Udbina - Povijest promjena

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-10-30T21:32:02Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 30. listopad 2025. u 21:32
Redak 94:		Redak 94:
	Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od [[Osmansko Carstvo\|Turaka]], kada je pop [[Marko Mesić]] osnovao prvu školu.		Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od [[Osmansko Carstvo\|Turaka]], kada je pop [[Marko Mesić]] osnovao prvu školu.

	Na Udbini se nalazi vojarna Josip Jović.<ref>Zadarski.hr: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/na-vise-lokacija-medu-kojima-i-na-dugom-otoku-koristit-ce-se-sva-borbena-tehnika-i-naoruzanje-569758 ''Na više lokacija, među kojima i na Dugom otoku, koristit će se sva borbena tehnika i naoružanje! '']. Zadarski. 12. listopada 2018. Pristupljeno 30. listopada 2025.</ref>		Na Udbini se nalazi vojarna Josip Jović<ref>Zadarski.hr: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/na-vise-lokacija-medu-kojima-i-na-dugom-otoku-koristit-ce-se-sva-borbena-tehnika-i-naoruzanje-569758 ''Na više lokacija, među kojima i na Dugom otoku, koristit će se sva borbena tehnika i naoružanje! '']. Zadarski. 12. listopada 2018. Pristupljeno 30. listopada 2025.</ref> na kojoj se uvježbava postrojbe posebne namjene.

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-10-30T21:26:26Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 30. listopad 2025. u 21:26
Redak 93:		Redak 93:

	Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od [[Osmansko Carstvo\|Turaka]], kada je pop [[Marko Mesić]] osnovao prvu školu.		Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od [[Osmansko Carstvo\|Turaka]], kada je pop [[Marko Mesić]] osnovao prvu školu.

			Na Udbini se nalazi vojarna Josip Jović.<ref>Zadarski.hr: [https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/regional/na-vise-lokacija-medu-kojima-i-na-dugom-otoku-koristit-ce-se-sva-borbena-tehnika-i-naoruzanje-569758 ''Na više lokacija, među kojima i na Dugom otoku, koristit će se sva borbena tehnika i naoružanje! '']. Zadarski. 12. listopada 2018. Pristupljeno 30. listopada 2025.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

2025-04-08T01:58:27Z

Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:58
Redak 22:		Redak 22:
	Hrvati na Udbini<ref>" 'Na Udbini', ne 'u Udbini', jer živi se na Udbini i dolazi s Udbine". Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>, i u prstenu sela naokolo Udbine - u [[Podudbina\|Podudbini]], [[Ćojluk (Udbina, Hrvatska)\|Ćojluku]], [[Vrba (Udbina, Hrvatska)\|Vrbi]], [[Mutilić]]u i [[Rebić]]u stoljećima su činli 98% stanovnika sve do [[Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.\|progona Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.]]<ref name="Jeka">Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>		Hrvati na Udbini<ref>" 'Na Udbini', ne 'u Udbini', jer živi se na Udbini i dolazi s Udbine". Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>, i u prstenu sela naokolo Udbine - u [[Podudbina\|Podudbini]], [[Ćojluk (Udbina, Hrvatska)\|Ćojluku]], [[Vrba (Udbina, Hrvatska)\|Vrbi]], [[Mutilić]]u i [[Rebić]]u stoljećima su činli 98% stanovnika sve do [[Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.\|progona Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.]]<ref name="Jeka">Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>

	Na popisima do 2001. godine nacionalni sastav općine Udbina koja je na popisima bila prikazivana u sastavu općine Korenica.<ref>CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 2001.- 2011. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb</ref> Od 2001. do 2011. godine dolazi do promjene sastava stanovništva, u kojem Hrvati postaju nešto značajna većina, no vidljiv je i prirast sanovnika koji se u više nego udvostručio u jednom desetljeću.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup09.html 2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref>		Na popisima do 2001. godine nacionalni sastav općine Udbina koja je na popisima bila prikazivana u sastavu općine Korenica.<ref>CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 2001. — 2011. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb</ref> Od 2001. do 2011. godine dolazi do promjene sastava stanovništva, u kojem Hrvati postaju nešto značajna većina, no vidljiv je i prirast sanovnika koji se u više nego udvostručio u jednom desetljeću.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup09.html 2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref>

	{\| class=wikitable		{\| class=wikitable

Suradnik01: /* Gospodarstvo */

2023-01-18T20:15:35Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 18. siječanj 2023. u 20:15
Redak 68:		Redak 68:

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	Zadnjih godina osjetan je oporavak gospodarstva osobito valorizacijom gospodarski najvrjednijeg Krbavskog polja. Bilježi se turistički uspon zbog privlačnog gorja Ličke Plješivice i poznatih vrhova Ozeblin i Kremen. Velike nade polažu se u turizam nakon izgradnje velebnog kompleksa [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini\|Crkve hrvatskih mučenika]] te valorizacija spomeničke baštine iz starohrvatskih vremena.		Zadnjih godina osjetan je oporavak gospodarstva osobito valorizacijom gospodarski najvrjednijeg Krbavskog polja. Bilježi se turistički uspon zbog privlačnog gorja Ličke Plješivice i poznatih vrhova Ozeblin i Kremen. Velike nade polažu se u turizam nakon izgradnje velebnog kompleksa [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini\|Crkve hrvatskih mučenika]] te valorizacija spomeničke baštine iz starohrvatskih vremena. Crkva je posvećena 2011. godine.<ref>[https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/papa-u-udbini ''Papa u Udbini'']. Svjetlo riječi. 14. siječnja 2023. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik01: inačica prije komesarskih zahvata na hr.wiki

2022-04-06T04:29:36Z

inačica prije komesarskih zahvata na hr.wiki

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2022. u 04:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Udbina'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Infookvir općina \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Udbina\|		ime = Udbina\|
Redak 8:		Redak 8:
	naselja = [[Breštane]], [[Bunić]], [[Čojluk]], [[Debelo Brdo (Udbina)\|Debelo Brdo]], [[Donji Mekinjar]], [[Frkašić]], [[Grabušić]], [[Jagodnje]], [[Jošan]], [[Klašnjica]], [[Komić]], [[Krbava (Udbina)\|Krbava]], [[Kurjak]], [[Mutilić]], [[Ondić]], [[Pećane]], [[Podlapača]], [[Poljice (Udbina)\|Poljice]], [[Rebić]], [[Srednja Gora]], [[Svračkovo Selo]], [[Šalamunić]], [[Tolić]], Udbina, [[Vedašić (Udbina)\|Vedašić]], [[Visuć]] \|		naselja = [[Breštane]], [[Bunić]], [[Čojluk]], [[Debelo Brdo (Udbina)\|Debelo Brdo]], [[Donji Mekinjar]], [[Frkašić]], [[Grabušić]], [[Jagodnje]], [[Jošan]], [[Klašnjica]], [[Komić]], [[Krbava (Udbina)\|Krbava]], [[Kurjak]], [[Mutilić]], [[Ondić]], [[Pećane]], [[Podlapača]], [[Poljice (Udbina)\|Poljice]], [[Rebić]], [[Srednja Gora]], [[Svračkovo Selo]], [[Šalamunić]], [[Tolić]], Udbina, [[Vedašić (Udbina)\|Vedašić]], [[Visuć]] \|
	načelnik = Josip Seuček ([[HDZ]]) \|		načelnik = Josip Seuček ([[HDZ]]) \|
	poštanski broj = ~~53 234~~ Udbina\|		poštanski broj = 53434 Udbina\|
	z. širina = 44.53\|		z. širina = 44.53\|
	z. dužina = 15.76\|		z. dužina = 15.76\|
Redak 28:		Redak 28:
	! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali		! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
	\|-		\|-
	\| align="center" \| [[2011.]] \|\| 1.874 \|\| 958 (51,12%) \|\| 844 (45,04%) \|\| \|\| 72 (3,84%)		\| align="center" \| [[2011]] \|\| 1.874 \|\| 958 (51,12%) \|\| 844 (45,04%) \|\| \|\| 72 (3,84%)
	\|-		\|-
	\| align="center" \| [[2001.]] \|\| 735 \|\| 327 (44,50%) \|\| 375 (51,00%) \|\| \|\| 33 (4,49%)		\| align="center" \| [[2001]] \|\| 735 \|\| 327 (44,50%) \|\| 375 (51,00%) \|\| \|\| 33 (4,49%)
	\|-		\|-
	\|}		\|}
Redak 54:		Redak 54:

	Tako su i u Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Udbini.<ref name="Kukec">Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN\|978-953-56683-3-6}}, str. 16</ref>		Tako su i u Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata\|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Udbini.<ref name="Kukec">Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN\|978-953-56683-3-6}}, str. 16</ref>
	Nastranost i lažljivost jugoslavenskog režima pokazala se i u poraću. Ne samo da nije bilo ništa od nacionalne ravnopravnosti, nego je nova Jugoslavija nastavila s politikom velikosrpske hegemonije, dekroatizacije i posrbljivanja hrvatskih krajeva. Na Udbini je nova Jugoslavija oduzela zemljište i kuće ratnih žrtava, udbinskih Hrvata i dala ih onim istim zločincima koji su ote Hrvate protjerali. Na tim su otetim ~~hrvatskim~~ zemljištima velikosrbi sagradili svoje kuće.<ref name="Jeka"/>		Nastranost i lažljivost jugoslavenskog režima pokazala se i u poraću. Ne samo da nije bilo ništa od nacionalne ravnopravnosti, nego je nova Jugoslavija nastavila s politikom velikosrpske hegemonije, dekroatizacije i posrbljivanja hrvatskih krajeva. Na Udbini je nova Jugoslavija oduzela zemljište i kuće ratnih žrtava, udbinskih Hrvata i dala ih onim istim zločincima koji su ote Hrvate protjerali. Na tim su otetim hrvaskim zemljištima velikosrbi sagradili svoje kuće.<ref name="Jeka"/>
	Prognani udbinski Hrvati su obitelji Sertići, Mesići, Rajkovići, Šuteji, Krznarići, Milobare, Rubčići, Mikulčići, Marušići, Novačići, Dogani, Stošići, Trtanji, Blažanini, Sabljaci, Žaje, Kalanji, Vojnići, Crnkovići, Dubravci, Krmpotići, Piščevići, Butkovići, Pintari, Bakarići, Cvitkovići, Gašparovići, Tutekovići, Papeži, Kovačići, Juretići, Samci, Bakrači ~~itd~~. Iste su starosjedilačke čakavske loze kao i Podlapčani.<ref name="Jeka"/>		Prognani udbinski Hrvati su obitelji Sertići, Mesići, Rajkovići, Šuteji, Krznarići, Milobare, Rubčići, Mikulčići, Marušići, Novačići, Dogani, Stošići, Trtanji, Blažanini, Sabljaci, Žaje, Kalanji, Vojnići, Crnkovići, Dubravci, Krmpotići, Piščevići, Butkovići, Pintari, Bakarići, Cvitkovići, Gašparovići, Tutekovići, Papeži, Kovačići, Juretići, Samci, Bakrači i t.d. Iste su starosjedilačke čakavske loze kao i Podlapčani.<ref name="Jeka"/>

	Čini se da je na «udbinskom brdu» bio je franjevački samostan Sv. Ivana. Na tom je mjestu za vrijeme Jugoslavije podignut partizanski spomenik, bez uvida i suglasnosti nadležnog zavoda za zaštitu spomenika, bez ikakvih arheoloških istraživanja. Kada se iskapalo za postavljanje partizanskog spomenika, viđeni su ondje ostatci srednjovjekovnih građevina i dosta ljudskih kostiju.<ref>Mile Bogović: [http://www.hrvatski-mucenici.net/velebit/pro-podl.html ''Prostorna podloga za projekt Crkve hrvatskih mučenika na Udbini''], Hrvatski martirologij. 9. siječnja 2004. Pristupljeno 5. srpnja 2017.</ref>		Čini se da je na «udbinskom brdu» bio je franjevački samostan Sv. Ivana. Na tom je mjestu za vrijeme Jugoslavije podignut partizanski spomenik, bez uvida i suglasnosti nadležnog zavoda za zaštitu spomenika, bez ikakvih arheoloških istraživanja. Kada se iskapalo za postavljanje partizanskog spomenika, viđeni su ondje ostatci srednjovjekovnih građevina i dosta ljudskih kostiju.<ref>Mile Bogović: [http://www.hrvatski-mucenici.net/velebit/pro-podl.html ''Prostorna podloga za projekt Crkve hrvatskih mučenika na Udbini''], Hrvatski martirologij. 9. siječnja 2004. Pristupljeno 5. srpnja 2017.</ref>
Redak 71:		Redak 71:

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
	* [[Tomislav Sertić]], rođen [[21. prosinca]] [[1902.]] u Udbini. General i nositelj naslova "vitez" iskazao se prvenstveno kao jedan od najvećih profesionalaca u vojnoj vještini i strategiji, nije dopuštao zločin i odupirao se lošoj politici Pavelićevog režima. (Tomislav vitez Sertić).		* [[Tomislav Sertić]], rođen [[21. prosinca]] [[1902]]. u Udbini. General i nositelj naslova "vitez" iskazao se prvenstveno kao jedan od najvećih profesionalaca u vojnoj vještini i strategiji, nije dopuštao zločin i odupirao se lošoj politici Pavelićevog režima. (Tomislav vitez Sertić).
	* [[Mato Moguš]], Posljednji župnik župe sv. Nikole na Udbini u II. svjetskom ratu bio je Mate Moguš. Njegovo ime zapisano je u Hrvatskom martirologiju jer je 1946. pogubljen na sred Udbine. Don Drago Babić, župnik iz Jablanca, u svojemu pismu (1992.) napisao je da su župnika Moguša objesili u Udbini, na brijegu pred crkvom, te da je osam dana visio obješen. Može se reći da je župnik Mate Moguš potpuno nevin osuđen i smaknut. Poznato je činjenica da cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije novonaseljeno stanovništvo nije dalo obnoviti župnu crkvu u Udbini. Gotovo sve crkve porušene u Drugom svjetskom ratu obnovljene su poslije rata, osim onih u Krnjeuši i Udbini.		* [[Mato Moguš]], Posljednji župnik župe sv. Nikole na Udbini u II. svjetskom ratu bio je Mate Moguš. Njegovo ime zapisano je u Hrvatskom martirologiju jer je 1946. pogubljen na sred Udbine. Don Drago Babić, župnik iz Jablanca, u svojemu pismu (1992.) napisao je da su župnika Moguša objesili u Udbini, na brijegu pred crkvom, te da je osam dana visio obješen. Može se reći da je župnik Mate Moguš potpuno nevin osuđen i smaknut. Poznato je činjenica da cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije novonaseljeno stanovništvo nije dalo obnoviti župnu crkvu u Udbini. Gotovo sve crkve porušene u Drugom svjetskom ratu obnovljene su poslije rata, osim onih u Krnjeuši i Udbini.

Redak 95:		Redak 95:

	== Kultura ==		== Kultura ==
	U mjesecu rujnu, 9. rujna ~~([[Dan hrvatskih mučenika\|Dan Hrvatskih Mučenika]])~~ svake godine pod Udbinom okuplja se hrvatski narod u spomen "Krbavskim vitezovima" koji su stradali u "Krbavskom boju" podno Udbine.		U mjesecu rujnu, 9. rujna svake godine pod Udbinom okuplja se hrvatski narod u spomen "Krbavskim vitezovima" koji su stradali u "Krbavskom boju" podno Udbine.

	U sklopu crkve hrvatskih mučenika je [[Muzej Crkve hrvatskih mučenika\|muzej]].		U sklopu crkve hrvatskih mučenika je [[Muzej Crkve hrvatskih mučenika\|muzej]].
Redak 109:		Redak 109:
	* http://hr-mucenici.hbk.hr/bastina.shtml		* http://hr-mucenici.hbk.hr/bastina.shtml
	* http://chm-udbina.com.hr/		* http://chm-udbina.com.hr/
	~~{{Udbina}}~~
	{{GiO LSŽ}}		{{GiO LSŽ}}

	[[Kategorija:Udbina\| ]]		[[Kategorija:Udbina\| ]]
	~~[[Kategorija:Kurjakovići]]~~

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:29:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Infookvir općina |
ime = Udbina|
grb = Udbina (grb).gif|
županija = {{ZD+X/HŽ|LSŽ}} |
broj stanovnika2011. = 1.874 |
površina =683,15|
naselja = [[Breštane]], [[Bunić]], [[Čojluk]], [[Debelo Brdo (Udbina)|Debelo Brdo]], [[Donji Mekinjar]], [[Frkašić]], [[Grabušić]], [[Jagodnje]], [[Jošan]], [[Klašnjica]], [[Komić]], [[Krbava (Udbina)|Krbava]], [[Kurjak]], [[Mutilić]], [[Ondić]], [[Pećane]], [[Podlapača]], [[Poljice (Udbina)|Poljice]], [[Rebić]], [[Srednja Gora]], [[Svračkovo Selo]], [[Šalamunić]], [[Tolić]], Udbina, [[Vedašić (Udbina)|Vedašić]], [[Visuć]] |
načelnik = Josip Seuček ([[HDZ]]) |
poštanski broj = 53 234 Udbina|
z. širina = 44.53|
z. dužina = 15.76|
| slika = Udbina.1.jpg
| slika_opis = Zgrade u središtu Udbine
}}
'''Udbina''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Općina Udbina obuhvaća prostor [[Krbavsko polje|Krbavskog polja]] u [[Lika|Lici]]. Smještena je na prometnom pravcu [[Zagreb]] - [[Split]], na gotovo podjednakoj udaljenosti od oba grada.

== Stanovništvo ==
Hrvati na Udbini<ref>" 'Na Udbini', ne 'u Udbini', jer živi se na Udbini i dolazi s Udbine". Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>, i u prstenu sela naokolo Udbine - u [[Podudbina|Podudbini]], [[Ćojluk (Udbina, Hrvatska)|Ćojluku]], [[Vrba (Udbina, Hrvatska)|Vrbi]], [[Mutilić]]u i [[Rebić]]u stoljećima su činli 98% stanovnika sve do [[Progon Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.|progona Hrvata na Udbini 14. prosinca 1942.]]<ref name="Jeka">Ive Sertić: ''Hrvati su prognani prije 60 godina. Hrvati u Udbini (2)'', Rubrika: Jeka. Hrvatsko slovo, 17. siječnja 2003., str. 29.</ref>

Na popisima do 2001. godine nacionalni sastav općine Udbina koja je na popisima bila prikazivana u sastavu općine Korenica.<ref>CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 2001.- 2011. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb</ref> Od 2001. do 2011. godine dolazi do promjene sastava stanovništva, u kojem Hrvati postaju nešto značajna većina, no vidljiv je i prirast sanovnika koji se u više nego udvostručio u jednom desetljeću.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup09.html 2. STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.], Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske</ref>

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| align="center" | [[2011.]] || 1.874 || 958 (51,12%) || 844 (45,04%) || || 72 (3,84%)
|-
| align="center" | [[2001.]] || 735 || 327 (44,50%) || 375 (51,00%) || || 33 (4,49%)
|-
|}

== Uprava ==
Općini pripada 26 naselja koja se nalaze uglavnom na rubovima Krbavskog polja. Osim same Udbine, ostala sela su izložena jakoj depopulaciji i nalaze se na rubu izumiranja. Samo dva sela (Bunić i Podlapača) imaju više od 100 stanovnika.

[[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika in Udbina.JPG|mini|250px|desno|Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]

== Povijest ==
Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte (castrum) Krbavske županije. U starije vrijeme nazivana je civitas Corbaviae, [[Kaštel Krbava|Krbavski grad]], u kojem je stolovao i krbavski biskup (od 1185-1460., kada se zbog turske opasnosti preselio u Modruš). Biskupski je dvor dao podignuti biskup [[Bonifacije (krbavski biskup)|Bonifacije]] (14. st.). Pod imenom Udbina prvi se put spominje 1493. Podno Udbine bilo je poprište [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] 1493.

Srednjovjekovni utvrđeni grad, od kojega su očuvani tek ostatci, držali su 1509. krbavski knez [[Ivan Karlović]], a 1527-1689. Turci. Kraj ruševina [[crkva sv. Marka Groba na Udbini|crkve sv. Marka Groba]] (svetište s trostranim završetkom) otkriveni su antički nadgrobni spomenici. Ostatci stolne crkve otkriveni su (1829.) na brdu Kalvariji. U okolici, kraj [[Mutilić]]a, stoje ruševine stare [[crkva sv. Augustina kod Mutilića|crkvice sv. Augustina]] (četverokutno svetište, zvonik na preslicu).
[[Datoteka:Krvbavsko polje2010.JPG|mini|250px|desno|Pogled ispred Crkve hrvatskih mučenika na Udbini]]Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Udbini živi 44 hrvatske, 6 bunjevačkih i 20 vlaških obitelji.<ref>http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser,
POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19</ref>

Sve do 1942. većina stanovništva na Udbini i okolici bili su Hrvati, starosjedioci ličko-[[čakavica|čakavske]] provenijencije.<ref name="Jeka"/>
Usprkos činjenici da je do 1942. cijela populacija Udbine i Podudbine bila naseljena Hrvatima katolicima, s izuzetkom jedne srpske obitelji pravoslavne vjere, Kraljevina Jugoslavija je u Udbini podigla spomenik srpskom kralju Aleksandru Karađorđeviću, koji je odstranjen tek nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Žandarmerijski narednik Drakulić podijelio je 200 pušaka Srbima koji su njima već 12. travnja 1941. počeli čistku ličke doline od Gračaca do Gospića poslije raspada Kraljevine Jugoslavije. 1942. godine velikosrpski nacionalisti su u pokušajima zatiranja hrvatskoga identiteta spalili [[crkva sv. Nikole biskupa na Udbini|crkvu sv. Nikole biskupa]] 1942. godine i u Podudbini [[crkva sv. Marka Groba u Podudbini|crkvu sv. Marka Groba]]. Da bi zatrli trag crkvama, velikosrpski hegemonisti poslije rata su "za potrebe naroda" sagradili hotel na mjestu crkve sv. Nikole biskupa, a od srušene crkve sv. Marka Groba su kamen upotrijebili za gradnju ovčarnice.<ref name="Škrinjar">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/6574-tu-smo-bit-emo-za-vijeke-vjekova-crkva-hrvatskih-muenika-na-udbini.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)</ref>
Partizani, četnici i domaći Srbi zajedno su napali Udbinu i ubili mnoge Hrvate. Tad studenoga 1941. se iz Udbine povukao prijeratni župnik [[Mato Moguš]], hrvatski domoljub, kojeg su zloglasni lički velikosrbi ubili poslije rata uz optužbe koje su bile izvrtanje činjenica. Većina Hrvata se nakon [[Velikosrpski zločin na Udbini 14. prosinca 1942.|pokolja]] u noći pred sv. Luciju 1942. povukla iz opkoljene Udbine. Velikosrbi su u Udbini masovno poklali hrvatski narod, tako da je Hrvata u Udbini od prijeratne dvije tisuće 1945. gotovo sve nestalo. Ako Hrvati nisu bili pobijeni, raspršeni su.<ref name="Riječka nadbiskupija">[http://arhiv.ri-nadbiskupija.hr.otvorena.com/print.asp?idp=2259 ''Mato Moguš: Potpuno nevin, mučen je i strijeljan zbog "masovnog pokolja srpskog stanovništva", a pokolja uopće nije bilo''], Arhiv Riječke nadbiskupije, 23. ožujka 2010. Pristupljeno 14. lipnja 2017.</ref>
U noći pokolja na Udbini, iza treće ure udbinski Hrvati morali su u egzodus radi spašavanja golih života. Od velikosrpskih ekstremista iz susjednih sela udbinski Hrvati bježali su preko planine [[Trovrv]]a sve do spasonosnoga [[Lovinac|Lovinca]].<ref name="Jeka"/>

Zadrti velikosrbi iz susjednih sela su po egzodusu Hrvata zapalili i srušili sve katoličke crkve na [[Krbava|Krbavi]], zatirući tako trag hrvatstvu i katoličanstvu. Zapalili su i srušili katoličku crkvu sv. Nikole na Udbini, sv. Marka - groba u Podudbini, sv. Augustina u Mutiliću, uništili rimokatoličko groblje na [[Korija|Koriji]].<ref name="Jeka"/>

Tako su i u Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Udbini.<ref name="Kukec">Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16</ref>
Nastranost i lažljivost jugoslavenskog režima pokazala se i u poraću. Ne samo da nije bilo ništa od nacionalne ravnopravnosti, nego je nova Jugoslavija nastavila s politikom velikosrpske hegemonije, dekroatizacije i posrbljivanja hrvatskih krajeva. Na Udbini je nova Jugoslavija oduzela zemljište i kuće ratnih žrtava, udbinskih Hrvata i dala ih onim istim zločincima koji su ote Hrvate protjerali. Na tim su otetim hrvatskim zemljištima velikosrbi sagradili svoje kuće.<ref name="Jeka"/>
Prognani udbinski Hrvati su obitelji Sertići, Mesići, Rajkovići, Šuteji, Krznarići, Milobare, Rubčići, Mikulčići, Marušići, Novačići, Dogani, Stošići, Trtanji, Blažanini, Sabljaci, Žaje, Kalanji, Vojnići, Crnkovići, Dubravci, Krmpotići, Piščevići, Butkovići, Pintari, Bakarići, Cvitkovići, Gašparovići, Tutekovići, Papeži, Kovačići, Juretići, Samci, Bakrači itd. Iste su starosjedilačke čakavske loze kao i Podlapčani.<ref name="Jeka"/>

Čini se da je na «udbinskom brdu» bio je franjevački samostan Sv. Ivana. Na tom je mjestu za vrijeme Jugoslavije podignut partizanski spomenik, bez uvida i suglasnosti nadležnog zavoda za zaštitu spomenika, bez ikakvih arheoloških istraživanja. Kada se iskapalo za postavljanje partizanskog spomenika, viđeni su ondje ostatci srednjovjekovnih građevina i dosta ljudskih kostiju.<ref>Mile Bogović: [http://www.hrvatski-mucenici.net/velebit/pro-podl.html ''Prostorna podloga za projekt Crkve hrvatskih mučenika na Udbini''], Hrvatski martirologij. 9. siječnja 2004. Pristupljeno 5. srpnja 2017.</ref>

Posljedica je bila da u Udbini uopće nije bilo potrebe za župnikom i posljedica je bila da cijelo vrijeme u jugokomunističkoj Jugoslaviji bilo je cementirano etničko čišćenje i od 1945. - 1990., Udbina nije imala ni župnika, ni crkvu, ni župni stan i nijednog Hrvata. Ciljano temeljito etnički očišćena od Hrvata, za cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije Srbi nisu dali obnoviti župnu crkvu u Udbini. Sve do Oluje, kada su u nju došli prognani Hrvati iz Bosne.<ref name="Riječka nadbiskupija"/> Tijekom velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, preostali Hrvati s Krbave bili su prisiljeni otići. Jedino preostalo hrvatsko naselje na Krbavi [[Podlapača|Podlapaču]] spasio je češki bataljun UNPROFOR-a od rulje velikosrpskih nasilnika. Podlapača također ima za stanovnike starosjedilačke Hrvate čakavske loze.<ref name="Jeka"/>

Na popisu 2001. na Udbini je bilo 51% Hrvata. Današnji udbinski Hrati su velikim dijelom Hrvati koji su bježeći pred velikosrpskom agresijom stigli iz Bosne.<ref name="Jeka"/>
[[Datoteka:Udbina.2.jpg|mini|250px|desno|Središte Udbine]]

Do danas imovina udbinskih Hrvata oteta poslije rata nije im vraćena u vlasništvo.<ref name="Jeka"/>
U Udbini je vojarna Hrvatske vojske ''Josip Jović''. Drugog tjedna veljače 2019. objavljena je odluka MORH-a i GS HV da će u njoj biti novo obučno središte za obuku dočasnika i časnika Hrvatske vojske. Zvat će se [[Središte za razvoj vođa Marko Babić]]. Bit će ustrojeno po modelu [[Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović - Gavran|Obučnog središta gardijskog desantnog pješaštva Damir Tomljanović Gavran]] koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000. godine. Početak rada Središta obilježit će se održavanjem prvog zajedničkog postroja polaznika i podizanjem stijega na svečanoj ceremoniji jeseni 2019. u Kninu.<ref>Ivona B.: [https://kamenjar.com/krsticevic-u-udbini-otvara-specijalni-kamp-za-commando-obuku-casnika-i-docasnika/ ''Krstičević u Udbini otvara specijalni kamp za commando obuku časnika i dočasnika''], Kamenjar.com. 11. veljače 2019. Pristupljeno 14. ožujka 2019.</ref>

== Gospodarstvo ==
Zadnjih godina osjetan je oporavak gospodarstva osobito valorizacijom gospodarski najvrjednijeg Krbavskog polja. Bilježi se turistički uspon zbog privlačnog gorja Ličke Plješivice i poznatih vrhova Ozeblin i Kremen. Velike nade polažu se u turizam nakon izgradnje velebnog kompleksa [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini|Crkve hrvatskih mučenika]] te valorizacija spomeničke baštine iz starohrvatskih vremena.

== Poznate osobe ==
* [[Tomislav Sertić]], rođen [[21. prosinca]] [[1902.]] u Udbini. General i nositelj naslova "vitez" iskazao se prvenstveno kao jedan od najvećih profesionalaca u vojnoj vještini i strategiji, nije dopuštao zločin i odupirao se lošoj politici Pavelićevog režima. (Tomislav vitez Sertić).
* [[Mato Moguš]], Posljednji župnik župe sv. Nikole na Udbini u II. svjetskom ratu bio je Mate Moguš. Njegovo ime zapisano je u Hrvatskom martirologiju jer je 1946. pogubljen na sred Udbine. Don Drago Babić, župnik iz Jablanca, u svojemu pismu (1992.) napisao je da su župnika Moguša objesili u Udbini, na brijegu pred crkvom, te da je osam dana visio obješen. Može se reći da je župnik Mate Moguš potpuno nevin osuđen i smaknut. Poznato je činjenica da cijelo vrijeme komunističke Jugoslavije novonaseljeno stanovništvo nije dalo obnoviti župnu crkvu u Udbini. Gotovo sve crkve porušene u Drugom svjetskom ratu obnovljene su poslije rata, osim onih u Krnjeuši i Udbini.

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Ruševine katedrale, Udbina.1.jpg|mini|250px|desno|Ruševine [[Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi|katedrale]] nekadašnje Krbavske biskupije]]
*Ostatci [[Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi|katedrale]] nekadašnje Krbavske biskupije.
*Ostatci [[Crkva sv. Marka Groba na Udbini|crkve sv. Marka Groba]], franjevačkog samostana sv. Ivana i starohrvatske romaničke crkve - [[Podudbina]]
*Kapelica sv. Marka - [[Podudbina]]
*Starorimski arheološki lokalitet.
*Ruševine [[kaštel Krbava|kaštela Krbave]].
*Ruševine [[tvrđava Udbina|tvrđave Udbina]].
*Ostatci [[crkva sv. Nikole biskupa na Udbini|crkve sv. Nikole biskupa]], danas uklopljeni u crkvu Hrvatskih mučenika.
*[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]
*[[Laudonov gaj]] (zaštićena [[šuma]])
*Ostatci crkve Preobraženja Gospodnjeg u Mutiliću. Srušena u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskom ratu]] i u Domovinskom ratu.
*Ostatci franjevačkog samostana na Brdu u Udbini.<ref>Na slici su kao posebne cjeline pokazuju franjevački samostan kod crkve sv. Marka Groba na Podudbini i franjevački samostan na Brdu u Udbini.[http://www.hrvatski-mucenici.net/velebit/Grafika/KARTA2.gif Hrvatski martirologij] ''Mjesta značajna za projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini'' (pristupljena 5. srpnja 2017.)</ref>
== Obrazovanje ==
U općini Udbina o predškolskom odgoju djece brine se dječji vrtić "Medo" koji pohađa 10-ak djece predškolske dobi.

Osnovnu školu [[Kralj Tomislav|kralja Tomislava]] pohađa trenutno 120-ak učenika, a osim matične škole na Udbini, radi i područna škola u naselju Podlapača udaljena oko 20 km od Udbine. U školi radi 20-tak učitelja. Škola se redovito natječe na natjecanjima u znanju te osvaja visoke plasmane.

Prva škola na Udbini je organizirana odmah po oslobođenju ovih krajeva od [[Osmansko Carstvo|Turaka]], kada je pop [[Marko Mesić]] osnovao prvu školu.

== Kultura ==
U mjesecu rujnu, 9. rujna ([[Dan hrvatskih mučenika|Dan Hrvatskih Mučenika]]) svake godine pod Udbinom okuplja se hrvatski narod u spomen "Krbavskim vitezovima" koji su stradali u "Krbavskom boju" podno Udbine.

U sklopu crkve hrvatskih mučenika je [[Muzej Crkve hrvatskih mučenika|muzej]].

== Šport ==
[[NK Krbava Udbina|NK Krbava]] je nogometni klub koji s prekidima djeluje na području Udbine.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{hakave}}

== Vanjske poveznice ==
* http://hr-mucenici.hbk.hr/bastina.shtml
* http://chm-udbina.com.hr/
{{Udbina}}
{{GiO LSŽ}}

[[Kategorija:Udbina| ]]
[[Kategorija:Kurjakovići]]