https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TukanoTukano - Povijest promjena2026-08-08T14:56:52ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tukano&diff=71551&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-29T07:59:26Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tukano'''-->'''Tucano''' (Tukano), pleme američkih Indijanaca istoimene porodice [[Tucanoan]] kojoj je dalo svoje ime. Vlastiti Tucano Indijanci obuhvaćaju nekoliko plemenskih imena koja se služe srodnim dijalektima u koje prema [[Theodor Koch-Grünberg]]u u ranom 20. stoljeću (1913: 944-), pripadaju a) Tukano; B) [[Arapáso]] (Koreá); C) [[Kurauá-tapuyo]] (Yohoroá; Yohorca); D) [[Uíua-tapuyo]]; E) Mirití-tapuyo ([[Neenoã]]). Brojno stanje prema Koch-Grünbergu iznosilo je između 1,000 i 1,500. <br />
Tucano Indijanci nastanjeni su u području [[Brazil]]a (3,500, 1995 SIL) i [[Kolumbija|Kolumbije]] (2,000.), duž gornje Papurí. <br />
<br />
== Srodne grupe ==<br />
Tucano Indijanci jezično su srodni, ali iipak govore jezikom drugačijim od ostalih plemena sa kojima se klasificiraju porodici Tucanoan, i dalje u Veliku porodicu [[Macro-Tucanoan]]. Ostale Tucano grupe su: [[Bará]], [[Barasána]], [[Buhágana]], [[Correguaje]], [[Cubeo]], [[Desana]], [[Encabellado]], [[Erulia]], [[Karapanã]], [[Kueretú]], [[Macaguaje]], [[Macuna]], [[Orejón]], [[Tatuyo|Pamoa]] (Tatuyo), [[Piratapuyo]], [[Siona]], [[Siona-Secoya]], [[Tama]], [[Tetete]], [[Tsölá]], [[Tuyúka]], [[Uaiana]], [[Wanana|Uanana]], [[Uasona]], [[Yahúna]], [[Yupuá]] i [[Yurutí]]. Kao dijalekte tucano jezika SIL navodi uasona i yohoraa (curaua).<br />
<br />
== Etnografija ==<br />
<br />
''Privreda''<br />
<br />
Tucano-kultura tipična je za plemena [[kišna šuma|kišne šume]] i ekvatorijalnoj klimi u kojoj temperatura iznosi od 19°C pa do 32°C. Rijeke predstavljaju glavne transportne rute, često obilježene brzacima i obrasle gustom [[šuma|šumom]]. [[Riba]] ovdje predstavlja najvažniji izvor proteina u prehrani, a ribolov je glavna muška aktivnost, može biti individualan i kolektivan. U ribolovu se služe raznim tehnikama uz upotrebu luka i strijele, mreža, otrova i drugog. Lov je po važnosti iza ribolova. Najvažnija lovina su [[kapibara]], [[majmuni]], [[tapir]], [[pekari]], [[paka (životinja)|paka]], [[ptice]] i predstavnici drugih vrsta [[fauna|faune]], uključujući i kukce i reptile. Od domorodačkog oružja posjeduju luk i strijelu i [[puhaljka|puhaljku]], a u suvremeno vrijeme i vatreno oružje ([[puška|puške]])<br />
Hortikultura je posao žena. Za svoje potrebe moraju prvo iskrčiti dio džungle gdje će biti njiva, na kojoj će one zasaditi [[gorka manioka|gorku manioku]] (najvažniju od svih), jer se od nje proizvode lepinje, a nadalje i banane, yam, [[ananas]], [[šećerna trska|šećernu trsku]], [[slatki krumpir]]. Muškarci kao konzumenti raznih halucinogena sade za svoje potrebe [[duhan]], koku i još neke biljke<br />
<br />
''Pleme, sib i fratrija''<br />
<br />
Tucano-selo je raspršeno duž riječnih sistema, a dugout-[[kanu]] glavno je sredstvo [[saobračaj]]a među seoskim zajednicama. Ovakva zajednica ima 20 do 100 duša, često se sastoji od samo jedne kolibe poznate kao [[maloca]], a njezini ukućani predstavljaju patrilinearni sib. Sib je imenovan, lokaliziran, i čini najvažniju socijalnu, ekonomsku, političku i ritualnu funkciju. Svaki sib pripada jednom od pet [[fratrija]], a svaka fratrija [[egzogamija|egzogamna]] je jedinica. Tucano Indijanci svoj identitet gledaju kroz jezik i porijeklo, pleme kao teritorijalna i politička jedinica ne postoji, kao ni plemenskih [[poglavica]] koje bi uz to išle. <br />
<br />
''Brak, djeca i obredi''<br />
<br />
Ženidbene restrikcije uključuju sib i fratrijska egzogamija. Terminologija [[sistem srodstva|sistema srodstva]] tipe je iroquois. Postmaritalno stanište je [[patrilokalnost|patrilokalno]]. Nevjesta se stječe kupnjom, a većina [[brak]]ova je [[monogamija|monogamna]], izuzetak su seoske vođe koji imaju po dvije žene. U slučaju rastave [[žena]] se vraća svom paternalnom sibu, a djeca ostaju u očevom sibu.<br />
Tucano Indijanci prakticiraju i [[abortus]] i [[infanticid]], poglavito se ubija ženska djeca. [[Kuvada]] je uobičajena, a također i ceremonije davanja imena (oko osme godine starosti), i serije inicijacija za dječake prilikom čega su izloženi bičevanju, upoznavanju sa ritualima i dozvoljeno im je da prvi puta vide svete imstrumente, što je djeci i ženama strogo zabranjeno. <br />
Glavni kontakti sa ostalim sibovima provode se preko pijanki koje organizira sib, prilikom čega se pozivaju ostali sibovi iste fratrije. <br />
Tucani vjeruju u duhove i duše više nego u razna božanstva. Najvažniji rituali vezani su uz kult predaka i jutarnje ceremonije kod kojih sviraju na svetim instrumentima. [[Šamanizam]] je najznačajniji u životu muškarca. Uzimanje koke i drugih narkotika prakticiralo se u magijsko-religioznim obredima.<br />
<br />
== Literatura ==<br />
*Gabriel dos Santos Gentil, Povo Tukano: Cultura, Historia E Valores. 2005<br />
*Jefferson Jurema, O Universo Mitico-Ritual Do Povo Tukano. 2001<br />
*Jean Elizabeth Jackson, The Fish People : Linguistic Exogamy and Tukanoan Identity in Northwest Amazonia. 1983<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://indian-cultures.com/Cultures/tukano.html Tucano (Tukano) Indians]<br />
*[http://lucy.ukc.ac.uk/EthnoAtlas/Hmar/Cult_dir/Culture.7879 Society-TUCANO]<br />
<br />
[[Kategorija:Tucanoan]] <br />
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:Kolumbijski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:indijanska plemena]]</div>WikiSysop