Trogir - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

2026-07-19T22:14:31Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 19. srpanj 2026. u 22:14
Redak 312:		Redak 312:
	* KulaKula Festival, boutique festival u kuli Kamerlengu<ref>[https://www.visittrogir.hr/hr/tourist/events/kulakula-festival-2 ''KulaKula Festival'']. TZ Grada Trogira. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref>		* KulaKula Festival, boutique festival u kuli Kamerlengu<ref>[https://www.visittrogir.hr/hr/tourist/events/kulakula-festival-2 ''KulaKula Festival'']. TZ Grada Trogira. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref>
	* [[Gudački kvartet Bozzotti]], dio Trogirskih glazbenika<ref>[https://www.extramusic.hr/nova-izdanja/gudacki-kvartet-bozzotti-trogir/] {{napraviti}}</ref>		* [[Gudački kvartet Bozzotti]], dio Trogirskih glazbenika<ref>[https://www.extramusic.hr/nova-izdanja/gudacki-kvartet-bozzotti-trogir/] {{napraviti}}</ref>
			* Moondance Festival, festival techno glazbe<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/13-moondance-festival-2026-stize-u-trogir--dvije-noci-underground-techna-u-tvrdavi-kamerlengo-24-i-25-srpnja ''13. Moondance Festival 2026. stiže u Trogir: Dvije noći underground techna u tvrđavi Kamerlengo 24. i 25. srpnja '']. Dalmatinski portal. 19. srpnja 2026. Pristupljeno 20. srpnja 2026.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T18:06:22Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:06
Redak 390:		Redak 390:

	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons= Trogir~~
	~~\|commonshr= Trogir~~
	~~\|commonscat= Trogir~~
	~~\|commonscathr= Trogir~~
	}}

	{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}		{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-12T15:11:36Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 15:11
Redak 395:		Redak 395:
	\|commonscat= Trogir		\|commonscat= Trogir
	\|commonscathr= Trogir		\|commonscathr= Trogir
	~~\|wikivrste=~~
	~~\|wikivrstehr=~~
	}}		}}

Suradnik10: /* Znamenitosti */

2025-11-30T21:41:42Z

Znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 21:41
Redak 367:		Redak 367:
	Crkva svetog Sebastijana podignuta je [[1476.]] kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od [[kuga\|kuge]]. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, [[grb]]ovima [[biskup]]a Jakova Turlona i gradskog [[knez]]a Malipiera, a poviše njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri [[sarkofag]]a rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije. Na zapadnom zidu postavljena je kamena ploča s imenima branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].		Crkva svetog Sebastijana podignuta je [[1476.]] kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od [[kuga\|kuge]]. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, [[grb]]ovima [[biskup]]a Jakova Turlona i gradskog [[knez]]a Malipiera, a poviše njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri [[sarkofag]]a rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije. Na zapadnom zidu postavljena je kamena ploča s imenima branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].

	Trogirska [[gradska loža u Trogiru\|gradska loža]] prvi puta se spominje u [[13. stoljeće\|13. stoljeću]]. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu [[1471.]] godine izveden retabl Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice Nikole Firentinca. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je [[1932.]] godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom [[ban]]a [[Petar Berislavić\|Petra Berislavića]] na [[konj]]u, rad [[Ivan Meštrović\|Ivana Meštrovića]]. Loža je obnovljena [[1892.]] godine.		Trogirska [[gradska loža u Trogiru\|gradska loža]] prvi puta se spominje u [[13. stoljeće\|13. stoljeću]]. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu [[1471.]] godine izveden retabl Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je [[1932.]] godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom [[ban]]a [[Petar Berislavić\|Petra Berislavića]] na [[konj]]u, rad [[Ivan Meštrović\|Ivana Meštrovića]]. Loža je obnovljena [[1892.]] godine.

	Palača Garagnin-Fanfogna je sklop koji se sastoji od dva bloka [[romanika\|romaničkih]] i [[gotika\|gotičkih]] kuća, nastao u drugoj polovini 18. stoljeća tom prilikom objedinjen po projektu Ignacija Macanovića. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. Na katu je galerija Cate Dujšin-Ribar. Glavni je ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio na istočnoj strani bloka, u glavnoj gradskoj ulici, a ukrašen je sastavnicama kasnobarokne Macanovićeve dekoracije. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina ([[1722.]] – [[1783.]]), skupljača [[arheologija\|arheoloških]] spomenika i [[numizmatika\|numizmatike]], dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća. U palači je smješten Muzej grada Trogira.		[[Palača Garagnin-Fanfogna]] je sklop koji se sastoji od dva bloka [[romanika\|romaničkih]] i [[gotika\|gotičkih]] kuća, nastao u drugoj polovini 18. stoljeća tom prilikom objedinjen po projektu [[Ignacije Macanović\|Ignacija Macanovića]]. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. Na katu je [[galerija Cate Dujšin-Ribar]]. Glavni je ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio na istočnoj strani bloka, u glavnoj gradskoj ulici, a ukrašen je sastavnicama kasnobarokne Macanovićeve dekoracije. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina ([[1722.]] – [[1783.]]), skupljača [[arheologija\|arheoloških]] spomenika i [[numizmatika\|numizmatike]], dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća. U palači je smješten [[Muzej grada Trogira]].

	Rotonda sv. Marije na Poljani pripada tipologiji šesterolisnih crkvi prve polovine [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Crkva je građevina nadvišena središnjom kupolom i okružena šestorima [[apsida]]ma, podignuta po uzoru na kapele karolinškog doba. Spominju se njena četiri oltara: glavni posvećen Marijinom Uznesenju, drugi, [[renesansa\|renesansni]] [[oltar]] sv. Jerolima podignut [[1463.]] godine, sv. Marije od Loreta i svete Lucije. Porušena je polovinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], a izgled je sačuvan na grafici iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] koju je izradio [[Francuzi\|francuski]] crtač Ch. L. Clerisseau. Apside su vani imale po tri niše razdijeljene lezenama, a tambur kupole bio je ritmiziran nišama s [[prozor]]ima. Na zapadu crkve spominje se trijem koji je rabljen kao sudnica, a pred njim gradska ulica zatvorena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] gradnjom tornja gradskog sata.		Rotonda sv. Marije na Poljani pripada tipologiji šesterolisnih crkvi prve polovine [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Crkva je građevina nadvišena središnjom kupolom i okružena šestorima [[apsida]]ma, podignuta po uzoru na kapele karolinškog doba. Spominju se njena četiri oltara: glavni posvećen Marijinom Uznesenju, drugi, [[renesansa\|renesansni]] [[oltar]] sv. Jerolima podignut [[1463.]] godine, sv. Marije od Loreta i svete Lucije. Porušena je polovinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], a izgled je sačuvan na grafici iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] koju je izradio [[Francuzi\|francuski]] crtač Ch. L. Clerisseau. Apside su vani imale po tri niše razdijeljene lezenama, a tambur kupole bio je ritmiziran nišama s [[prozor]]ima. Na zapadu crkve spominje se trijem koji je rabljen kao sudnica, a pred njim gradska ulica zatvorena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] gradnjom tornja gradskog sata.

Suradnik10: /* Kultura */

2025-10-28T03:01:20Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 28. listopad 2025. u 03:01
Redak 311:		Redak 311:
	* Udruga Trogirski glazbenici		* Udruga Trogirski glazbenici
	* KulaKula Festival, boutique festival u kuli Kamerlengu<ref>[https://www.visittrogir.hr/hr/tourist/events/kulakula-festival-2 ''KulaKula Festival'']. TZ Grada Trogira. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref>		* KulaKula Festival, boutique festival u kuli Kamerlengu<ref>[https://www.visittrogir.hr/hr/tourist/events/kulakula-festival-2 ''KulaKula Festival'']. TZ Grada Trogira. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref>
			* [[Gudački kvartet Bozzotti]], dio Trogirskih glazbenika<ref>[https://www.extramusic.hr/nova-izdanja/gudacki-kvartet-bozzotti-trogir/] {{napraviti}}</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2025-10-19T12:37:13Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 19. listopad 2025. u 12:37
Redak 327:		Redak 327:

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

	~~=== Osnovne škole ===~~
	* OŠ Majstora Radovana, malo izvan središta Trogira		* OŠ Majstora Radovana, malo izvan središta Trogira
	* OŠ Petra Berislavića, na trogirskoj rivi uz more		* OŠ Petra Berislavića, na trogirskoj rivi uz more

	~~=== Srednje škole ===~~
	* SŠ Ivan Lucić		* SŠ Ivan Lucić
	* SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin		* SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin

	~~=== Ostalo ===~~
	* Narodno sveučilište u Trogiru, osnovano u prostorijama Narodnog fronta 24. listopada 1945. godine. Tih je dana u Trogiru otvoren i Omladinski dom.<ref>''U Trogiru je otvoreno Narodno sveučilište''. Slobodna Dalmacija. 27. listopada 1945., str. 4.</ref>		* Narodno sveučilište u Trogiru, osnovano u prostorijama Narodnog fronta 24. listopada 1945. godine. Tih je dana u Trogiru otvoren i Omladinski dom.<ref>''U Trogiru je otvoreno Narodno sveučilište''. Slobodna Dalmacija. 27. listopada 1945., str. 4.</ref>
			* Dislocirani odjel [[Glazbena škola Josipa Hatzea\|Glazbene škole Josipa Hatzea]].<ref>[https://www.facebook.com/pg/glazbenahatze/about/?ref=page_internal ''O školi''] Službene stranice na Facebooku. Pristupljeno 26. kolovoza 2020.</ref>

	== Znamenitosti ==		== Znamenitosti ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-09-03T23:24:27Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 3. rujan 2025. u 23:24
Redak 300:		Redak 300:
	* [[Narodna glazba Trogir]]		* [[Narodna glazba Trogir]]
	* [[KUD Kvadrilja]]		* [[KUD Kvadrilja]]
	*[Hrvatsko pjevačko društvo Petar Berislavić]		*[[Hrvatsko pjevačko društvo Petar Berislavić]]
	*[[Dječji zbor Trogir\|Dječji zbor Trogir]]		*[[Dječji zbor Trogir\|Dječji zbor Trogir]]
	* Klapa Stivanja		* Klapa Stivanja
Redak 309:		Redak 309:
	* Djevojački zbor Ivan Lucić		* Djevojački zbor Ivan Lucić
	* Kvintet Tragurium		* Kvintet Tragurium
	*Udruga Trogirski glazbenici		* Udruga Trogirski glazbenici
			* KulaKula Festival, boutique festival u kuli Kamerlengu<ref>[https://www.visittrogir.hr/hr/tourist/events/kulakula-festival-2 ''KulaKula Festival'']. TZ Grada Trogira. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:34:00Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:34
Redak 339:		Redak 339:

	== Znamenitosti ==		== Znamenitosti ==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =Povijesni grad Trogir		\|ime mjesta =Povijesni grad Trogir
	\|slika = Trogir Skyline.JPG		\|slika = Trogir Skyline.JPG

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2024-11-30T00:10:07Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2024. u 00:10
Redak 290:		Redak 290:
	* Kolja Šantić - dipl. ing. strojarstva i višestruki darivatelj krvi		* Kolja Šantić - dipl. ing. strojarstva i višestruki darivatelj krvi
	* [[Joško Ševo]] - hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac		* [[Joško Ševo]] - hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac
			* [[Milijada Barada]] - hrv. slikarica i pjesnikinja

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Obrazovanje */

2023-06-19T04:38:48Z

Obrazovanje

←Starija inačica		Inačica od 19. lipanj 2023. u 04:38
Redak 334:		Redak 334:
	* SŠ Ivan Lucić		* SŠ Ivan Lucić
	* SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin		* SSŠ Blaž Jurjev Trogiranin

			=== Ostalo ===
			* Narodno sveučilište u Trogiru, osnovano u prostorijama Narodnog fronta 24. listopada 1945. godine. Tih je dana u Trogiru otvoren i Omladinski dom.<ref>''U Trogiru je otvoreno Narodno sveučilište''. Slobodna Dalmacija. 27. listopada 1945., str. 4.</ref>

	== Znamenitosti ==		== Znamenitosti ==

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2025. u 21:41
Redak 367:		Redak 367:
	Crkva svetog Sebastijana podignuta je [[1476.]] kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od [[kuga\|kuge]]. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, [[grb]]ovima [[biskup]]a Jakova Turlona i gradskog [[knez]]a Malipiera, a poviše njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri [[sarkofag]]a rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije. Na zapadnom zidu postavljena je kamena ploča s imenima branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].		Crkva svetog Sebastijana podignuta je [[1476.]] kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od [[kuga\|kuge]]. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, [[grb]]ovima [[biskup]]a Jakova Turlona i gradskog [[knez]]a Malipiera, a poviše njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri [[sarkofag]]a rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije. Na zapadnom zidu postavljena je kamena ploča s imenima branitelja s trogirskog područja koji su poginuli u [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]].

	Trogirska [[gradska loža u Trogiru\|gradska loža]] prvi puta se spominje u [[13. stoljeće\|13. stoljeću]]. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu [[1471.]] godine izveden retabl Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice Nikole Firentinca. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je [[1932.]] godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom [[ban]]a [[Petar Berislavić\|Petra Berislavića]] na [[konj]]u, rad [[Ivan Meštrović\|Ivana Meštrovića]]. Loža je obnovljena [[1892.]] godine.		Trogirska [[gradska loža u Trogiru\|gradska loža]] prvi puta se spominje u [[13. stoljeće\|13. stoljeću]]. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu [[1471.]] godine izveden retabl Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice [[Nikola Firentinac\|Nikole Firentinca]]. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je [[1932.]] godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom [[ban]]a [[Petar Berislavić\|Petra Berislavića]] na [[konj]]u, rad [[Ivan Meštrović\|Ivana Meštrovića]]. Loža je obnovljena [[1892.]] godine.

	Palača Garagnin-Fanfogna je sklop koji se sastoji od dva bloka [[romanika\|romaničkih]] i [[gotika\|gotičkih]] kuća, nastao u drugoj polovini 18. stoljeća tom prilikom objedinjen po projektu Ignacija Macanovića. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. Na katu je galerija Cate Dujšin-Ribar. Glavni je ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio na istočnoj strani bloka, u glavnoj gradskoj ulici, a ukrašen je sastavnicama kasnobarokne Macanovićeve dekoracije. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina ([[1722.]] – [[1783.]]), skupljača [[arheologija\|arheoloških]] spomenika i [[numizmatika\|numizmatike]], dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća. U palači je smješten Muzej grada Trogira.		[[Palača Garagnin-Fanfogna]] je sklop koji se sastoji od dva bloka [[romanika\|romaničkih]] i [[gotika\|gotičkih]] kuća, nastao u drugoj polovini 18. stoljeća tom prilikom objedinjen po projektu [[Ignacije Macanović\|Ignacija Macanovića]]. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. Na katu je [[galerija Cate Dujšin-Ribar]]. Glavni je ulaz u palaču s predvorjem i stubištem bio na istočnoj strani bloka, u glavnoj gradskoj ulici, a ukrašen je sastavnicama kasnobarokne Macanovićeve dekoracije. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina ([[1722.]] – [[1783.]]), skupljača [[arheologija\|arheoloških]] spomenika i [[numizmatika\|numizmatike]], dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća. U palači je smješten [[Muzej grada Trogira]].

	Rotonda sv. Marije na Poljani pripada tipologiji šesterolisnih crkvi prve polovine [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Crkva je građevina nadvišena središnjom kupolom i okružena šestorima [[apsida]]ma, podignuta po uzoru na kapele karolinškog doba. Spominju se njena četiri oltara: glavni posvećen Marijinom Uznesenju, drugi, [[renesansa\|renesansni]] [[oltar]] sv. Jerolima podignut [[1463.]] godine, sv. Marije od Loreta i svete Lucije. Porušena je polovinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], a izgled je sačuvan na grafici iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] koju je izradio [[Francuzi\|francuski]] crtač Ch. L. Clerisseau. Apside su vani imale po tri niše razdijeljene lezenama, a tambur kupole bio je ritmiziran nišama s [[prozor]]ima. Na zapadu crkve spominje se trijem koji je rabljen kao sudnica, a pred njim gradska ulica zatvorena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] gradnjom tornja gradskog sata.		Rotonda sv. Marije na Poljani pripada tipologiji šesterolisnih crkvi prve polovine [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. Crkva je građevina nadvišena središnjom kupolom i okružena šestorima [[apsida]]ma, podignuta po uzoru na kapele karolinškog doba. Spominju se njena četiri oltara: glavni posvećen Marijinom Uznesenju, drugi, [[renesansa\|renesansni]] [[oltar]] sv. Jerolima podignut [[1463.]] godine, sv. Marije od Loreta i svete Lucije. Porušena je polovinom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], a izgled je sačuvan na grafici iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] koju je izradio [[Francuzi\|francuski]] crtač Ch. L. Clerisseau. Apside su vani imale po tri niše razdijeljene lezenama, a tambur kupole bio je ritmiziran nišama s [[prozor]]ima. Na zapadu crkve spominje se trijem koji je rabljen kao sudnica, a pred njim gradska ulica zatvorena u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]] gradnjom tornja gradskog sata.

Trogir - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik10: /* Znamenitosti */

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: /* Obrazovanje */

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: /* Poznate osobe */

Suradnik10: /* Obrazovanje */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u '}}'