WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T06:33:37Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 06:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Umjetni izvori svjetla'''-->~~[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg\|mini\|desno\|250 px\|[[Sunce]] je osnovni ili primarni izvor [[svjetlost]]i.]]		[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg\|mini\|desno\|250 px\|[[Sunce]] je osnovni ili primarni izvor [[svjetlost]]i.]]

	[[datoteka:Moon nearside LRO.jpg\|mini\|250px\|desno\|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa [[Zemlja\|Zemlje]].]]		[[datoteka:Moon nearside LRO.jpg\|mini\|250px\|desno\|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa [[Zemlja\|Zemlje]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:36:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|250 px|[[Sunce]] je osnovni ili primarni izvor [[svjetlost]]i.]]

[[datoteka:Moon nearside LRO.jpg|mini|250px|desno|Bliža strana [[Mjesec]]a koju stalno vidimo sa [[Zemlja|Zemlje]].]]

[[datoteka:Candles in the dark.jpg|mini|250px|desno|Tri [[svijeća|svijeće]].]]

[[datoteka:RBG-LED.jpg|mini|desno|250px|[[Svjetleća dioda|Svjetleće diode]].]]

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|250px|[[Električna žarulja]].]]

'''Svjetlo''' je [[osjećaji|osjećaj]] koji nastaje podražajem [[Vidni živac|očnog živca]] u [[oko|oku]]. Taj [[podražaj]] dolazi u naše oko s pojedinih tijela koja nas okružuju, pa ih tako vidimo. [[Fizikalno tijelo]] s kojega dolazi takav podražaj zove se '''izvor svjetlosti'''. Izvori svjetlosti mogu biti primarni i sekundarni, prirodni i umjetni.

'''Primarni izvori svjetlosti''' su ona tijela koja svijetle sama od sebe. To su na primjer:
* tijela visoke [[temperatura|temperature]], [[Sunce]], [[zvijezde]] i užarene [[kovine]];
* tijela koja isijavaju svjetlost na račun kemijskih procesa koji se u njima zbivaju, na primjer [[fosfor]], svijetleći kukci i tako dalje;
* tijela koja svijetle zbog [[Električni izboj|električnih izbijanja]], na primjer razrijeđeni plinovi u svijetlećim cijevima.

'''Sekundarni izvori svjetlosti''' su sva tijela od kojih se svjetlost odbija. Tako je na primjer [[Mjesec]] sekundarni izvori svjetlosti jer se od njega odbija svjetlost koja dolazi sa Sunca.

'''Umjetni izvori svjetlosti''' su na primjer tijela koja svijetle izgaranjem ili zbog zagrijavanja [[električna struja|električnom strujom]] na visoku temperaturu. Među ta tijela spadaju [[Baklja|baklje]], [[Svijeća|svijeće]], petrolejske svjetiljke, [[žarulja|žarulje]], [[električni luk]] i tako dalje.

Promatramo li plamen svijeće kroz cijev, vidjet ćemo ga samo onda ako je [[cijev]] ravna. Kroz savijenu cijev ne možemo vidjeti [[plamen]]. Također ga ne možemo vidjeti ni onda ako između oka i plamena stavimo neprozirno tijelo. '''Odatle zaključujemo da se svjetlost u homogenom sredstvu od svojeg izvora rasprostire na sve strane i to pravocrtno. To je zakon pravocrtnog širenja svjetlosti'''.

Kad svjetlost prolazi kroz vrlo mali otvor, kažemo da je to '''zraka svjetlosti'''. Ako je otvor veći pa prolazi više zraka, onda je to '''snop svjetlosti'''. Snop svjetlosti je [[stožac]] kojemu je vrh u izvoru svjetlosti. Zraka je vrlo uski snop svjetlosti. Posljedica pravocrtnog širenja svjetlosti je '''sjena'''. To je neosvijetljeni čunasti prostor iza neprozirnog tijela. Zbog sjene, koju Mjesec baca, nastaje [[pomrčina Sunca]] kada Mjesec u svojem gibanju oko Zemlje dođe u pravac Sunca i Zemlje. Mjesec tada sprječava prolaz Sunčevim zrakama na Zemlju. Promatrač koji se nalazi na Zemlji u toj sjeni vidi crnu Mjesečevu plohu koja prolazi ispred Sunca. Isto tako nastaje i [[pomrčina Mjeseca]] kada Zemlja dođe u pravac između Sunca i Mjeseca. Tada sjena Zemlje pada na Mjesec i nastaje pomrčina Mjeseca.

Zbog pravocrtnog širenja svjetlosti nastaje obrnuta slika u tamnoj komori ([[Latinski jezik|lat]]. [[camera obscura]]). To je kutija s malim otvorom, pa zrake svjetlosti, koje dolaze od predmeta, stvaraju obrnutu sliku dobro osvijetljenog predmeta na strani kutije nasuprot rupici. Onaj dio optike koji geometrijski istražuje zakone rasprostiranja svjetlosti zove se [[geometrijska optika]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Umjetni izvori svjetla ==

'''Umjetni izvori svjetla''' su svi oni izvor [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] kojega su posredno ili neposredno stvorili [[ljudi]].

=== Vrste umjetnih izvora svjetlosti ===

Osnovna podjela umjetnih izvora [[Svjetlost|svjetla]] (ovdje je riječ samo o onim izvorima koje su ljudi načinili namjerno i s točno određenom namjenom) je prema načinu nastanka svjetla u svakome od njih.

==== Električna žarulja ====
{{glavni|Električna žarulja}}

U ovoj žarulji svjetlo nastaje žarenjem žarne niti u atmosferi niskog [[tlak]]a ili potpunog [[vakuum]]a. Veći dio privedene energije (95%) [[Jouleova toplina|pretvara se u toplinu]] (IR) a samo manji dio (5%) u vidljivo svjetlo, te neznatni dio u [[ultraljubičasto zračenje]] (UV).

==== Halogena žarulja ====
Halogene žarulje su također žarulje sa žarnom niti, te koriste [[toplinsko zračenje]] pri stvaranju svjetla. Dodatak halogenida ([[brom]], [[klor]], [[fluor]] i [[jod]]) [[plin]]skom punjenju gotovo potpuno sprečava crnjenje balona žarulje, čime se održava gotovo stalan [[svjetlosni tok]] kroz cijeli vijek trajanja. Zbog toga je moguće napraviti balon puno manje veličine, s višim [[tlak]]om plinskog punjenja, čime se dodatno povećava [[iskoristivost]] [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]] u punjenju – [[kripton]]a i [[ksenon]]a. Također, moguće je žarnu nit zagrijati na puno višu temperaturu, čime se podiže [[Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti|svjetlosna iskoristivost]] (ovo nije bilo moguće kod standardne električne žarulje zbog pojačanog isparavanja [[volfram]]a pri višim [[temperatura]]ma). Glavno svojstvo halogenih žarulja je halogeni [[kružni proces]]. Volfram koji isparava sa žarne niti odlazi prema stjenci balona, gdje se pri temperaturi manjoj 1400 K spaja s halogenidima. Termičko strujanje odvodi ovaj spoj bliže prema žarnoj niti, gdje se pri temperaturi većoj 1400 K razgrađuje, a atom wolframa se ponovno vraća na žarnu nit. Pri tome on ne dolazi na staro mjesto, tako da ipak dolazi do pucanja žarne niti na kraju vijeka trajanja. Pri ovom procesu temperatura žarne niti doseže 3 000 K, a stakla i do 250 ºC. Zbog toga se mora koristiti balon od [[kvarc]]nog [[Staklo|stakla]], koje je specijalno dotirano tako da ujedno i zadržava štetno [[ultraljubičasto zračenje]].

==== Fluorescentna cijev ====
{{glavni|Fluorescentna cijev}}

Fluorescentne cijevi svjetlost stvaraju izbojem u [[živa|živinim]] parama visoke [[luminoznost]]i, pri čemu se stvara uglavnom nevidljivo ultraljubičasto zračenje, koje se [[fosfor]]nim slojem na unutrašnjoj stijenci pretvara u vidljivo svjetlo.

==== Žarulje na izboj ====
To su:
* [[živina svjetiljka]]
* [[natrijska svjetiljka]]

==== Svjetleća dioda ili LED ====
{{glavni|Svjetleća dioda}}

'''Svjetleća dioda''' ili '''LED''' (skr. od [[Engleski jezik|engl]]. ''Light Emitting Diode'') je [[poluvodič]]ki [[Elektronički element|elektronički element]] koji pretvara [[električni signal]] u [[optika|optički]] ([[svjetlost]]). Propusno [[polarizacija|polarizirana]] svjetleća dioda emitira [[elektromagnetsko zračenje]] na način spontane emisije uzrokovane rekombinacijom nosilaca [[Električni naboj|električnoga naboja]] ([[Luminiscencija|elektroluminiscencija]]). [[Elektron]]i prelazeći iz vodljivog u [[Valencija (kemija)|valentni]] pojas, oslobađaju [[energija|energiju]], koja se dijelom očituje kao [[toplina]], a dijelom kao [[zračenje]]. Boja emitiranog svjetla ovisi o poluvodiču, kao i o primjesama u njemu i varira od [[infracrveno zračenje|infracrvenog]] preko vidljivog do [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] dijela [[elektromagnetski spektar|spektra]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]]
[[Kategorija:Optika]]

Umjetni izvori svjetla - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica