<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu</id>
	<title>Tvrđava u Kaunasu - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T01:01:06Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu&amp;diff=560172&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{ru icon}}&#039; u &#039;{{rus oznaka}}&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu&amp;diff=560172&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-04-24T03:33:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{ru icon}}&amp;#039; u &amp;#039;{{rus oznaka}}&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 24. travanj 2025. u 03:33&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l10&quot;&gt;Redak 10:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 10:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;O zamisli o izgradnji tvrđave u ovom području kod Kaunasa se prvi put razglabalo koncem 18. stoljeća, a velikim predmetom interesa je postalo nakon [[Napoleonov pohod na Rusiju|Napoleonova napada na Rusiju 1812.]]&amp;lt;!-- French invasion of Russia (1812) --&amp;gt;, kad je [[Grande Armée|Napoleonova vojska]], bez većih poteškoća, uspila prijeći rijeku [[Njemen]] kod Kaunasa u svom prodoru prema [[Moskva|Moskvi]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;O zamisli o izgradnji tvrđave u ovom području kod Kaunasa se prvi put razglabalo koncem 18. stoljeća, a velikim predmetom interesa je postalo nakon [[Napoleonov pohod na Rusiju|Napoleonova napada na Rusiju 1812.]]&amp;lt;!-- French invasion of Russia (1812) --&amp;gt;, kad je [[Grande Armée|Napoleonova vojska]], bez većih poteškoća, uspila prijeći rijeku [[Njemen]] kod Kaunasa u svom prodoru prema [[Moskva|Moskvi]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[1861.]] je ogranak željezničke pruge [[Petrograd]] - [[Varšava]] je došao do Kaunasa, povećavajući tako značajnost ovog grada.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;ru icon&lt;/del&gt;}} Дорога САНКТ - ПЕТЕРБУРГ - ЛУГА - ПСКОВ - РЕЗЕКНЕ - ВИЛЬНЮС – ВАРШАВА. [https://archive.is/20120526042852/www.pskovrail.narod.ru/main11history.html История дороги].&amp;lt;/ref&amp;gt; Željeznice su igrale ključnu ulogu u ovom području tijekom vojnih pohoda, jer su bile prvarno sredstvo prijevoza vojne opreme i inog opskrbnog tvoriva. Svemu tome se nadodala i činjenica da su Litva i Kaunas bili zapadnoj međi Ruskog Carstva. Ovo je učinilo Kaunas preprekom za moguće napade sa zapada, sprječavajući daljnje upade prema [[Riga|Rigi]] i [[Vilnius]]u (onda &#039;&#039;Vilnu&#039;&#039;); stoga su napadači, ako su namjeravali nadzirati i upravljati područjem, morali su prvo neutralizirati Kaunas. Suočavajući se s ovom mogućnopću, a vrjednujući prirodne prednosti grada, ruski službenici su odlučili ojačati njihovu zapadnu granicu izgradnjom tvrđave u gradu. Nakon nekoliko odgađanja, [[7. srpnja]] [[1879.]] car [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II. Romanov]] je izdao [[edikt]] kojim je zapovijedio izgradnju tvrđave u Kaunasu (ondašnjem &#039;&#039;Kovnu). &amp;lt;ref name=KTL&amp;gt;(na litvanskom) Kauno tvirtovė. [http://tvirtove.kaunas.lt/ Kauno tvirtovės istorija].&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[1861.]] je ogranak željezničke pruge [[Petrograd]] - [[Varšava]] je došao do Kaunasa, povećavajući tako značajnost ovog grada.&amp;lt;ref&amp;gt;{{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;rus oznaka&lt;/ins&gt;}} Дорога САНКТ - ПЕТЕРБУРГ - ЛУГА - ПСКОВ - РЕЗЕКНЕ - ВИЛЬНЮС – ВАРШАВА. [https://archive.is/20120526042852/www.pskovrail.narod.ru/main11history.html История дороги].&amp;lt;/ref&amp;gt; Željeznice su igrale ključnu ulogu u ovom području tijekom vojnih pohoda, jer su bile prvarno sredstvo prijevoza vojne opreme i inog opskrbnog tvoriva. Svemu tome se nadodala i činjenica da su Litva i Kaunas bili zapadnoj međi Ruskog Carstva. Ovo je učinilo Kaunas preprekom za moguće napade sa zapada, sprječavajući daljnje upade prema [[Riga|Rigi]] i [[Vilnius]]u (onda &#039;&#039;Vilnu&#039;&#039;); stoga su napadači, ako su namjeravali nadzirati i upravljati područjem, morali su prvo neutralizirati Kaunas. Suočavajući se s ovom mogućnopću, a vrjednujući prirodne prednosti grada, ruski službenici su odlučili ojačati njihovu zapadnu granicu izgradnjom tvrđave u gradu. Nakon nekoliko odgađanja, [[7. srpnja]] [[1879.]] car [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II. Romanov]] je izdao [[edikt]] kojim je zapovijedio izgradnju tvrđave u Kaunasu (ondašnjem &#039;&#039;Kovnu). &amp;lt;ref name=KTL&amp;gt;(na litvanskom) Kauno tvirtovė. [http://tvirtove.kaunas.lt/ Kauno tvirtovės istorija].&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Izgradnja==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Izgradnja==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l38&quot;&gt;Redak 38:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 38:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Snage Njemačkog Carstva su 1915., zajedno s ostalim [[Središnje sile|Središnjim silama]], pokrenule ofenzivu protiv Ruskog Carstva; bojišnica se pomalo počela primicati Litvi i Kaunasu. Do konca srpnja iste godine, njemačka vojska je napravila prodor prema kaunskoj tvrđavi. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Snage Njemačkog Carstva su 1915., zajedno s ostalim [[Središnje sile|Središnjim silama]], pokrenule ofenzivu protiv Ruskog Carstva; bojišnica se pomalo počela primicati Litvi i Kaunasu. Do konca srpnja iste godine, njemačka vojska je napravila prodor prema kaunskoj tvrđavi. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Za njenu obranu se pripremilo 90.000 vojaka, pod zapovjedništvom Vladimira Grigorijeva (u izvorniku: &#039;&#039;Владимир Григорьев&#039;&#039;).&amp;lt;ref name=GRI&amp;gt; {{&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;ru icon&lt;/del&gt;}} БИОГРАФИЧЕСКИЙ УКАЗАТЕЛЬ. [http://www.hrono.ru/biograf/bio_g/grigorev_vn.html Григорьев, Владимир Николаевич].&amp;lt;/ref&amp;gt; NIjemci su dovukli četiri [[divizija|divizije]] za ovaj napad, koji je bio stavljen pod zapovjedništvo [[Karl Litzmann|Karla Litzmanna]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Za njenu obranu se pripremilo 90.000 vojaka, pod zapovjedništvom Vladimira Grigorijeva (u izvorniku: &#039;&#039;Владимир Григорьев&#039;&#039;).&amp;lt;ref name=GRI&amp;gt; {{&lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;rus oznaka&lt;/ins&gt;}} БИОГРАФИЧЕСКИЙ УКАЗАТЕЛЬ. [http://www.hrono.ru/biograf/bio_g/grigorev_vn.html Григорьев, Владимир Николаевич].&amp;lt;/ref&amp;gt; NIjemci su dovukli četiri [[divizija|divizije]] za ovaj napad, koji je bio stavljen pod zapovjedništvo [[Karl Litzmann|Karla Litzmanna]].&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Dok su nadirali prema tvrđavi, Nijemci su počeli s gradnjom željezničke pruge za njihovu [[haubica|haubicu]] kalibra 42-cm, t.zv. &amp;quot;[[Gamma-Gerät]]&amp;quot;, koju su poslije dovukli na bojište. Težina granate za tu haubicu je bila oko 900 kilograma, a domet haubici je bio oko 12 kilometara. Nakon nekoliko dana opsade, dovučeno je još nekoliko dalekometnih topova različitih kalibara.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Dok su nadirali prema tvrđavi, Nijemci su počeli s gradnjom željezničke pruge za njihovu [[haubica|haubicu]] kalibra 42-cm, t.zv. &amp;quot;[[Gamma-Gerät]]&amp;quot;, koju su poslije dovukli na bojište. Težina granate za tu haubicu je bila oko 900 kilograma, a domet haubici je bio oko 12 kilometara. Nakon nekoliko dana opsade, dovučeno je još nekoliko dalekometnih topova različitih kalibara.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu&amp;diff=43957&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tvr%C4%91ava_u_Kaunasu&amp;diff=43957&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-21T01:32:10Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tvrđava u Kaunasu&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Kauno tvirtove.Kaunas Fortress.jpg|mini|280px|Plan tvrđave iz 19. stoljeća]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tvrđava u Kaunasu&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je danas ostatak kompleksa [[tvrđava]] u [[Kaunas]]u u [[Litva|Litvi]].&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- moglo bi i &amp;quot;Kaunska tvrđava, prima litvanskom izvorniku --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvorno je građena u doba [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], i to kao prvorazredna tvrđava. Njena postupna gradnja je trajala od [[1882.]] do [[1915.]]. Na njenom vrhuncu, tvrđava je bila najveća obrambena struktura u cijeloj državi. &amp;lt;ref name=KTL/&amp;gt; Dijelovi ove tvrđave su kasnije bili obnovljeni, a [[deveta kula (Kaunas)|deveta kula]] udomljava muzej i spomen-mjesto posvećeno žrtvama masovnih smaknuća koja su počinjena za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Okružje==&lt;br /&gt;
Zbog svojeg strateškog položaja blizu [[ušće|ušća]] dviju rijeka, vrha brjegova, glavnih trgovačkih puteva, grad Kaunas je dugo vremena bio ključnim geopolitičkim čimbenikom u svojem okružju. Tijekom svoje povijesti i ratova koji čijim je poprištem bila Litva, obrambene strukture su gradili u Kaunasu Litvanci, Nijemci, Šveđani i Rusi - ostavivši tako potvrdu važnosti ovom gradu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
O zamisli o izgradnji tvrđave u ovom području kod Kaunasa se prvi put razglabalo koncem 18. stoljeća, a velikim predmetom interesa je postalo nakon [[Napoleonov pohod na Rusiju|Napoleonova napada na Rusiju 1812.]]&amp;lt;!-- French invasion of Russia (1812) --&amp;gt;, kad je [[Grande Armée|Napoleonova vojska]], bez većih poteškoća, uspila prijeći rijeku [[Njemen]] kod Kaunasa u svom prodoru prema [[Moskva|Moskvi]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[1861.]] je ogranak željezničke pruge [[Petrograd]] - [[Varšava]] je došao do Kaunasa, povećavajući tako značajnost ovog grada.&amp;lt;ref&amp;gt;{{ru icon}} Дорога САНКТ - ПЕТЕРБУРГ - ЛУГА - ПСКОВ - РЕЗЕКНЕ - ВИЛЬНЮС – ВАРШАВА. [https://archive.is/20120526042852/www.pskovrail.narod.ru/main11history.html История дороги].&amp;lt;/ref&amp;gt; Željeznice su igrale ključnu ulogu u ovom području tijekom vojnih pohoda, jer su bile prvarno sredstvo prijevoza vojne opreme i inog opskrbnog tvoriva. Svemu tome se nadodala i činjenica da su Litva i Kaunas bili zapadnoj međi Ruskog Carstva. Ovo je učinilo Kaunas preprekom za moguće napade sa zapada, sprječavajući daljnje upade prema [[Riga|Rigi]] i [[Vilnius]]u (onda &amp;#039;&amp;#039;Vilnu&amp;#039;&amp;#039;); stoga su napadači, ako su namjeravali nadzirati i upravljati područjem, morali su prvo neutralizirati Kaunas. Suočavajući se s ovom mogućnopću, a vrjednujući prirodne prednosti grada, ruski službenici su odlučili ojačati njihovu zapadnu granicu izgradnjom tvrđave u gradu. Nakon nekoliko odgađanja, [[7. srpnja]] [[1879.]] car [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II. Romanov]] je izdao [[edikt]] kojim je zapovijedio izgradnju tvrđave u Kaunasu (ondašnjem &amp;#039;&amp;#039;Kovnu). &amp;lt;ref name=KTL&amp;gt;(na litvanskom) Kauno tvirtovė. [http://tvirtove.kaunas.lt/ Kauno tvirtovės istorija].&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izgradnja==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Kauno soboras.St. Michael the Archangel&amp;#039;s Church.Kaunas.jpg|mini|280px|lijevo|[[Crkva sv. Mihovila Arhanđela (Kaunas)|Garnizonsku crkvu]] se izgradilo za posadu tvđave.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvorno je bilo planirano da tvrđava ima sedam [[kula|kulâ]] &amp;lt;!-- forts --&amp;gt; i devet obrambenih bitnica, razmještenih u zatvorenim krugovima. Zgrade i prateća podgradnja i nadgradnja za potporu, kao što su vojarne, nove ceste i spremište strjeljiva su također bile predviđene planom. [[1882.]] se započelo s izgradnjom tvrđave.&amp;lt;ref name=LT&amp;gt;(na litvanskom) [http://www.fortai.projektas.in/print.php?type=A&amp;amp;item_id=9 Iš Kauno tvirtovės fortų istorijos]&amp;lt;/ref&amp;gt; Oko 4 tisuće radnika je radilo na ovoj građevini. Smještaj glavnih struktura ove tvrđave je bio usredotočen u [[Freda|Fredi]], [[Panemunė(četvrt)|Panemuni]], [[Aleksotas]]u, kao i u novim gradskim dijelovima, čime su znatno utjecali na dnevni život mjesnog stanovništva, posebice grada Kaunasa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prve kule se gradilo od opeka ojačanih debelim slojem tla, čime su bile uklopljene u okoliš, učinivši ih tako težima za proboj. Kule su bile [[simetrija|simetrične]], obično peterokutne, s opskrbnim točkama za [[pješaštvo]] i [[topništvo]]. 1887. godina je označila konac prve dionice izgradnje.&amp;lt;ref name=LT/&amp;gt; U isto vrijeme, uspostavljena su upravna pravila koja su ograničila visinu njenih civilnih građevina i koja su kontrolirala tvrđavin utjecaj na grad i okolinu. Tvrđava je ocijenjena prvorazrednom te godine, a Otta Klema su proglasili njenim prvim zapovjednikom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1889. je počea gradnja osme kule, poznate i kao &amp;#039;&amp;#039;Linkuva&amp;#039;&amp;#039;. Ova je kula građena korištenjem novih tehnologija, primjerice, [[ojačani beton]] &amp;lt;!--- [[reinforced concrete]] --&amp;gt;. Tijekom iste godine, izvedeni su veliki radovi na tlu duž dodatnih obrambenih struktura, , zaokruživši obrambenom strukturom gradsko središte između dviju rijeka, [[Njemen]]a i [[Neris]]a. Do 1890. je dovršeno sedam kula, opskrbne ceste su obnovljene, a željeznički most preko Njemena je prilagođen za vojni prijevoz. Napravljeni su planovi za izgradnju crkve za dušobrižništvo posadi tvrđave iste godine. Prve opeke za crkvu su postavljene 1891., a ista je zgotovljena 1893.. Izdatci za tvrđavu su prešli 9 milijuna [[rublja|rubalja]] 1890..&amp;lt;ref name=LT/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kompleks kula i obrambenih struktura se dijeli na četiri odjeljka. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Prvi je išao duž lijeve obale Njemena do ušće rijeke [[Jiesia|Jiesie]] i obuhvaćao je tri najprve kule. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Drugi odjeljak se protezao od Jiesie do [[samostan Pažaislis|samostana Pažaišlisa]]; obuhvaćao je dvije kule. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Treći se nalazio od desne do lijeve obale Njemena, a obuhvaćao je dvije kule. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Četvrti i posljednji odjeljak se protezao od desne obale Nerisa do lijeve obale Njemena. Obuhvaćao je dvije kule, uključujući i najzadnju, [[deveta kula (Kaunas)|devetu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razvitkom novih građevnih i ratnih tehnologijâ, tvrđava se opetovano obnavljala.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
1912. je bila inicijativa za proširenje i obnovu tvrđave. Projekt je predviđao dodavanje novih dvanaest kula s potpornim građevinama i obrambenim strukturama. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Najstarije kule bi trebale biti orkužene novom. U izgradnji su se trebale primijeniti najnovije vojne tehnologije.&amp;lt;ref name=KTL/&amp;gt; Tijekom ostvarivanja projekta, iskopalo se nove obrambene rovove, a stare kule su ojačane betonom. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Ipak, za prvih akcija za vrijeme na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|istočnom bojištu]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], zastali su radovi na tvrđavi. work on the fortress was halted. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
1915. je samo jedna kula, deveta, bila sukladna kriterijima novih tehnologija, dok je deseta kula bila djelomice dovršena. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Unatoč činjenici da novogradnje na tvrđavi nisu bile u potpunosti napravljene, njena unutarnja željeznica, pozadinske zgrade i vojne građevine, sveukupne površine 65 četvornih kilometara su još uvijek predstavljale iznimnu prepreku napadačima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Pad tvrđave u Prvom svjetskom ratu==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:II Kauno fortas.The second fort of Kaunas.jpg|mini|280px|Druga kula nakon njemačkog granatiranja]][[Datoteka:42 cm Gamma Mörser AWM A02560.jpeg|mini|280px|[[Gamma-Gerät]]. Njemačko topništvo je odigralo ključnu ulogu u napadu.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage Njemačkog Carstva su 1915., zajedno s ostalim [[Središnje sile|Središnjim silama]], pokrenule ofenzivu protiv Ruskog Carstva; bojišnica se pomalo počela primicati Litvi i Kaunasu. Do konca srpnja iste godine, njemačka vojska je napravila prodor prema kaunskoj tvrđavi. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Za njenu obranu se pripremilo 90.000 vojaka, pod zapovjedništvom Vladimira Grigorijeva (u izvorniku: &amp;#039;&amp;#039;Владимир Григорьев&amp;#039;&amp;#039;).&amp;lt;ref name=GRI&amp;gt; {{ru icon}} БИОГРАФИЧЕСКИЙ УКАЗАТЕЛЬ. [http://www.hrono.ru/biograf/bio_g/grigorev_vn.html Григорьев, Владимир Николаевич].&amp;lt;/ref&amp;gt; NIjemci su dovukli četiri [[divizija|divizije]] za ovaj napad, koji je bio stavljen pod zapovjedništvo [[Karl Litzmann|Karla Litzmanna]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su nadirali prema tvrđavi, Nijemci su počeli s gradnjom željezničke pruge za njihovu [[haubica|haubicu]] kalibra 42-cm, t.zv. &amp;quot;[[Gamma-Gerät]]&amp;quot;, koju su poslije dovukli na bojište. Težina granate za tu haubicu je bila oko 900 kilograma, a domet haubici je bio oko 12 kilometara. Nakon nekoliko dana opsade, dovučeno je još nekoliko dalekometnih topova različitih kalibara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njemačka vojska je usredotočila svoj napad na prvu, drugu i treću kulu, odnosno na kule koje su bile najstarije u cijelom kompleksu. Ova odluka je značila da tvrđava nije bila okružena u cijelosti, odnosno, da nije bilo okruženja njemačkih postrojbi sa svih strana, čime se braniteljima omogućilo preslaganje i nove opskrbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. kolovoza su Nijemci intenzivirali granatiranje, ali je ruska posada izdržala višekratne pokušaje proboja obrambenog kruga. Nakon nekoliko dana, granatiranje je doseglo vrhunac; obrambeno osoblje je trpilo velike ljudske gubitke, dosegnuvši velike postotke, po procjenama od 50 do 75 postotaka.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
14. kolovoza, broj poginulih pripadnika obrambene postrojbe je prešao tisuću. Idućeg dana, 15. kolovoza, granata iz Gamma-Geräta je razorila prvu kulu, nakon čega je krenula napadna akcija prema drugoj kuli. Borba je sada bila unutar tvrđave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz cijenu brojnih žrtava, treća kula je uspjela zadržati njemački prodor, ali ne zadugo te su istog dana branitelji napustili kulu i povukli se u sigurnije dijele tvrđave. Idućeg dana, napuštena je i četvrta kula, a peta je zauzeta dan kasnije. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Lančanom reakcijom, preostale kule su se počele predavati. Zapovjednik obrambenih snaga Vladimir Grigorijev je ostavio svoje vojake i pobjegao u [[Žiežmariai]]. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Kad su Nijemci prešli Njemen, zauzeli su šestu i sedmu kulu, a preostale dvije kule su uskoro bile zauzete. Nakon jedaneast danâ borbâ, prvorazredna tvrđava je bila izgubljena.&amp;lt;ref name=KTL/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obrambene snage su imale 20 tisuća žrtava, a Nijemci su zarobili na stotine komada oružja te strjeljivo.&amp;lt;ref name=GRI/&amp;gt; Zapovjednik tvrđave Vladimir Grigorijev je nešto poslije uhićen i bilo mu je suđeno, a osuđen je na 15 godina u zatvoru zbog zakazivanja u ispravnom obnašanju svojih zadaća. Opozvane su mu sve nagrade, vojni činovi i počasti. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Nijemeci su rabili građevinsko tvorivo iz tvrđave za njihove bojišne potrebe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Od konca 1. svjetskog rata do sovjetske okupacije==&lt;br /&gt;
Nakon što je Litva stekla svoju [[Lietuvos Taryba|nezavisnost]] on [[16. veljače]] [[1918.]], tvrđava je stavljena pod nadzor građevinarskog osoblja. Materijal kojeg nisu uzeli Nijemci je iskorišen za reopskrbu za litvanske vojne potrebe, kao i za izgradnju oklopnog vlaka &amp;#039;&amp;#039;Gediminasa&amp;#039;&amp;#039; koji je dobio ime po litvanskom [[Veliko Vojvodstvo Litva|&amp;quot;velikom vojvodi&amp;quot;]] (službeni naslov), [[Gediminas]]u. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
1920. je sastavljen odbor za ovu tvrđavu, koji je dobio i ured za upravljanje tvrđavom.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Zbog razvitka novih vojnih tehnologija, njena obnova se smatrala neprikladnom i nepotrebnom, a uz sve to i iznimno skupom. Ipak, pojedini dijeli tvrđave su dani raznim službenim ustanovama; primjerice, jedna od kula se koristila kao zatvor, a druga kao arhiv.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Sovjetska okupacija i 2. svjetski rat==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada su Litvu okupirali Nijemci i Sovjeti za vrijeme Drugog svjetskog rata, tvrđava je bila u uporabi kao mjesto za ispitivanja i masovna smaknuća ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po zlu je bila poznata [[deveta kula (Kaunas)|deveta kula]]: u nju se zatočivalo političke zatvorenike za vrijeme sovjetske okupacije, a nakon što su postrojbe [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] zauzele Litvu, krajnja okrutnost njemačkih vlastiju je došla do izražaja. Oko 10 tisuća Židova dovedenih iz krajeva diljem Europe, kao i 30 tisuća litvanskih stanovnika (uglavnom Židova), ali i pripadnika inih naroda, su njemački nacisti ubili ondje.&amp;lt;ref&amp;gt; {{jezikk|lit.|litavski}} {{eng oznaka}} Kauno IX fortas [http://www.9fmuziejus.ot.lt/frame_paroda.htm Paroda sugrįžę prisiminti]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poslije 2. svjetskog rata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po stanju od početka 2007., samo je zloglasna Deveta kula u potpunosti obnovljena.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Kod nje je 1984. godine postavljen 32 metra visoki spomenik u sjećanje na žrtve nacističkih vlastiju.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Ostale kule još čekaju na njihovu obnovu i radove na zaštiti.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
2005. je pokrenut međunarodni projekt &amp;quot;Baltic Culture and Tourism Route Fortresses&amp;quot;, s ciljem promicanja međunarodne znanstvene suradnje u zaštiti spomenika kao i stvaranja strategija obnove i upravljanja. Tvrđava u Kaunasu je dijelom ovog projekta.&amp;lt;ref&amp;gt; {{eng oznaka}} BSR INTERREG III B programme. [http://www.bsrinterreg.net/programm/project.php?id=10465&amp;amp;start=0 Baltic Culture and Tourism Route Fortresses]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://www.waffenhq.de/panzer/dickeberta-bilder.html Gamma-gerät na slikama]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kaunas]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Građevine u Litvi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Utvrde]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>