Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:26:01Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:26
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Troja'''-->{{dz}}		<!--'''Troja'''-->{{dz}}
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Troje		\|ime mjesta = Arheološki lokalitet Troje
	\|slika = Troy1.jpg		\|slika = Troy1.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T02:17:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 02:17
Redak 68:		Redak 68:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Troy}}~~
	*Općenito		*Općenito
	** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] na virtualnigrad.com		** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] na virtualnigrad.com

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T00:44:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki lokalitet Troje
|slika = Troy1.jpg
|godina = [[1998.]] (22. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/849
|država = {{ZD+X/T|TUR}}
 
{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Troja|position=right
|lat_deg=39|lat_min=57|lat_sec=23|lat_dir=N
|lon_deg=26|lon_min=14|lon_sec=20|lon_dir=E
}}Lokacija Troje u Turskoj
}}
'''Troja''', ponekad '''''Ilij''''' u starijim hrvatskim tekstovima ([[grčki]]: Τροία, ''Troia'' ili Ἴλιον, ''Ilion''; [[latinski]]: ''Troia'', ''Ilium''; [[hetitski]]: ''Uilusa'' ili ''Truvisa'') je legendarni grad i poprište [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], koji je dijelom opisan u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', epskoj pjesmi na [[starogrčki|starogrčkom]] sastavljenoj u [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] ili [[8. stoljeće pr. Kr.|8.]] stoljeću prije Krista.
[[Datoteka:Troas.png|mini|lijevo|Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje]]
Osim toga, Troja ([[turski]]: ''Truva'') je ime [[arheologija|arheološkog]] nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], danas mjesto Hissarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], u blizini morske obale jugozapadno od [[Dardaneli|Dardanela]] pod planinom Idom.

[[Datoteka:Plan Troy-Hisarlik-en.svg|mini|lijevo|Karta arheoloških iskopina Troje]]
[[Datoteka:Makieta Troja RB.jpg|mini|240px|Model antičke Troje]]
[[Datoteka:Section Troy-Hisarlik-es.svg|mini|lijevo|Presjek arheoloških iskopina Troje]]
[[Datoteka:Priam's treasure.jpg|mini|[[Prijamovo blago]] u [[Berlin]]skom muzeju (danas u [[Muzej Puškin|muzeju Puškin]] u [[Moskva|Moskvi]])]][[Datoteka:Amphitheatre of Troy.jpg|mini|lijevo|Amfiteatar u Troji]]
[[Datoteka:Tetradrachm from Troy.jpg|mini|270px|Srebrna tetradrahma (četiri [[Grčka drahma|grčke drahme]]) iz [[Helenizam|helenističke]] Troje, 188.–160. pr. Kr.: na prednjoj strani je profil [[Atena (mitologija)|Atene]] s [[atika (pokrajina)|atičkim]] šljemom, a na stražnjoj ženska figura sa sovom i natpisom: ΑΘΗΝΑΣ ΙΛΙΑΔΟΣ, ΚΛΕΩΝΟΣ ΙΛΙΟΥ, "Athēnas Iliados, kleōnos Iliou".]]

==Povijest==
Slojevi ruševina ispod citadele u Hisarliku su kronološki nazvane Troja, od I. do IX. s nekim podpodjelama:
* Troja I. (3000.-2600. pr. Kr.)
* Troja II. (2600.-2250. pr. Kr.)
* Troja III. (2250.-2100. pr. Kr.)
* Troja IV. (2100.-1950. pr. Kr.)
* Troja V. (1900.-1800. pr. Kr.)
* Troja VI. (1800.-1600. pr. Kr.)
* Troja VI.h (14. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.a (oko 1300.-1190. pr. Kr.) - najvjerojatnija homerova Troja<ref>''[http://projectsx.dartmouth.edu/history/bronze_age/lessons/les/27.html Troy VII and the Historicity of the Trojan War]'', predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>
* Troja VII.b1 (12. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.b2 (11. stoljeće pr. Kr.)
* Troja VII.b3 (do 950. pr. Kr.)
* Troja VIII. (oko 700. pr. Kr.)
* Troja IX. (1. stoljeće pr. Kr.) - [[Helenizam|helenistički]] ''Ilium''

Najstarije naselje na lokalitetu Troje osnovano je u 3. tisućljeću pr. Kr. ([[brončano doba]]) i izgleda da je bilo uspješan obrtnički grad koji je kontrolirao morski prolaz Dardanele kroz koji su trgovci putovali iz Egejskog u Crno more. Schliemann je otkrio velika gradska vrata koja su pripadala Troji II., za koju je on vjerovao kako se radi o Homerovoj Troji jer je odgovarala homerovom opisu.

Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog širenja, došlo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istočno od Troje su uništeni. Prema arheološkim nalazima može se zaključiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. uništio snažan potres, što se zaključilo po otrkiću samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela.

Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao [[Hetiti|hetitska]] '''''Uilusa''''' (starogrčki: ''Ilion'') i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog [[Manfred Korfmann]], koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 km² i imala je populaciju od oko 5.-10.000 stanovnika<ref>Joachim Latacz, ''Troy and Homer: towards a solution of an old mystery'', Oxford University Press, 2004. {{ISBN|0199263086}}. str. 38.</ref>.

Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.

Tijekom razdoblja klasične [[Stara Grčka|Stare Grčke]] bila je gotovo nenaseljena, a pod vladavinom [[:Kategorija:Rimski carevi|rimskog cara]] [[August]]a izgrađen je novi grad '''''Ilium''''' na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja [[Konstantinopol]]a, a pod [[Bizant]]om je propadao. Rimski grad Celeia (današnje [[Celje]] u [[Slovenija|Sloveniji]]) neki su pisci nazivali ''Troia secunda'' ("druga Troja").

Njemački je [[arheolog]] [[Heinrich Schliemann]] iskapao u tom području u [[1870-ih|1870]]-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima jedan iznad drugoga. Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio tzv. [[Prijamovo blago]] (tako ga je nazvao sam Schliemann). Ali još u vrijeme njegovog života su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1000 godina starije nego što je Schliemann pretpostavljao.

1980-ih meksički autor [[Roberto Salinas Price]] iznio je teoriju o [[Troja u Gabeli|Troji u Gabeli]].

Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista. Od 1998. godine Troja je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].

==Izvori==

{{izvori}}
* Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, ''The Ages of Homer'', University of Texas Press, 1995. {{ISBN|0-292-71208-1}}.

==Poveznice==
* [[Bitka kod Troje]]

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Troy}}
*Općenito
** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] na virtualnigrad.com
** [http://sh.worldpoi.info/poi/5294/ Troja] - turističke informacije
**[http://www.cerhas.uc.edu/troy/ Troy on the Internet] Obrazovna stranica Sveučilišta Cincinnati
*Arheologija
**[http://www.uni-tuebingen.de/troia/eng/index.html Projekt Troia - nove iskopine]
***[http://www.uni-tuebingen.de/troia/vr/vr0207_en.html digitalna rekonstrukcija grada]
***[http://classics.uc.edu/troy/grbpottery/ Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja)]
***[http://classics.uc.edu/troy/coins/ Novčići iz Iliona (Troja)]
*Mediji
** [http://www.bbc.co.uk/programmes/b00w5lff The Age of Iron], epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 {{eng oznaka}}
*Teorije
**[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/15568-d-vidmarovic-nova-teorija-o-troji.html Nova teorija o Troji. Igor Šipić / Tomislav Marijan Bilosnić: Ahilej u virovima vrtoloma. Ljubačka kosa u trojanskoj toponimiji (Troja, Mitovi, Legende i stvarnost), Zadar 2012.], Hrvatsko kulturno vijeće, 14. srpnja 2013.

{{starovjekovne države i civilizacije}}
{{Svjetska baština u Turskoj}}

[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Aziji]]

Troja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica