariba]] (180 km3, Zimbabve / Zambija)
:2) umjetno jezero Bratsk (169 km3, Rusija)
:3) umjetno jezero Nasser – [[Asuanska brana]] (157 km3, Egipat / Sudan)
:4) [[Volta (jezero)|umjetno jezero Volta]] (148 km3, Gana)
:5) umjetno jezero Manicouagan (142 km3, Kanada)
:6) umjetno jezero Guri – [[Hidroelektrana Guri|HE Guri]] 135 km3, Venezuela)
:7) umjetno jezero Williston (74 km3, Kanada)
:8) umjetno jezero Krasnojarsk – [[Hidroelektrana Krasnojarsk|HE Krasnojarsk]] (73 km3, Rusija)
:9) umjetno jezero Zeja (68 km3, Rusija)

=== Najveća umjetna jezera u Europi (po površini)<ref>Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997., str. 81</ref> ===
Deset najvećih jezera prema površini u Europi su:

1) umjetno jezero [[Kujbyševsko umjetno jezero|Kujbiševsko (Samara)]] (6 450 km2, Volga, Rusija)

2) umjetno jezero [[Rybinsko umjetno jezero|Rybinsko]] (4 550 km2, Volga, Rusija)

3) umjetno jezero [[Volgogradsko umjetno jezero|Volgogradsko]] (3 500 km2, Volga, Rusija)

4) umjetno jezero Donjekamsko (2 850 km2, Kama, Rusija)

5) umjetno jezero [[Cimljansko jezero|Cimljansko]] (2 320 km2, Don, Rusija)

6) umjetno jezero [[Čeboksarsko umjetno jezero|Čeboksarsko]] (2 295 km2, Volga, Rusija)

7) umjetno jezero Kremenčugsko (2 250 km2, Dnjepar, Ukrajina)

8) umjetno jezero Kahovsko (2 160 km2, Dnjepar, Ukrajina)

9) umjetno jezero [[Saratovsko umjetno jezero|Saratovsko]] (1 950 km2, Volga, Rusija)

10) umjetno jezero Gorgovsko (1 500 km2, Volga, Rusija)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Kopovsko jezero]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Reservoirs}}

{{mrva-zemlj}}

{{Tipovi jezera}}

[[Kategorija:Umjetna jezera| ]]
[[Kategorija:Tipovi jezera]]
[[Kategorija:Vodene mase]]

Umjetno jezero - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica