WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T00:37:18Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 00:37
Redak 71:		Redak 71:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Tumuli}}~~
	* [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=353151 Prapovijesni tumul na Škornici u Privlaci kod Zadra]		* [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=353151 Prapovijesni tumul na Škornici u Privlaci kod Zadra]
	*		*

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T21:43:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Velja Mogila, Gornji Šušanj, Bar, Crna Gora1.jpg|mini|300px|<center>[[Velja Mogila kod Bara]], Gornji Šušanj, [[Crna Gora]]<center>]]
[[Datoteka:Gamla uppsala.jpg|mini|300px|<center>Kraljevski grobovi ''Gamla Uppsala'' (5. do 6. st.), [[Švedska]].<center>]]
'''Tumul''' ([[latinski]] naziv za humak ili manje brdo<ref>Naziv dolazi od korijena ''teuh'', tj. ''tum'' u značenju oteklina, hrpa, što se može naći i u dr. nazivima kao što je tumor, tajice i dr.</ref>), još i '''gromila''' i '''mogila''' ([[engleski]]: ''barrow''; [[njemački]]: ''hügelgrab''; [[ruski]]: ''kurgan''; [[irski]]:'' cairn''; [[velški]]: ''carnedd''; [[škotski]]: ''càrn''; [[portugalski]]: ''mamoas'') je veći ili manji zemljani ili kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više [[grob]]ova.

Tumuli se mogu pronaći širom svijeta, a može se sastojati od [[dolmen]]a, [[kosturnica|kosturnice]] (cista), grobne kuće, i dvoranske [[grobnica|grobnice]].

''"Tumul"'' je također i naziv za formaciju glatke, nepuknute ohlađene [[lava|lave]] koja nastaje kada lava u svom kretanju naiđe na čvrstu površinu i natekne u obliku tumula.

[[Datoteka:Tumulusmarathon.JPG|mini|<center>Tumul poginulih vojnika kod [[Maraton]]a, [[Grčka]]<center>]]
==Znameniti tumuli==
[[Datoteka:Tumulus d'Hottomont 01.jpg|mini|<center>''Tumul d'Hottomont'', [[Belgija]]<center>]]
[[Datoteka:Thracian-tumulus-Strelcha.jpg|mini|<center>Tračanska grobnica, Strelča, [[Bugarska]]<center>]]
[[Datoteka:Klekkende Høj barrow.jpg|mini|<center>''Tumul Klekkende Høj'', otok Møn, [[Danska]]<center>]]
[[Datoteka:Tumulus Dissignac2.jpg|mini|<center>''Tumul u Dissignacu kod Saint-Nazaire'', [[Francuska]]<center>]]
* {{ZD+X/A|AUT}}: [[Halštatska kultura|Halštatski]] [[Burgstallkogel]] tumuli u dolini [[Sulm]] (800.-600. pr. Kr.), ''Großmugl'' kod [[Korneuburg]]a (600.-500. pr. Kr.) i tumul u [[Niederhollabrunn]]u ([[Niederösterreich]]);
* {{ZD+X/B|BEL}}: Tumuli kod ''Court-Saint-Etienne'' ([[Valonski Brabant]], oko 3000. pr. Kr.), [[Sonijskoj šumi]] i ''Walhainu'' ([[Flamanski Brabant]], oko 1000. pr. Kr.), [[Galorimljani|Galo-rimski]] u ''Incourtu'' i grobnica rimskog generala Otta u ''Ramilliesu'' (Valonski Brabant), [[Merovinzi|Merovinški]] grob u Antoingu ([[Hainaut]], 6.-7. st.);
* {{ZD+X/B|BIH}}: [[Toprakalija]] kod [[Visoko]]g ima najveći ugrađeni [[megalit]] od svih tumula u bivšoj Jugoslaviji; Gomile [[Mosko]] kod [[Trebinje|Trebinja]], [[Bitunja]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]], [[Začula]] ([[Ravno]]) (brončano doba), te Kneževski grobovi ([[Glasinac]]) [[Glasinačka kultura|glasinačke kulture]] iz željeznog doba.
* {{ZD+X/B|BUG}}: [[Tračani|Tračanska]] grobnica u [[Kazanlak]]u i [[Aleksandrovo|Aleksandrovu]] (4. st. pr. Kr.), te [[Tračanska grobnica u Sveštarima]] (3. st. pr. Kr.);
* {{ZD+X/Č|ČEŠ}}: Slavenski tumuli u [[Vitin]]u kod [[České Budějovice]];
* {{ZD+X/E|ENG}}: ''Grobnica Severn-Cotswold (Wayland's Smithy)'' i ''[[West Kennet Long Barrow]]'' kod [[Ashbury]]ja (3700.-3400. pr. Kr.), ''[[La Hougue Bie]]'' na otoku [[Jersey]] (3500. pr. Kr.), ''[[Avebury]]'' (3000. pr. Kr.), ''Duggleby Howe'' ([[brončano doba]]), Sedam tumula kod [[Lambourn]]a ([[Berkshire]], 2200. pr. Kr.)
* {{ZD+X/F|FRA}}: Neolitski tumuli ''Saint-Michel de [[Carnac]]'' (5000.-3500. pr. Kr.), ''[[Barnenez]]'' (4850.-4000. pr. Kr.), [[Bougonski tumuli]] (4800.-3000. pr. Kr.), Dissignac (4500. pr. Kr.); brončano doba: tumul Saint Fiacre (1500.-1000. pr. Kr.)
* {{ZD+X/G|GRČ}}: Tumuli makedonske dinastije: [[Filip II. Makedonski|Filipa II.]] u [[Vergina|Vergini]] (336. pr. Kr.);
* {{ZD+X/I|IND}}: Charaideo, srednjovjekovni ''maidami'' [[Assam]]skog kraljevstva (1228-1826.);
* {{ZD+X/I|IRS}}: [[Brú na Bóinne]] ([[Meath]], 35.-32. st. pr. Kr.), Brdo kraljeva ili ''Teamhair na Rí'' ([[Leinster]], 3400. pr. Kr.-), ''Grianán Ailigh'' (800. pr. Kr.-1200.) u pokrajini [[Donegal]];
* {{ZD+X/I|ITA}}: [[Etruščani|Etruščanske]] nekropole [[Monterozzi i Banditaccia]] (9.-3. st. pr. Kr.);
* {{ZD+X/I|IZR}}: [[Jeruzalem]]ski kraljevski tumuli od [[David]]a do [[Zedekija|Zedekije]] (oko 1000.-587. pr. Kr.);
* {{ZD+X/J|JAP}}: Kraljevski tumuli u obliku ključanice ([[Kofun (grobnica)|kofun]], 3.-7. st.) kao ''Takamatsuzuka kofun'' kod [[Asuka|Asuke]] i ''Grobnica cara [[Nintoku]]a (Daisen kofun)'' u [[Sakai]]ju ([[Osaka]]);
* {{ZD+X/K|KAN}}: ''Augustinski humak'' [[Micmac Indijanci|Micmac indijanaca]];
* {{ZD+X/K|KAZ}}: [[Skiti|Skitski]] ''Issyk kurgan'' (4. st. pr. Kr.);
* {{ZD+X/J|JKO}}: ''Grobnica kralja Gwanggaetoa kod Anaka'' u [[Goguryeo]]u (300.);
* {{ZD+X/M|MAĐ}}: Godeny-halon kod [[Békésszentandrás]]a;
* {{ZD+X/M|MNG}}: Grobnica kana [[Uchjulü-Chanuy]]a u ''Noin-Ulau'' sjverno od [[Ulan Bator]]a (13.);
* {{ZD+X/N|NJE}}: Tumuli u Bonstorfu i [[Auleben]]u (1500.-1200. pr. Kr.), Halštatski [[Heuneburg]] u Hundersingenu ([[Landkreis Sigmaringen]], 600.-450. pr. Kr.), [[Kelti|Keltski]] tumuli u [[Glauberg]]u (5. st. pr. Kr.);
* {{ZD+X/P|POLJ}}: 14 grobova kulture Unetice (Łęki Małe, Leubingen i Helmsdorf), Trzcinica (1800. pr. Kr.), Humak Krakusa kod Krakova (oko 1000. pr. Kr.);
* {{ZD+X/P|POR}}: ''Outeiro de Gregos'' ([[Baião]], 4450.-1900. pr. Kr.);
* {{ZD+X/R|RUS}}: ''Ipatovo kurgan'' (4000. pr. Kr.), ''Kutuluk kurgan'' kod [[Samar]]a (2400. pr. Kr.), ''Maikop kurgan'' (3000. pr. Kr.), ''Novovelichkovskaya kurgan'' kod [[Krasnodar]]a (2000. pr. Kr.), [[Skiti|Skitski]] tumuli [[Pazyryk]]a kod [[Novosibirsk]]a (6.-3. st. pr. Kr.), [[Varjazi|Varjaški]] ''[[Rurik]]ov grob'' kod [[Novgorod]]a;
* {{ZD+X/S|SAD}}: ''[[Zmijski humak]]'' (1070.), ''Criel humak'' ''Grave creek humak'' [[Adena (kultura)|Adena kulture]] u Ohiou (1000.-200. pr. Kr.), ''Spiro humci'' [[Caddoan]]aca u [[Oklahoma|Oklahomi]] (600.-1450), ''Aligatorski humak'' drevne Fort kulture ([[Ohio]], 800.-1200.), ''Anđeoski humci'' srednjomississippijske kulture kod [[Evansville]]a u [[Indiana|Indiani]] (1100.-1450.), ''Smaragdni humak'' Plaquemine kulture kod [[Stanton]]a ([[Mississippi]], 1200.-1730.), ''Humci [[Etowah indijanci|Etowah indijanaca]]'' kod [[Carteswille]]a (Georgia, 1000.-1550.);
* {{ZD+X/S|SRB}}: [[Iliri|Ilirske]] gromile god [[Bukovac|Bukovca]] i na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]];
* {{ZD+X/Š|ŠKO}}: Maeshowe (oko 3000. pr. Kr.);
* {{ZD+X/Š|ŠVE}}: Håga Kurgan kod Uppsale (1000. pr. Kr.), Kraljevski grobovi Gamla Uppsala od 5. do 6. stoljeća i ''[[Oleg]]ov grob'' kod [[Stara Ladoga|Stare Ladoge]] (9. st.);
* {{ZD+X/T|TUR}}: Tumuli [[Frigijci|frigijskog]] [[Gordij]]a (8. st. pr. Kr.), [[Lidija|Lidijska]] nekropola ''Bin Tepler'' kod [[Salihi]]ja (7.-6. st. pr. Kr.), [[Armenci|Armenski]] kraljevski tumul na svetoj planini [[Nemrut]] ([[Nemrut Dağı]], 1. st. pr. Kr.);
* {{ZD+X/U|UKR}}: ''Chorna mohyla (Crni humak)'', ''Solokha kurgan'' (4. st. pr. Kr.), [[Skiti|Skitski]] ''Ryzhanovka kurgan'' (3. st. pr. Kr.), ''Kubratova grobnica'' u [[Pereschepino]]u (660.);

[[Datoteka:Maklavun cb m.jpg|mini|lijevo|<center>[[Maklavun]] kod [[Rovinj]]a<center>]]
[[Datoteka:Populonia tumulo.jpg|mini|<center>''Etruščanski tumul u Populoniji'', [[Italija]]<center>]]
[[Datoteka:Daeneungwon-Gyeongju-Korea-2006-05.jpg|mini|<center>''Kraljevski tumul u Daeneungwonu'', [[Gyeongju]], [[Južna Koreja]]<center>]]

==={{ZD+X/H|HRV}}===

U Hrvatskoj za tumule postoji više narodnih imena, '''humcima''' se u pravilu nazivaju u sjevernoj Hrvatskoj, dok u krškim krajevima, te u primorju i na otocima najčešće imaju ime '''gomile''' ili '''gromile'''. Ponegdje su sačuvani i toponimi, kao što su primjerice "Knežev grob" ili "Kneževo brdo", koji upućuju na mjesto gdje je uistinu i nalazi (ili se nalazio, do uništenja) tumul (poput tumula u [[Budinjačko polje|Budinjačkom polju]] u [[Žumberačko gorje|Žumberačkom gorju]]).
{{citat|"Podizanje gromila (gomila) nad grobovima pokojnika Iliri su koristili već od kasnoga bakrenog doba te tijekom brončanog doba, a tijekom željeznog doba to je bio redovit premda ne i jedini način pokopavanja. Gromila se obično dizala nad jednim grobom, no s vremenom su pokraj prvoga središnjeg groba pokopali i druge pokojnike, obično pripadnike njegova roda. Što je pokojnik za života imao viši društveni položaj, to mu je i gromila iznad groba bila veća. U grobove takvih pokojnika stavljana je bogatija popudbina – oružje, odjeća, glinene posude s hranom, ukrasni i drugi predmeti što ih je za života posjedovao.}}<ref>[[Mate Matas]], [https://web.archive.org/web/20180719022648/https://hrcak.srce.hr/file/14769 "Prilog proučavanju gradina i gromila na području općine Lećevica u splitskoj Zagori"], članak u Geoadria, Vol. 7/2, 2002.</ref>
Glavni nositelji "kulture tumula" na području današnje Hrvatske i BiH, te Crne Gore i jugozapadne Srbije bili su [[Iliri]], te je na osnovi ostataka materijalne kulture koji se u njima pronalaze moguće utvrditi približno vrijeme njihova nastanka. Oni se podižu otprilike kada i ilirske gradine (utvrde), od srednjeg ili kasnog bakrenog doba (od oko 1600. pr. Kr.) do kraja željeznog doba, odnosno do rimske prevlasti na tlu današnje Hrvatske.<ref>[[Goran Majetić]], [http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1134/ Tumulusi u Hrvatskoj], posjećeno 30. prosinca 2010.</ref>

U Hrvatskoj pretežu tumuli kružne ili izdužene (često eliptični) osnove. Neki su bili okruženi vijencem od pločastoga kamena ili [[suhozid]]om. Neki veći su visoki i do oko 7 metara, poput malih brežuljaka visine jednokatnice, od kojih dvije s [[Karlovac|karlovačkog]] područja imaju i velik promjer osnove, i do 60 metara.

U Istri jedan tumul je pronađen u blizini [[Vodnjan]]a, kraj sela [[Škicini]]. Možda su u njega pokapani stanovnici [[Lakoršag]]a, prapovijesne [[gradina|gradine]] u blizini. Vrlo blizu su ostaci [[Vrčin]]a, također prapovijesne gradine, a postoje zapisi koji spominju velik broj tumula oko same gradine (''Schiavuzzi''). Tumuli su otkriveni pokraj sela [[Čabrunići]], na niz lokacija u blizini [[Limski kanal|Limskog kanala]], Rovinjskog sela, [[Rovinj]]a (jedan od njih je i [[Maklavun]]), u [[Bale|Balama]] i u okolici Bala, pokraj sela Krmed, kod Premanture gdje se tumul nalazio u središtu pretpovijesne gradine (ostaci ovog tumula danas više ne postoje), u [[Banjole|Banjolama]], u [[Pula|Puli]] i okolici, na [[Brijuni]]ma, u okolici [[Fažana|Fažane]], [[Peroj]]a i [[Barbariga|Barbarige]], kraj Krničkog Porta, u blizini [[Nezakcij]]a, itd.<ref>[http://swirl.bloger.hr/post/tumuli/933395.aspx Istarski tumuli]</ref> Na brdu [[Monkodonja]] sjeverno od Rovinja istraživanja su počela 1997. godine na poticaj i uz potporu Slobodnog instituta iz Berlina, Arheološkog muzeja Istre iz Pule i Zavičajnog muzeja Rovinj. Tamo se, uz gradinu iz brončanog doba, od oko 1.800. do 1.200. godine pr. Kr., na susjednom brdu [[Musego]] nalazi skupina tumula - grobnica (do sada ih je otkriveno 11)<ref>N. Orlović Radić, ''[http://www.istrianet.org/istria/archeology/castellieri/monkodonja/07_0919monkodonjia.htm Jantarne perle i ljudske kosti u opljačkanom grobu]'', Glas Istre, 19. listopada 2007. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref>

Poveća kamena gomila u Zanogi kraj [[Borovci|Borovaca]] (povrh Neretve, u [[Dalmacija|Dalmaciji]]) na kojoj se vide tri otvorena groba djelomično zasuta kamenjem, [[Iliri|Ilirskog]] je podrijetla, a možda su je koristili i [[Hrvati]].

Na obroncima [[Papuk]]a u Slavoniji nedaleko [[Požega|Požege]] nalazi se skupina od najmanje 20-ak tumula iz oko 800. do 400. pr. Kr., od kojih se njih 14 počelo istraživati prije 30-ak godina (među njima i tumul "Knežev grob"), a s istraživanjima ostalih se nastavilo 2001. godine.<ref>Antonija Vranić, ''[http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/AllWebDocs/kaptolpozega?OpenDocument Što kriju tumuli?]'', [[Vijenac]] br. 282.-283., 10. prosinca 2004. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref>

U [[Budinjak]]u, u [[Žumberačko gorje|Žumberačkom gorju]] (gdje je pronađano čak preko 140 grobnih humaka) su pronađene gotovo 3000 godina stari tumuli iz starijeg željeznog doba, a na brijegu povrh polja, znanom kao Gradina, nalazilo se naselje stanovnika iz istog razdoblja.<ref>Goran Majetić, ''[http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/571/ Kneževska ophodnja "Stazom kneževa"]'', Kamelon, 14. studenog 2007. Posjećeno 30. prosinca 2010.</ref>

U široj okolici [[Karlovac|Karlovca]] su se nalazili uistinu veliki tumuli. Tako tumul u selu [[Krč Bosiljevski]] u [[Hrsina|Hrsini]] (blizu čvorišta autoceste Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka) visok je, po slobodnoj procjeni, oko 6-7 metara, a dugačak oko 50-60 metara. Ima izdužen, elipsoidni oblik, a okrnjen je oranicama po rubovima uzduž duže osi. Tu su nađeni ulomci keramike [[Lasinjska kultura|Lasinjske kulture]]. Kustos Gradskog muzeja Karlovac, Lazo Čučković, u izdanju "Arheološka karta Zajednice općina Karlovac" iz 1984. godine navodi, uz već spomenuti humak u Hrsini, još nekoliko tumula: 7 tumula u Dugoj Gori kraj Dobre, tumul na položaju Umak u Točku (Veljunskom) kao dio bedema, te [[Turska kosa]] kraj sela [[Velika Vranovina]] nadomak toplica u [[Topusko]]m.

Don [[Ante Škobalj]] dokazao je da su se stari Hrvati nastavili koristiti ilirskim grobnim humkama cijelih tisuću godina poslije nestanka starih Ilira. Služili su se tumulima za ukope, za utvrde i za obredna mjesta. <ref name="Majetić">Goran Majetić: [http://udruga-kameleon.hr/tekst/1134/ Tumulusi u Hrvatskoj - veličanstvene prapovijesne "piramide"], Udruga Kameleon, 9. srpnja 2008.,pristupljeno 10. listopada 2014.</ref>
"Zlatno doba" gradnje tumulusa na tlu današnje Hrvatske jest [[starije željezno doba]]. Na sjeveru Hrvatsko to je oko [[750. pr. Kr.|750.]] do oko [[300. pr. Kr.]].<ref name="Majetić"/>

==Bilješke==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Tumuli}}
* [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=353151 Prapovijesni tumul na Škornici u Privlaci kod Zadra]
*

[[Kategorija:Arhitektura]]
[[Kategorija:Prapovijest]]
[[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]]
[[Kategorija:Megalitska kultura]]

Tumul - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica