Turska - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:31:12Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:31
Redak 472:		Redak 472:

	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons = Türkiye~~
	~~\|commonshr = Turska~~
	~~\|commonscat = Turkey~~
	~~\|commonscathr = Turska~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor =~~
	~~\|wječnik = Turska~~
	~~\|wikiknjige = Turski jezik~~
	~~\|wikicitat = Turska~~
	}}
	=== Mrežne stranice ===		=== Mrežne stranice ===
	* {{tur oznaka}}[http://www.tccb.gov.tr/ Stranica predsjednika Turske]		* {{tur oznaka}}[http://www.tccb.gov.tr/ Stranica predsjednika Turske]

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T01:39:39Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 01:39
Redak 283:		Redak 283:
	Turska ima veliku i rastuću automobilsku industriju. Godine 2006. u Turskoj je proizvedeno 1.024.987<ref>[http://www.osd.org.tr/tskb.pdf Turska udruga proizvođača motornih vozila]</ref> motornih vozila što je čini šestim europskim proizvođačem motornih vozila. Nakon što je kronična inflacija stavljena pod kontrolu, uvedena je nova valuta kako bi se izbrisali podsjetnici na nestabilno gospodarstvo. [[1. siječnja]] [[2005.]] stara [[turska lira]] zamijenjena je [[nova turska lira\|novom turskom lirom]] na čijim novčanicama je maknuto šest nula (1 YTL= 1.000.000 TL).<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4137469.stm \|title=Turkey knocks six zeros off lira\|work=[[BBC]]}}</ref> Nezaposlenost je 2005. iznosila 10,3%.<ref name="WorldBank_TRStat">{{citiranje www\|url=http://www.worldbank.org.tr/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/TURKEYEXTN/0,,menuPK:361738~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:361712,00.html \|naslov=Data and Statistics for Turkey\|izdavač=Svjetska banka}}</ref>		Turska ima veliku i rastuću automobilsku industriju. Godine 2006. u Turskoj je proizvedeno 1.024.987<ref>[http://www.osd.org.tr/tskb.pdf Turska udruga proizvođača motornih vozila]</ref> motornih vozila što je čini šestim europskim proizvođačem motornih vozila. Nakon što je kronična inflacija stavljena pod kontrolu, uvedena je nova valuta kako bi se izbrisali podsjetnici na nestabilno gospodarstvo. [[1. siječnja]] [[2005.]] stara [[turska lira]] zamijenjena je [[nova turska lira\|novom turskom lirom]] na čijim novčanicama je maknuto šest nula (1 YTL= 1.000.000 TL).<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4137469.stm \|title=Turkey knocks six zeros off lira\|work=[[BBC]]}}</ref> Nezaposlenost je 2005. iznosila 10,3%.<ref name="WorldBank_TRStat">{{citiranje www\|url=http://www.worldbank.org.tr/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/TURKEYEXTN/0,,menuPK:361738~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:361712,00.html \|naslov=Data and Statistics for Turkey\|izdavač=Svjetska banka}}</ref>

	{\| class="~~prettytable~~" width="560"		{\| class="wikitable" width="560"
	\|- bgcolor="#dddddd"		\|- bgcolor="#dddddd"
	! colspan="4" \| Trgovački partneri (2005.)		! colspan="4" \| Trgovački partneri (2005.)
Redak 408:		Redak 408:

	=== Film ===		=== Film ===
	{\| class="~~prettytable~~" align="right"		{\| class="wikitable" align="right"
	\|- bgcolor="#DDDDDD"		\|- bgcolor="#DDDDDD"
	\| colspan="8" align="center" \| '''Proizvodnja kinofilmova u Turskoj'''<ref>[http://www.fafo.at/download/WorldFilmProduction06.pdf World Film Production], Screen Digest</ref>		\| colspan="8" align="center" \| '''Proizvodnja kinofilmova u Turskoj'''<ref>[http://www.fafo.at/download/WorldFilmProduction06.pdf World Film Production], Screen Digest</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{tr}}' u '{{tur oznaka}}'

2025-06-02T04:11:52Z

Zamjena teksta - '{{tr}}' u '{{tur oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 04:11
Redak 484:		Redak 484:
	}}		}}
	=== Mrežne stranice ===		=== Mrežne stranice ===
	* {{tr}}[http://www.tccb.gov.tr/ Stranica predsjednika Turske]		* {{tur oznaka}}[http://www.tccb.gov.tr/ Stranica predsjednika Turske]
	* {{tr}}[http://www.tbmm.gov.tr/ Turski parlament]		* {{tur oznaka}}[http://www.tbmm.gov.tr/ Turski parlament]
	* [http://www.kultur.gov.tr Turski ured za kulturu i turizam]		* [http://www.kultur.gov.tr Turski ured za kulturu i turizam]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

2025-04-16T23:33:49Z

Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:33
Redak 470:		Redak 470:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Portal Europa}}~~
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

2025-04-10T16:34:28Z

Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:34
Redak 493:		Redak 493:
	{{NATO}}		{{NATO}}
	{{OIK}}		{{OIK}}
	{{Europska ~~unija~~}}		{{Infookvir Europska unija‏‎}}
	{{Vijeće turkofonih država}}		{{Vijeće turkofonih država}}

	[[Kategorija:Turska\| ]]		[[Kategorija:Turska\| ]]
	[[Kategorija:Države članice NATO-a]]		[[Kategorija:Države članice NATO-a]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:11:30Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:11
Redak 444:		Redak 444:
	Vjerojatno najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Europom i svijetom je [[kava]] (''kahve''), međutim pije se u posebnim prilikama za razliku od [[čaj]]a (''çay'') koji se pije više puta dnevno u malim staklenim čašama u obliku tulipana. Nacionalno alkoholno piće je [[rakija]] (''rakı'') koja se obično konzumira kao aperitiv s mezom (''meze''), kombinacijom predjela.		Vjerojatno najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Europom i svijetom je [[kava]] (''kahve''), međutim pije se u posebnim prilikama za razliku od [[čaj]]a (''çay'') koji se pije više puta dnevno u malim staklenim čašama u obliku tulipana. Nacionalno alkoholno piće je [[rakija]] (''rakı'') koja se obično konzumira kao aperitiv s mezom (''meze''), kombinacijom predjela.

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==

	Najpopularniji [[šport\|sport]] u Turskoj je [[nogomet]]. Najjači nogometni klubovi u Turskoj su [[Galatasaray S.K.\|Galatasaray]], [[Fenerbahçe S.K.\|Fenerbahçe]] i [[Beşiktaş JK\|Beşiktaş]]. Neki od novijih uspjeha [[turska nogometna reprezentacija\|turske reprezentacije]] su treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.\|Svjetskom prvenstvu 2002. godine]] i dolazak do polufinala na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.\|Europskom prvenstvu 2008. godine]].		Najpopularniji [[šport\|sport]] u Turskoj je [[nogomet]]. Najjači nogometni klubovi u Turskoj su [[Galatasaray S.K.\|Galatasaray]], [[Fenerbahçe S.K.\|Fenerbahçe]] i [[Beşiktaş JK\|Beşiktaş]]. Neki od novijih uspjeha [[turska nogometna reprezentacija\|turske reprezentacije]] su treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.\|Svjetskom prvenstvu 2002. godine]] i dolazak do polufinala na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.\|Europskom prvenstvu 2008. godine]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T22:24:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T17:52:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 17:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Turska'''-->~~{{izdvojeni članak\|lipanj 2009.}}~~		<!--'''Turska'''-->
	{{Okvir_zemlje_svijeta \|		{{Okvir_zemlje_svijeta \|
	ime = Republika Turska \|		ime = Republika Turska \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:40:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 22:24
Redak 58:		Redak 58:
	[[Datoteka:OttomanEmpireIn1683.png\|mini\|lijevo\|Osmansko Carstvo na vrhuncu moći (oko 1680.)]]		[[Datoteka:OttomanEmpireIn1683.png\|mini\|lijevo\|Osmansko Carstvo na vrhuncu moći (oko 1680.)]]
	[[Datoteka:Blaue moschee 6minarette.jpg\|desno\|mini\|Plava džamija je jedan od najpoznatijih primjera osmanske arhitekture]]		[[Datoteka:Blaue moschee 6minarette.jpg\|desno\|mini\|Plava džamija je jedan od najpoznatijih primjera osmanske arhitekture]]
	U 10. stoljeću Turci [[Seldžuci]] koji su živjeli sjeverno od [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog]] i [[Aralsko jezero\|Aralskog jezera]] počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Seldžuci su bili ogranak Turaka Ouza, a Anatolija je postala njihova domovina nakon [[Bitka kod Malazgirta\|bitke kod Malazgirta]] 1071. godine. Tom pobjedom počinje uspon anatolijskog seldžuskog sultanata ([[Sultanat Rum]]) koji je bio zasebni dio velikog Seldžuskog carstva koje je pokrivalo područje središnje Azije, Irana, Anatolije i jugozapadne Azije.<ref>{{~~cite book~~\|title=The Oxford History of Byzantium\|first=Cyril\|last=Mango\|publisher=Oxford University Press, USA\|location= \|year=2002\|isbn=0-1981-4098-3}}</ref>		U 10. stoljeću Turci [[Seldžuci]] koji su živjeli sjeverno od [[Kaspijsko jezero\|Kaspijskog]] i [[Aralsko jezero\|Aralskog jezera]] počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Seldžuci su bili ogranak Turaka Ouza, a Anatolija je postala njihova domovina nakon [[Bitka kod Malazgirta\|bitke kod Malazgirta]] 1071. godine. Tom pobjedom počinje uspon anatolijskog seldžuskog sultanata ([[Sultanat Rum]]) koji je bio zasebni dio velikog Seldžuskog carstva koje je pokrivalo područje središnje Azije, Irana, Anatolije i jugozapadne Azije.<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Oxford History of Byzantium\|first=Cyril\|last=Mango\|publisher=Oxford University Press, USA\|location= \|year=2002\|isbn=0-1981-4098-3}}</ref>

	Godine [[1243.]] [[Mongolsko Carstvo\|Mongoli]] pobijeđuju Seldžuke, a njihovo carstvo se počinje raspadati. Turska Anatolija tada biva podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolijskih područja tada već oslabljenog [[Bizant\|Bizantskog Carstva]]. U to vrijeme počinje se izdizati gazi emirat kojeg je vodio [[Osman I.]] (po njemu je nazvano [[Osmansko Carstvo]]) koji proširuje svoju državu sve do granica s Bizantom.		Godine [[1243.]] [[Mongolsko Carstvo\|Mongoli]] pobijeđuju Seldžuke, a njihovo carstvo se počinje raspadati. Turska Anatolija tada biva podijeljena u više manjih nezavisnih država zvanih gazi emirati. Do 1300. gazi emirati osvajaju većinu anatolijskih područja tada već oslabljenog [[Bizant\|Bizantskog Carstva]]. U to vrijeme počinje se izdizati gazi emirat kojeg je vodio [[Osman I.]] (po njemu je nazvano [[Osmansko Carstvo]]) koji proširuje svoju državu sve do granica s Bizantom.
Redak 222:		Redak 222:
	=== Religija ===		=== Religija ===
	[[Datoteka:Edirne 7333 Nevit.JPG\|mini\|220px\|[[Selimija]] u [[Odrin]]u je jedna od najistaknutijih povijesnih džamija u Turskoj]]		[[Datoteka:Edirne 7333 Nevit.JPG\|mini\|220px\|[[Selimija]] u [[Odrin]]u je jedna od najistaknutijih povijesnih džamija u Turskoj]]
	[[Islam]] je religija s najviše sljedbenika u Turskoj, u kojoj se oko 99% stanovništva izjašnjava kao [[muslimani]].<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/3432.htm Bureau of European and Eurasian Affairs - Background Note: Turkey]</ref> Između 80 i 85% muslimana su [[suniti]], a ostalih 15 do 20% čine većinom [[Šijiti\|šijitski]] [[Aleviti]]<ref>{{~~cite book~~\|title=The Alevis in Turkey: The Emergence of a Secular Islamic Tradition\|first=David\|last=Shankland\|publisher=Routledge (UK)\|location=\|year=2003\|isbn=0-7007-1606-8\|url= http://books.google.com/books?vid=ISBN0700716068&id=lFFRzTqLp6AC&pg=PP1&lpg=PP1&dq=Religion+in+Turkey&sig=qrG576JrBxJ4LIBqD-41ALytcAI#PPP1,M1}}</ref>. Danas u Turskoj živi i oko 125.000 [[kršćani\|kršćana]] (0,2%)<ref>[[Kirche in Not]]: [http://www.kirche-in-not.de/01_aktuelles/meldungen_2006_tuerkische_christen_fuer_eu_beitritt.php Christen in der Türkei hoffen auf EU-Beitritt] 22. rujna 2006.</ref> i 23.000 [[judaizam\|židova]] (0,04%). Početkom 20. stoljeća kršćani su činili oko 20% stanovništva u zemlji (većinom su to bili [[Armenci]] i [[Grci]]), a broj židova 1923. bio je 100.000. U Turskoj živi i malena zajednica [[Jesidi\|Jesida]], koji su etnički većinom [[Kurdi]].		[[Islam]] je religija s najviše sljedbenika u Turskoj, u kojoj se oko 99% stanovništva izjašnjava kao [[muslimani]].<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/3432.htm Bureau of European and Eurasian Affairs - Background Note: Turkey]</ref> Između 80 i 85% muslimana su [[suniti]], a ostalih 15 do 20% čine većinom [[Šijiti\|šijitski]] [[Aleviti]]<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Alevis in Turkey: The Emergence of a Secular Islamic Tradition\|first=David\|last=Shankland\|publisher=Routledge (UK)\|location=\|year=2003\|isbn=0-7007-1606-8\|url= http://books.google.com/books?vid=ISBN0700716068&id=lFFRzTqLp6AC&pg=PP1&lpg=PP1&dq=Religion+in+Turkey&sig=qrG576JrBxJ4LIBqD-41ALytcAI#PPP1,M1}}</ref>. Danas u Turskoj živi i oko 125.000 [[kršćani\|kršćana]] (0,2%)<ref>[[Kirche in Not]]: [http://www.kirche-in-not.de/01_aktuelles/meldungen_2006_tuerkische_christen_fuer_eu_beitritt.php Christen in der Türkei hoffen auf EU-Beitritt] 22. rujna 2006.</ref> i 23.000 [[judaizam\|židova]] (0,04%). Početkom 20. stoljeća kršćani su činili oko 20% stanovništva u zemlji (većinom su to bili [[Armenci]] i [[Grci]]), a broj židova 1923. bio je 100.000. U Turskoj živi i malena zajednica [[Jesidi\|Jesida]], koji su etnički većinom [[Kurdi]].

	Diljem Turske postoje mnoga judaistička i kršćanska svetišta i povijesno važna mjesta za ove religije, tako da su diljem zemlje još aktivne mnoge povijesne [[džamija\|džamije]], [[crkva\|crkve]] i [[sinagoga\|sinagoge]]. [[Hanefijski mezheb\|Hanefijsko]] učenje sunitskog islama većinom organizira država kroz Direktorat vjerskih poslova (''Diyanet İşleri Başkanlığı'') koji kontrolira sve džamije i vjerske službenike (imame).		Diljem Turske postoje mnoga judaistička i kršćanska svetišta i povijesno važna mjesta za ove religije, tako da su diljem zemlje još aktivne mnoge povijesne [[džamija\|džamije]], [[crkva\|crkve]] i [[sinagoga\|sinagoge]]. [[Hanefijski mezheb\|Hanefijsko]] učenje sunitskog islama većinom organizira država kroz Direktorat vjerskih poslova (''Diyanet İşleri Başkanlığı'') koji kontrolira sve džamije i vjerske službenike (imame).
Redak 257:		Redak 257:
	Drugi važan faktor vanjske politike Turske je odnos sa [[SAD]]-om. Zbog moguće prijetnje [[SSSR]]-a, Turska 1952. ulazi u NATO čime se počinju razvijati bliski bilateralni odnosi s Washingtonom. Čak i nakon [[hladni rat\|hladnog rata]] ovi odnosi su zadržani zbog blizine Turske nestabilnom Arapskom svijetu. Turska je važan saveznik SAD-a zbog dobrih odnosa s [[Izrael]]om, te zbog blizine NATO-vih baza u Turskoj sa [[Sirija\|sirijskom]] i [[Irak\|iračkom]] granicom. U zamjenu za potporu vanjskoj politici SAD-a, Turska je primila značajnu političku, gospodarsku i diplomatsku pomoć.		Drugi važan faktor vanjske politike Turske je odnos sa [[SAD]]-om. Zbog moguće prijetnje [[SSSR]]-a, Turska 1952. ulazi u NATO čime se počinju razvijati bliski bilateralni odnosi s Washingtonom. Čak i nakon [[hladni rat\|hladnog rata]] ovi odnosi su zadržani zbog blizine Turske nestabilnom Arapskom svijetu. Turska je važan saveznik SAD-a zbog dobrih odnosa s [[Izrael]]om, te zbog blizine NATO-vih baza u Turskoj sa [[Sirija\|sirijskom]] i [[Irak\|iračkom]] granicom. U zamjenu za potporu vanjskoj politici SAD-a, Turska je primila značajnu političku, gospodarsku i diplomatsku pomoć.

	Nakon stjecanja nezavisnosti turkijskih država koje su bile članice SSSR-a, Turska je proširila svoj politički i gospodarski utjecaj i na te zemlje s kojima dijeli kulturno i jezično naslijeđe.<ref>{{~~cite book~~\|title=Turkish Foreign Policy In Post Cold War Era\|first=Idris\|last=Bal\|publisher=Universal Publishers\|location= \|year=2004\|isbn=1-5811-2423-6\|url=http://books.google.com/books?vid=ISBN1581124236&id=vDzjkrTDKjYC&pg=PP1&lpg=PP1&ots=5PdqmRoyEn&dq=turkey+cold+war&sig=XoCrRT0pN70sZn6zvtnpdBF0HWw#PRA1-PA291,M1 }}</ref> Jedan od važnijih rezultata ovih odnosa je završetak vrijednog plinovoda koji vodi iz Bakua u [[Azerbajdžan]]u do turske luke Ceyhan.		Nakon stjecanja nezavisnosti turkijskih država koje su bile članice SSSR-a, Turska je proširila svoj politički i gospodarski utjecaj i na te zemlje s kojima dijeli kulturno i jezično naslijeđe.<ref>{{Citiranje knjige\|title=Turkish Foreign Policy In Post Cold War Era\|first=Idris\|last=Bal\|publisher=Universal Publishers\|location= \|year=2004\|isbn=1-5811-2423-6\|url=http://books.google.com/books?vid=ISBN1581124236&id=vDzjkrTDKjYC&pg=PP1&lpg=PP1&ots=5PdqmRoyEn&dq=turkey+cold+war&sig=XoCrRT0pN70sZn6zvtnpdBF0HWw#PRA1-PA291,M1 }}</ref> Jedan od važnijih rezultata ovih odnosa je završetak vrijednog plinovoda koji vodi iz Bakua u [[Azerbajdžan]]u do turske luke Ceyhan.

	Od zemalja s kojima graniči Turska ima najlošije odnose s [[Armenija\|Armenijom]]. Granica s tom državom zatvorena je otkad je Armenija okupirala [[Gorski Karabah]] u Azerbajdžanu. Odnosi s tom državom su napeti i zbog povijesnih nesuglasica o [[Armenski genocid\|armenskom genocidu]] koji se dogodio zadnjih dana Osmanskog Carstva.		Od zemalja s kojima graniči Turska ima najlošije odnose s [[Armenija\|Armenijom]]. Granica s tom državom zatvorena je otkad je Armenija okupirala [[Gorski Karabah]] u Azerbajdžanu. Odnosi s tom državom su napeti i zbog povijesnih nesuglasica o [[Armenski genocid\|armenskom genocidu]] koji se dogodio zadnjih dana Osmanskog Carstva.
Redak 273:		Redak 273:

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	Veći dio republikanskog razdoblja u povijest Turske, država je imala snažan utjecaj na gospodarstvo. U 1980-ima premijer Özal je započeo reforme kojima je gospodarstvo postalo više tržišno orijentirano. Reforme su omogućile ubrzani rast gospodarstva, ali taj rast su često remetile financijske krize od kojih su najznačajnije one 1994., 1999.<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/422653.stm \|title=Turkish quake hits shaky economy\|author= \|authorlink= \|work=British Broadcasting Corporation}}</ref> i 2001.<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1800869.stm \|title='Worst over' for Turkey\|author= \|authorlink= \|work=British Broadcasting Corporation}}</ref> godine. Između 1981. i 2003. prosječni godišnji rast BDP-a bio je 4%.<ref>{{citiranje www\|url=http://siteresources.worldbank.org/INTTURKEY/Resources/361616-1144320150009/Labor_C2.pdf \|naslov=Turkey Labor Market Study\|autor=Svjetska banka\|izdavač=Svjetska banka\|format=PDF}}</ref> Veliki i rastući deficit javnog sektora, te neadekvatne reforme rezultirale su visokom inflacijom, korupcijom u svim sferama gospodarstva i slabljenjem bankarskog sektora.<ref>{{~~cite book~~\|title=OECD Reviews of Regulatory Reform - Turkey: crucial support for economic recovery : 2002\|first=Organisation for Economic Co-operation and Development\|isbn=92-64-19808-3\|url=http://books.google.com/books?vid=ISBN9264198083&id=ufYU_fR7mLgC&pg=PP1&lpg=PP1&ots=xxhe4iYB7B&dq=Turkey&sig=5WqjRxHbjn4ObFDJc_sQKuIB2sg#PPP1,M1}}</ref>		Veći dio republikanskog razdoblja u povijest Turske, država je imala snažan utjecaj na gospodarstvo. U 1980-ima premijer Özal je započeo reforme kojima je gospodarstvo postalo više tržišno orijentirano. Reforme su omogućile ubrzani rast gospodarstva, ali taj rast su često remetile financijske krize od kojih su najznačajnije one 1994., 1999.<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/422653.stm \|title=Turkish quake hits shaky economy\|author= \|authorlink= \|work=British Broadcasting Corporation}}</ref> i 2001.<ref>{{cite news\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1800869.stm \|title='Worst over' for Turkey\|author= \|authorlink= \|work=British Broadcasting Corporation}}</ref> godine. Između 1981. i 2003. prosječni godišnji rast BDP-a bio je 4%.<ref>{{citiranje www\|url=http://siteresources.worldbank.org/INTTURKEY/Resources/361616-1144320150009/Labor_C2.pdf \|naslov=Turkey Labor Market Study\|autor=Svjetska banka\|izdavač=Svjetska banka\|format=PDF}}</ref> Veliki i rastući deficit javnog sektora, te neadekvatne reforme rezultirale su visokom inflacijom, korupcijom u svim sferama gospodarstva i slabljenjem bankarskog sektora.<ref>{{Citiranje knjige\|title=OECD Reviews of Regulatory Reform - Turkey: crucial support for economic recovery : 2002\|first=Organisation for Economic Co-operation and Development\|isbn=92-64-19808-3\|url=http://books.google.com/books?vid=ISBN9264198083&id=ufYU_fR7mLgC&pg=PP1&lpg=PP1&ots=xxhe4iYB7B&dq=Turkey&sig=5WqjRxHbjn4ObFDJc_sQKuIB2sg#PPP1,M1}}</ref>
	Nakon krize 2001., tadašnji ministar financija [[Kemal Derviş]] pokrenuo je reforme zbog kojih je inflacija pala na jednoznamenkaste brojeve, a investicije su porasle i nezaposlenost je pala. Prognoze [[MMF]]-a za 2008. govore o očekivanoj inflaciji od 6%<ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=186&s=PCPIEPCH&grp=0&a=&pr.x=42&pr.y=10 IMF: World Economic Outlook Database, travanj 2008.]</ref> u Turskoj. Prema časopisu [[Forbes]] Istanbul je s 35 milijardera (stanje 2008.) četvrti grad u svijetu, nakon [[Moskva\|Moskve]], [[New York]]a i [[London]]a.		Nakon krize 2001., tadašnji ministar financija [[Kemal Derviş]] pokrenuo je reforme zbog kojih je inflacija pala na jednoznamenkaste brojeve, a investicije su porasle i nezaposlenost je pala. Prognoze [[MMF]]-a za 2008. govore o očekivanoj inflaciji od 6%<ref>[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2008/01/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2008&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=186&s=PCPIEPCH&grp=0&a=&pr.x=42&pr.y=10 IMF: World Economic Outlook Database, travanj 2008.]</ref> u Turskoj. Prema časopisu [[Forbes]] Istanbul je s 35 milijardera (stanje 2008.) četvrti grad u svijetu, nakon [[Moskva\|Moskve]], [[New York]]a i [[London]]a.