<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tupoljev_Tu-144</id>
	<title>Tupoljev Tu-144 - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tupoljev_Tu-144"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tupoljev_Tu-144&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-20T00:36:17Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tupoljev_Tu-144&amp;diff=28134&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tupoljev_Tu-144&amp;diff=28134&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-08T10:04:10Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tupoljev Tu-144&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{stilska dorada}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Infokvir zrakoplov&lt;br /&gt;
 |ime= Tu-144 &amp;quot;Charger&amp;quot;&lt;br /&gt;
 |tip=Nadzvučni [[Putnički zrakoplov|linijski putnički avion]]&lt;br /&gt;
 |proizvođač= [[Tupoljev]]&lt;br /&gt;
 |slika=slika:Tu-144LL.jpg&lt;br /&gt;
 |opis slike= Tu-144S registracije 77109 sa bojama Aeroflota&lt;br /&gt;
 |dizajn= &lt;br /&gt;
 |probni let=[[31. prosinca]] [[1968.]]&lt;br /&gt;
 |uveden u uporabu=[[26. prosinca]] [[1975.]]&lt;br /&gt;
 |proizveden=&lt;br /&gt;
 |povučen=[[1. lipnja]] [[1978.]]&lt;br /&gt;
 |status=&lt;br /&gt;
 |prvotni korisnik=&lt;br /&gt;
 |više korisnika= &amp;lt;!--maksimalno tri korisnika--&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |broj primjeraka=16&lt;br /&gt;
 |pojedinačna cijena=&lt;br /&gt;
 }}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Tupoljev]] Tu-144&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (rus. Туполев 144, [[NATO]] naziv: &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Charger&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) je prvi [[nadzvučni putnički zrakoplovi|nadzvučni putnički zrakoplov]] na svijetu. U povijesti putničkog zrakoplovstva bila su samo dva nadzvučna [[zrakoplov|zrakoplova]] u komercijalnoj uporabi, a to su Tupoljev 144 i Francusko-Britanski [[Concorde]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tupoljev 144 je proizvod [[Rusija|ruske]] [[tvrtka|tvrtke]] Tupoljev za proizvodnju [[putnički zrakoplovi|putničkih]] i [[vojni zrakoplovi|vojnih]] zrakoplova smještene u [[Moskva|Moskvi]]. Ime je dobila po [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] graditelju zrakoplova [[Andrej Nikolajevič Tupoljev|Andreju Nikolajeviču Tupoljevu]]. Proizvodnju je vodio ured [[Aleksej Andrejevič Tupoljev|Alekseja Andrejeviča Tupoljeva]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prototip je poletio prvi put [[31. prosinca]] [[1968.]] u blizini Moskve, što je dva mjeseca prije prvog leta Concordea! [[Zvučni zid]] je probio prvi put [[5. lipnja]] [[1969.]], a [[15. srpnja]] 1969. postao je prvi komercijalni (civilni) zrakoplov koji je probio čarobnu granicu od 2 [[Mach|Macha]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zapadni mediji dali su mu nadimak Concordski (ponekad Konkordski), aludirajući tako na Concorde kojemu je Tu-144 bio sličan. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razvoj ==&lt;br /&gt;
Razvoj Tu-144 mnogi povezuju sa [[industrijsko uhođenje|industrijskim uhođenjem]] protiv [[Francuska|francuske]] tvrtke [[Aérospatiale]] koja je proizvodila Concorde, iako je Tu-144 poletio prvi. Kad je [[Sergej Pavlov]] (službeni predstavnik [[Aeroflot|Aeroflota]] u [[Pariz|Parizu]]) uhićen [[1965.]], imao je detaljne nacrte [[kočioni sustav|kočionog sustava]], [[stajni trap|stajnog trapa]] i [[kostur|kostura]] Concordea. Još jedan agent imenom [[Sergej Fabijev]], koji je uhićen [[1977.]], posjedovao je cijele nacrte prototipa Concordea unazad 60.-ih godina. Međutim, to su bili nacrti u ranom razdoblju razvitka Concordea i nisu mogli pomoći sovjetskim graditeljima u daljnjem samostalnom razvitku zrakoplova, nego su poslužili samo kao grubi uvid u rad graditelja Concordea.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:MAKS-2007-Tu-144.JPG|mini|desno|250px|Stabilizator visine (kanard)]]&lt;br /&gt;
Sličnost Tu-144 sa britansko-francuskim nadzvučnim zrakoplovom bila je na prvi pogled velika, međutim razlike u upravljanju, [[navigacija|navigaciji]] i [[pogon|pogonskom sustavu]] bile su značajne. Također kao i [[Shuttle Buran]] program, koji je bio odgovor na [[Space Shuttle]] program, na kraju je ispao sasvim različit od svog [[SAD|američkog]] predstavnika. Tu-144 bio je u nekim tehnološkim pogledima napredniji zrakoplov. Značajne nadogradnje i promjene napravljene su na prototipu Tu-144 (serijski broj 68001). Također značajna razlika je u tome što je Tu-144 imao dvostruko delta krilo za razliku od kompleksnijeg &amp;quot;gotičkog&amp;quot; krila na Concordeu, tako da mu je ugrađen stabilizator visine ([[Kanard|kanard]]) u nosnom dijelu zrakoplova, kako bi se stabilizirao let pri malim [[brzina|brzinama]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na [[Paris Air Show|Paris Air Showu]] [[3. lipnja]] [[1973.]] razvojni program doživio je veliki slom kad se prvi serijski proizvedeni Tu-144S (registracije 77102) srušio. U [[zrak|zraku]] je napravio presnažan okret nadolje. Pokušavajući se uspraviti iz smrtonosnog poniranja, on se raspao uslijed prevelikih vršnih [[sila]] koje kostur nije mogao podnijeti te se srušio uništeći petnaest kuća i ubivši svu šesteročlanu posadu i osmero ljudi na zemlji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi ove tragične nesreće ostaju nerazjašnjeni i danas. Popularna je teorija koja kaže kako je Tu-144 bio prisiljen izbjeći sudar  sa francuskim [[lovac|lovcem]] [[Mirage]], koji je pokušao fotografirati njegov stabilizator visine (kanard), koji su bila vrlo napredno napravljena. Zbog toga su, navodno, francuska i sovjetska vlada bile u tajnom sporazumu kako bi prikrile ovu činjenicu. Francuski izvještaj s mjesta nesreće je nijekao postojanje lovca Mirage, možda zato što je sudjelovao u industrijskom uhođenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća teorija govori kako su Sovjeti uspjeli pronaći [[crna kutija|crnu kutiju]] i dekodirati podatke. Razlog je, navodno, promjena postavki unošenja podataka u [[samoustaljujući upravljač]] od strane [[inženjer|inženjera]] prije samog uzleta. Te promjene su napravljene kako bi Tu-144 pokazao bolja svojstva u zraku od Concordea za vrijeme pokaznog leta. Nažalost, te su postavke loše utjecale na one tvorničke što je dovelo do velikog povećanja [[kut penjanja|kuta penjanja]], što je rezultiralo [[slom uzgona|slomom uzgona]] i konačno dovelo do nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treća teorija govori o englesko/francuskoj [[sabotaža|sabotaži]]. Glavni razlog za ovu teoriju je taj kako su Englezi i Francuzi znali kako će Sovjeti ukrasti nacrte. Zato su svjesno podmetnuli netočne nacrte koje sadrže nepravilnosti u izgradnji zrakoplova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== U službi ==&lt;br /&gt;
Postojale su tri vrste Tu-144: [[Tu-144S]], [[Tu-144D]] i [[Tu-144LL]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu-144S ušao je službu [[26. prosinca]] [[1975.]] prevozeći poštu i teret između Moskve i [[Alma-Ata|Alma-Ate]]. Kasnije u studenom 1977. počeo je prevoziti putnike, sve dok prvi Tu-144D nije doživio kvar u letu za vrijeme probnog leta, dok je prevozio teret, te se srušio [[23. svibnja]] [[1978.]] i pritom je poginula sva posada. Dne [[1. lipnja]] 1978. bit će pedeset peti i zadnji let Tu-144 sa putnicima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Aeroflot počinje iznova letjeti sa novim Tu-144D na duljem putu između Moskve i [[Khabarovsk|Khabarovska]] [[23. lipnja]] [[1979.]] To je bilo moguće zahvaljujući učinkovitijim motorima [[RD-36-51]]. Nakon pedeset pet putničkih letova, Tu-144D je obavio još dodatnih sto dva i tada se prestao koristiti u putničke svrhe. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poznato je kako je Aeroflot koristio Tu-144D i nakon službenog prestanka s letovima, sa letovima koji nisu bili službeno na rasporedu tijekom 1980.-ih. Prema jednoj izjavi letio je između [[Krim]]a i [[Kijev]]a [[1987.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Proizvodnja ==&lt;br /&gt;
Sveukupno šesnaest uporabljivih Tu-144 je bilo napravljeno: prototip Tu-144 registracije 68001, predserijski Tu-144S registracije 77101, devet serijski proizvedenih Tu-144S registracije 77102–77110 i pet Tu-144D registracije 77111–77115. Tu je također bio i najmanje jedan [[pokus]] na zemlji sa tijelom zrakoplova koji se provodio usporedo sa razvojem prototipa 68001.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu-144S je imao [[NK-144]] [[turbo ventilatorski motor|turbo ventilatorske motore]], a kasnije Tu-144D dobiva snažniji RD-36-51 motor, sa boljom iskoristivošću [[goriva]] (posebice za vrijeme [[superkrstarenje|superkrstarenja]], a bez uporabe [[komora dogorijevanja|komore dogorijevanja]]) te dulji [[dolet]]. To je također bio i jedan od posljednjih putničkih zrakoplova, pored ranog [[Tu-134]], koji je koristio [[padobran]] kao [[kočnice|kočnicu]] pri zaustavljanju za vrijeme [[slijetanje|slijetanja]] na [[pista|pistu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzorci opremljeni sa NK-144 turbo ventilatorskim motorom nisu mogli krstariti brzinom od 2 Macha bez uporabe komore dogorijevanja. Najveća brzina krstarenja bez uporabe komore dogorijevanja bila je 1,6 Macha.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uporaba nakon proizvodnje ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Tu-144LL in flight.jpg|mini|300px|Tu-144LL registracije 77114 - &amp;quot;Leteći laboratorij&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Iako je posljednji komercijalni putnički let bio 1978., proizvodnja Tu-144 nije prestala još narednih šest godina, sve do [[1984.]] kada je nepotpuna izgradnja Tu-144D registracije 77116 prestala. Tijekom 1980.-ih posljednja dva zrakoplova su bila korištena za [[laboratorij|laboratorijske]] pokuse, uključujući i istraživanje oštećivanja [[ozon|ozona]] na velikim visinama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ranih 1990.-ih bogata poslovna žena [[Judith DePaul]] i njena tvrtka [[IBP Aerospace]], pregovarali su s [[NASA|NASA-om]] i Tupoljevom (kasnije s [[Rockwell|Rockwellom]] i [[Boeing|Boeingom]]). Predložili su Tu-144 kao pokusni zrakoplov za Veliko Brzinski Komercijalni program (High Speed Commercial Research program), u namjeri kako bi napravili drugi naraštaj nadzvučnih putničkih zrakoplova. Godine [[1995.]] Tu-144D (registracije 77114, napravljen [[1981.]] i sa samo 82 sata i 40 minuta leta) uzet je iz spremišta i nakon opsežnih preinaka, koje su koštale 350 milijuna američkih dolara, stvoren je &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tu-144LL&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (pri čemu je &amp;quot;LL&amp;quot; ruska kratica za leteći laboratorij). Napravio je sveukupno 27 letova [[1996.]] i [[1997.]] godine. Godine [[1999.]], iako je program bio uspješan, prekinut je zbog nedostatka novčanih sredstava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U lipnju [[2001.]] godine Tu-144LL je prodan preko Internetske aukcije za 11 milijuna američkih dolara. Međutim, zrakoplov se ipak nije prodao, kako potvrđuje [[TEJAVIA]], jer kupac nije mogao popisati ugovor. Potpisivanje ugovora je spriječila ruska vlada, zato što Tu-144LL ima ugrađene naprednije NK-321 motore (preuzeti od [[bombarder|bombardera]] [[Tu-160]]) koji pripadaju vojnom djelokrugu i zbog toga ne smiju izvan granica [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon odlaska Concordea u mirovinu [[2003.]], ponovno se pojavilo zanimanje za Tu-144LL od strane bogatih ljudi, koji su ga htjeli rabiti za prekoatlantsko obaranje brzinskih rekorda. Međutim, TEJAVIA-in agent Randall Stephens ih je savjetovao o visokim troškovima potrebnima kako bi se zrakoplov opet osposobio za let, čak ako i dobe privremeno dopuštenje od ruske vlade kako Tu-144LL zajedno sa svojim NK-321 motorima može na određeno vrijeme napustiti [[zračni prostor]] Ruske Federacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[2005.]] na [[Moscow Air &amp;amp; Space Show|Moscow Air &amp;amp; Space Showu]] Randall Stephens pronašao je NK-321 motore kako stoje na izložbi, odvojeni od svog Tu-144LL, a sam Tu-144LL je doslovce hrđao na Tupoljevom pokusnom uporištu u [[Gromov|Gromovu]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posljednja dva proizvedena zrakoplova registracije 77114 i 77115 nalaze se u Tupoljevoj proizvodnoj tvornici u [[Žukovski|Žukovskom]]. U ožujku [[2006.]] na vijestima je rečeno kako su oni prodani za otpadne kovine. Međutim, stanovnici Žukovskog su uspjeli platiti ogroman iznos i zrakoplovi su spašeni. Bit će postavljeni kao spomenici na glavnom trgu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedini Tu-144 koji je dostupan javnosti izvan Rusije je Tu-144D koji se nalazi u [[Sinsheim Auto &amp;amp; Technik Museum|Sinsheim Auto &amp;amp; Technik Museumu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Tamo je prevezen u sastavnim dijelovima 2001., gdje ponosno stoji u svojim izvornim Aeroflotovim bojama tik do Concordea. Očito je sudbina htjela da dva zrakoplova ispred svog vremena završe u muzejima, i to jedan pored drugog, i ustupe mjesta današnjim podzvučnim i sporijim zrakoplovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Korisnici Tu-144 ==&lt;br /&gt;
* [[Aeroflot]] - bio u državnom vlasništvu za komercijalne svrhe&lt;br /&gt;
* [[Tupoljev]] - u privatnom vlasništvu za istraživačke svrhe&lt;br /&gt;
* [[NASA]], [[Rockwell]] i [[Boeing]] - bio u privatnom vlasništvu (u suradnji s [[Tupoljev]]om) za istraživačke svrhe&lt;br /&gt;
* [[Sinsheim Auto &amp;amp; Technik Museum]] - u privatnom vlasništvu za muzejske svrhe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zaključak ==&lt;br /&gt;
Tu-144 bio je prvi putnički nadzvučni zrakoplov na svijetu. Nije bio samo surova preslika Concordea jer se u suštini razlikovao po mnogim tehničkim detaljima. Međutim, Tu-144 je trošio previše goriva, bio bučan, patio od lošeg ugleda (iako za to nikad nije bio kriv način gradnje već isključivo ljudska pogreška!) te, sve u svemu, nije donosio novac - čak je i Concordeu trebao dulji niz godina dok se nije pokazao isplativim. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njime je postavljen brzinski rekord od 2,4 Macha 31. prosinca 1968., a ustaljena mu je krstareća brzina 2,2 Macha. Time je postao (a zasad i ostao) najbrži putnički zrakoplov!&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inženjeri iz Tupoljeva objavili su 1990.-ih kako će započeti na proizvodnji drugog naraštaja putničkih nadzvučnih zrakoplova. Nasljednik Tu-144 trebao bi biti [[Tupoljev Tu-244|Tu-244]]. Međutim, osim grubog nacrta i par škrtih riječi, na tome se ostalo. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu-144 se poput Concordea našao u krivo vrijeme. Obojica su završila u ropotarnici povijesti jer su se našli baš u kriznom naftnom razdoblju i nitko nije htio ulagati u proždrljivca goriva, pa su se obični podzvučni zrakoplovi opet pokazali dobrima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:NASA 107665main tu-144 drawing.png|thumb|right|250px|3-D prikaz]]&lt;br /&gt;
{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova&lt;br /&gt;
 |izvori             =&lt;br /&gt;
 |inačica            =&lt;br /&gt;
 |posada             =3&lt;br /&gt;
 |kapacitet          =uubičajeno 70-80 putnika, maksimalno 120-140.&lt;br /&gt;
 |dužina             =65,50 m&lt;br /&gt;
 |raspon krila       =28,8 m&lt;br /&gt;
 |promjer rotora     =&lt;br /&gt;
 |površina krila     =438 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |strijela krila     =&lt;br /&gt;
 |visina             =10,5 m&lt;br /&gt;
 |širina trupa       =&lt;br /&gt;
 |aeroprofil         =&lt;br /&gt;
 |težina zrakoplova  =85.000 kg&lt;br /&gt;
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =&lt;br /&gt;
 |maksimalna težina uzlijetanja  =180.000 kg&lt;br /&gt;
 |korisni teret      =&lt;br /&gt;
 |najveća brzina     =2.500 km/h(2 [[Mach|M]])&lt;br /&gt;
 |ekonomska brzina   =2.300 km/h (1,84 M)&lt;br /&gt;
 |dolet              =6.500 km&lt;br /&gt;
 |borbeni dolet      =&lt;br /&gt;
 |brzina penjanja    =3.000 m/min&lt;br /&gt;
 |maksimalna visina leta =18.000 m&lt;br /&gt;
 |omjer potisak/težina=0.44&lt;br /&gt;
 |specifično opterećenje krila =410,96 kg/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
 |motor              =4× Kolesov RD-36-51 turbomlazna motora s naknadnim izgaranjem &lt;br /&gt;
 |snaga motora       =200 kN svaki&lt;br /&gt;
 |propeler           =&lt;br /&gt;
 |naoružanje         =&lt;br /&gt;
 |defanzivne mjere   =&lt;br /&gt;
 }}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Više informacija ==&lt;br /&gt;
* Službena stranica Tupoljeva: [http://www.tupolev.ru/English/ www.tupolev.ru/English]&lt;br /&gt;
* Stranica Tu-144 poklonika: [http://www.tu144sst.com/ TU-144 SST Flying forever on the Internet]&lt;br /&gt;
* NASA-ina stranica o Tu-144LL: [http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/FactSheets/FS-062-DFRC.html www.nasa.gov]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Tupoljev}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Nadzvučni putnički zrakoplovi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Tupoljev|tu-144]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>