WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T04:33:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Tupí''', stara indijanska populacija sa sjeverne brazilske obale i donje [[Amazona|Amazone]]. Jezično najsrodniji su Guaranima sa kojima čine porodicu [[Tupi-Guarani]], i na kraju veliku porodicu [[Tupian]], koja nosi ime po njima. Prema mitu Tupi i Guarani nekada su bili jedan narod, sve dok se jednog dana braća Tupi i Guarani nisu razišli. Guarani su se odcijepili i migrirali na jug, gdje im još potomci žive u južnom [[Brazil]]u i [[Paragvaj]]u. Ratoborna Tupi plemena, neka su bili i [[lovci na glave]] i [[ljudožderi]], nadvladali su i potisnuli plemena što su nastanjivala atlantsku obalu Brazila. Neki su pak, sudeći po jeziku, krenuli uz Amazonu prema zapadu, gdje im nalazimo najzapoadnije predstavnike, plemena [[Tupinambarana]] i [[Omagua]] u bazenu Amazone, i nešto južnije druge skupine koje nose tupi ime, to su [[Tupi-Kawahib]] iz Rondônije i njima srodni [[Mundurukú]].

Kultura Tupi plemena pripada dijelom područjima [[kišna šuma|kišne šume]] sa [[posijeci-i-spali]] zemljoradnjom, a uzgajivači su [[manioka|manioke]], [[slatki krumpir|slatkoga krumpira]], [[grah]]a, [[kukuruz]]a i drugog. Plemena uz obale rijeka služe se dubljenim [[kanu]]om iz kojega hvataju [[ribe]] i riječne sisare pomoću luka i strijela i [[harpun]]ima, a bave se i sakupljanjem kornjačinih jaja i lovom na [[kornjače]]. Tupi-društvo je učestalo patrilinearno s organizacijom po [[klan]]ovima. U području donje Amazone i uz obalu sela su im zaštićena palisadama i sastoje se, za razliku od drugih krajeva, od više kuća. Obalna plemena poznata su i zbog svog lova na glave i ljudožderskih obreda i mućenja zarobljenika.

Jezik tupija srodan je sa jezicima Indijanaca [[Cocama]] (Peru), [[Cocamilla]] (Peru), [[Omagua]] (Peru), [[Potiguára]] (Brazil), [[Tupinambá]] (Brazil) i [[Tupinikin]] (Brazil), [[Temiminó]], [[Tobajara|Tabajara]], [[Caeté]], [[Amoipira]], [[Tupiná]] i [[Aricobé]] i možda [[Viatan]] (?). Nekada se govorio u obalnom području države São Paulo. Iz njega se razvio tupí austral, ali i on je nesatao, a govorio se kao Lingua Geral u São Paulu. Tupi i drugi narodi na području donjeg Vaupés, Içana i Rio Negra govore jezikom [[nhengatu]] (yeral, geral, língua geral, nyengatú, nheengatu, nyengato, ñeegatú, waengatu, coastal tupian, moderni tupí), a raširen je i u Kolumbiji i Venezueli, i ima oko 8.000 govornika.

{{Navigacija
| naziv = {{PAGENAME}}
| slika =
|naslov=[[Tupian]]: [[Tupí-Guaraní]]
|popis1=
[[Guaraní]] • [[Guarayu-Siriono-Jora]] • [[Kamayurá]] • [[Tupi-Kawahib|Kawahib]] • [[Kayabi-Arawete]] • [[Oyampi]] • [[Pauserna]] • [[Tenetehara]] • [[Tupí]]
}}

[[Kategorija:Tupi-Guarani]]
[[Kategorija:Tupi| ]]
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Tupí - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica