https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Trombeov_zidTrombeov zid - Povijest promjena2026-07-19T23:56:24ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trombeov_zid&diff=176680&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T08:48:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Trombeov zid'''-->[[Datoteka:Illust passive solar d2 319pxW.gif|mini|250px|desno|Prikaz pasivne sunčeve arhitekture koja koristi klasični Trombeov zid bez ventilacije i ljetnog sjenila.]]<br />
[[Datoteka:Trombe_wall.jpg|mini|250px|desno|Prikaz pasivne sunčeve arhitekture koja koristi moderni Trombeov zid s ventilacijom.]]<br />
<br />
'''Trobeov zid''' se prvi put pojavio u mjestu Odeju u [[Pirineji]]ma ([[Francuska]]). Félix Trombe je 1965. sagradio [[kuća|kuću]] s tamnim [[zid]]om na [[jug|južnoj]] strani, koji je po njemu dobio naziv Trombeov zid. Pomoću ovog zida Trombe je pokazao mogućnost djelotvorne [[Pasivna sunčeva arhitektura|pasivne toplinske pretvorbe]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]]. Trombeov zid je okrenut prema [[Sunce|Suncu]] i zamišljen kao pasivni sunčev kolektor. Zid je istovremeno služio za apsorbiranje [[toplina|topline]], za akumulaciju topline i kao tijelo za zagrijavanje unutrašnjih prostorija. <ref> [http://ekosela.org/download/energija.pdf] "Zelena energija", Bruno Motik, Zelena mreža aktivističkih grupa, www.zmag.hr, 2005.</ref><br />
<br />
Trombeov zid obično se izrađuje od [[Opeka|opeke]],[[beton]]a ili [[Stijena|kamena]]. Na udaljenosti od 2 do 10 cm ispred zida nalazi se [[staklo]]. U praksi se koriste dvije konstrukcijske varijante Trombeovog zida: bez otvora i s otvorima pri osnovi i vrhu zida. Nakon prolaska kroz staklo, Sunčevo zračenje pada na Trombeov zid i zagrijava ga. Brzina prenošenja topline s vanjske na unutrašnju stranu zida zavisi od materijala od kojega je napravljen i njegove debljine. S ciljem sprječavanja pretjeranog zagrijavanja prostorija ispred ili iza Trombovog zida, postavljaju se odgovarajući toplinski zastori. Općenito, otvori za prolaz topline u unutrašnjost u ljetnim mjesecima su zatvoreni, kako ne bi došlo do narušavanja toplinskog komfora. Za vrijeme ventilacijskog ciklusa [[Sunčeva energija]] se sprema u spremnik, zagrijavajući pritom zračni kanal i uzrokujući cirkulaciju kroz otvor na vrhu i dnu zida. Za vrijeme ciklusa grijanja, Trombeov zid otpušta akumuliranu toplinsku energiju. <br />
<br />
[[Stupanj iskorištenja|Iskoristljivost]] Trombeovog zida se povećava ako u toku noći preko njegove vanjske strane spustimo toplinski zastor koji će spriječiti gubitak topline. Za osrednje dobro izoliranu kuću od 100 m<sup>2</sup> Trombeov zid može uštediti i do 30% na [[grijanje|grijanju]]. <ref> [http://www.energetika-net.com/skola/oie/sunceva-energija/pasivna-primjena-sunceve-energije] "Pasivna primjena sunčeve energije", www.energetika-net.com, 2011.</ref><br />
<br />
==Prednosti i nedostatak Trombeovog zida==<br />
Prednosti Trombeovog zida:<br />
* ugodna [[toplina]] elemenata zgrade (podova, zidova, stropova) <br />
* bez pokretnih dijelova i što je bitno bez održavanja <br />
* relativno lako uključivanje u izgradnju strukture kao unutarnji ili vanjski zid <br />
* jeftini klasični građevinski materijali<br />
Nedostatak Trombeovog zida:<br />
* vanjski zidovi postaju izvor gubitaka topline tijekom dužih oblačnih perioda<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]</div>WikiSysop