<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tromost</id>
	<title>Tromost - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Tromost"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tromost&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T16:14:35Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tromost&amp;diff=9439&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tromost&amp;diff=9439&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-19T02:46:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tromost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Klasična mehanika}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Cavalo a arrastar um bloco de 350 kg..png|290px|mini|desno|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Prvi Newtonov zakon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (zakon tromosti ili inercije) tvrdi da svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga [[gibanje|gibanja]] po [[pravac|pravcu]] dok ga neka vanjska [[sila]] ne prisili da to stanje promijeni.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Cup of Russia 2010 - Yuko Kawaguti (2).jpg|mini|desno|290px|Klizačica kod okretanja smanjuje svoj [[moment tromosti]] ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Tromost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;inercija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Latinski jezik|lat]]. &amp;#039;&amp;#039;inertia&amp;#039;&amp;#039;: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost. U [[fizika|fizici]], tromost je svojstvo [[Tijelo (fizika)|materijalnih tijela]] opisano [[Newtonovi zakoni gibanja|1. i 2. zakonom mehanike]]. Kada na fizikalno tijelo ne djeluju vanjske [[sila|sile]], ili se vanjske sile uzajamno uravnotežuju, tromost se izražava u tome što tijelo zadržava svoje stanje [[gibanje|gibanja]] ili mirovanja. Kada na tijelo djeluje neuravnotežena vanjska sila, tromost se izražava u tome što se promjena stanja gibanja ili mirovanja tijela zbiva postupno, a ne trenutačno; stanje gibanja mijenja se to polaganije što je tromost tijela veća. Mjera tromosti tijela njegova je [[masa]]. Kod [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]], zbog tromosti, promjene mjerenih veličina registriraju se sa stanovitim zakašnjenjem. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;inercija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27370] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tromost  je jedno od osnovnih svojstava svih čestica u [[svemir]]u koje imaju masu, to jest masa je mjera tromosti tijela. To se svojstvo manifestira kao opiranje tijela promjeni stanja gibanja, što je izrečeno prvim [[Isaac Newton|Newtonovim]] zakonom. U osnovi, to znači da bi se tijelu promijenio intenzitet brzine i/ili smjer brzine, na to tijelo mora djelovati [[Sila|sila]]. Uočimo da za promjenu smjera gibanja nije potrebna i promjena intenziteta brzine. Opiranje promjeni stanja gibanja očituje se u pojavi &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inercijske sile&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; koju tijelo &amp;quot;osjeća&amp;quot; prilikom ubrzavanja i/ili prilikom gibanja po nepravocrtnoj putanji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zakon tromosti ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Newtonovi zakoni gibanja}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Zakon tromosti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zakon inercije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;1. zakon mehanike&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; glasi: &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Svako tijelo ustraje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Galileo Galilei]] otkrio je taj zakon 1632., a [[Isaac Newton]] izrazio ga je 1687. kao prvi aksiom [[Klasična mehanika|klasične mehanike]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Objašnjenje ==&lt;br /&gt;
Dobar ilustrativni primjer za slučaj promjene intenziteta brzine je vožnja u [[automobil]]u. Svi znaju iz iskustva da prilikom ubrzavanja u vožnji sjedalo pritišće na naša leđa, kao da nas nešto vuče prema natrag, dok prilikom usporavanja nastavljamo s gibanjem prema vjetrobranskom staklu, kao da nas nešto vuče prema naprijed. Učinak je to izraženiji što je veća masa tijela i/ili promjena brzine, to jest [[ubrzanje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Vektor]] inercijalnih sila uvijek gleda u suprotnom smjeru od vektora ubrzanja, a intezitet je jednak &amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}F_{in}=m \cdot a&amp;lt;/math&amp;gt;. Inercijalne sile su po prirodi masene ([[volumen]]ske) sile (za razliku od kontaktnih). Takve sile &amp;quot;prožimaju&amp;quot; tijelo u cijeloj njegovoj masi (volumenu) jer djeluju na svaku njegovu česticu; u biti, priroda inercijalnih sila se ni po čemu ne razlikuje od [[Gravitacija|gravitacijskih]], osim što su im uzroci različiti. Neke inercijalne sile su od posebnog značaja u analizi gibanja pa imaju i posebno ime: [[Centrifugalna sila|centrifugalna sila]], [[Coriolisova sila|Coriolisova sila]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Masa tijela je prikladna veličina za mjeru tromosti samo kod razmatranja gibanja koje uključuje [[Translacija (razdvojba)|translaciju]] (pravocrtno gibanje), međutim, inercijalni učinci se pojavljuju i kod čistog [[vrtnja|rotacijskog gibanja]] (stalno mijenjanje smjera gibanja). Sama masa u takvom slučaju nije dovoljno dobra veličina pa se uvodi pojam &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;inercijalnog momenta&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. [[Moment inercije]] ili moment tromosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}M_{in}=J \cdot \epsilon&amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je: &amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}J&amp;lt;/math&amp;gt; [[Moment inercije|moment inercije]], a &amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{\epsilon}&amp;lt;/math&amp;gt; je [[kutno ubrzanje]] u [rad/s&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;]. Ova je jednadžba potpuna rotacijska analogija formule &amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}F=m \cdot a&amp;lt;/math&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Inercijalni moment se može naći i kao [[Moment|moment]] inercijalne sile za os rotacije gdje se vektor tog momenta može naći pomoću [[Vektorski produkt|vektorskog umnoška]]:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}M_{in}=r \times F_{in}&amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je &amp;lt;math&amp;gt;\mathbf{}r&amp;lt;/math&amp;gt; vektor najkraće udaljenosti pravca [[Vektor|vektora]] inercijalne sile od osi rotacije usmjeren od osi prema [[Sila|sili]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Moment tromosti ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Moment tromosti}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Moment tromosti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;moment inercije&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (znak &amp;#039;&amp;#039;I&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;J&amp;#039;&amp;#039;) je [[fizikalna veličina]] koja opisuje [[tromost]] ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni [[brzina|brzine]] ili smjera [[rotacija|vrtnje]]; jednaka je [[zbroj]]u umnožaka [[masa|mase]] &amp;#039;&amp;#039;m&amp;#039;&amp;#039; i kvadrata udaljenosti &amp;#039;&amp;#039;r&amp;#039;&amp;#039; od osi [[rotacija|rotacije]] svake čestice koja čini tijelo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;I = \sum_{i=1}^{N} m_i{r_i}^2&amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moment tromosti nekog tijela ovisi o obliku tijela, raspodjeli mase, položaju osi rotacije. Primjerice, ako je &amp;#039;&amp;#039;m&amp;#039;&amp;#039; masa tijela, &amp;#039;&amp;#039;r&amp;#039;&amp;#039; njegov polumjer, a os rotacije ujedno i os simetrije, moment inercije na primjer šupljega [[valjak|valjka]] ili prstena iznosi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I = m r^2&amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Inercijski sustav ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Inercijski referentni okvir}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inercijski sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[koordinatni sustav]] u kojem vrijedi zakon tromosti ili inercije. Svi inercijski sustavi ekvivalentni su, a to se odražava u [[Zakon očuvanja energije|zakonima sačuvanja impulsa sile]], momenta impulsa, energije i stanja gibanja središta masa za izolirani fizički sustav. Ti zakoni sačuvanja upravo i jesu kriterij po kojem se za opisivanje nekoga konkretnoga gibanja odabire inercijski sustav.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Klasična mehanika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>