WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T18:55:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir organizacija
|ime = Trilateralna komisija ''Trilateral Commission''
|izvorno ime =
|logo = Trilateral.svg
|veličina = 180px
|logo opis =
|skraćenica =
|moto =
|prethodnik =
|utemeljena = [[1973.]]
|osnivač = [[David Rockefeller]]
|mjesto osnivanja =
|prestala postojati =
|tip = [[trust mozgova]]
|svrha = Suradnja [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Europska unija|Europe]] i [[Japan|Japana]].
|središte = [[Tokio]], Japan (azijskopacifička skupina) [[Pariz]], Francuska (europska skupina) [[Washington]], SAD (sjevernoamerička skupina)
|usluge =
|metode rada = godišnje okupljanje
|lokacija =
|voditelj =
|ključni ljudi =
|broj članova = 390+
|slogan =
|misija =
|web stranica = * [http://www.trilateral.org/ Službena stranica]
}}

'''Trilateralna komisija''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Trilateral Commission'') je nevladina i nepolitička skupina osnovana 1973. godine sa svrhom promoviranja bliskih odnosa između [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Europska unija|Zapadne Europe]] i [[Japan]]a.

== Djelovanje ==
Inicijator osnivanja bio je [[David Rockefeller]], jedan od vodećih članova iznimno bogate [[Dinastija Rockefeller|obitelji Rockefeller]]. Danas ima nešto manje od 400 članova, koji dolaze iz reda najviđenijih osoba iz poslovnog i političkog života. U Aziji ima danas članova iz [[Kina|NR Kine]], Indije i drugih zemalja.

Izdaje razne izvještaje (''"Trilateral papers"'') kojima se želi utjecati na globalna kretanja; tako na samom početku djelovanja Trilateralne komisije nalazimo izvještaj "Kriza demokracije" ("''The Crisis of Democracy: On the Governability of Democracies''") iz 1975., od znamenitog [[Samuel P. Huntington|Samuela P. Huntingtona]]<ref>[http://www.rockarch.org/collections/family/jdr3/ ''The Crisis of Democracy: On the Governability of Democracies''], Michael J. Crozier, Samuel P. Huntington i Joji Watanuki, The Trilateral Comission 1975., pristupljeno 11.02.2014.</ref>; autor se u tom radu zalaže za demokraciju s manje sudionika i procedura, ali više autoriteta vlasti.

Trilateralna komisija se zalaže za globalnu dominaciju načina organizacija gospodarstva i društva kakvi postoje u vodećim zemljama Zapada (tj. [[kapitalizam|kapitalizma]] i [[demokracija|demokracije]]). Neki od članova pripadnici su umjereno lijevih, a neki umjereno desnih političkih stranaka.

Brojni kritičari smatraju Trilateralnu komisiju opasnom koncentracijom moći, i smatraju da doseg njihovih dogovora mora nadilaziti ono što su voljni podijeliti s javnošću. Na razini [[Teorija urote|teorije urote]], pokušavaju se dokumentirati njihovi potencijali da utječu na svjetska kretanja mimo demokratskih izbora i drugih načina formiranja legitimne vlasti, te veze s [[Tajna društva|tajnim društvima]].

Trilateralna komisija je usko povezana s [[Družba Bilderberg|Bilderberg grupom]].<ref>[http://www.bilderbergmeetings.org/governance.html Popis članova "Steering comitee" Bilderberg grupe,], službene stranice Bilderberg Grupe, pristupljeno 11.02.2014.</ref>

== Poznati članovi ==
Među utjecajnim pripadnicima Trilateralne komisije nalazimo primjere [[Henry Kissinger|Henrya A. Kissingera]], bivšeg državnog tajnika SAD-a i dobitnika [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 1973.; [[Madeleine Albright|Madeleine K. Albright]], američke državne tajnice (tj. ministrice vanjskih poslova) za vrijeme predsjedništva [[Bill Clinton|Billa Clintona]]; Susan E. Rice, savjetnice predsjednika SAD za nacionalnu sigurnost (2013.-); [[Mario Monti|Marija Montija]], bivšeg člana [[Europska komisija|Europske komisije]] (1995.-2004.) i premijera [[Italija|Italije]] (2012.-2013.); također [[Enrico Letta|Enrica Lettu]], bivšeg premijera Italije (2013.-2014.); Federicu Guidi, ministricu gospodarstva Italije (2014.-); [[Alan Greenspan|Alana Greenspana]], dugogodišnjeg (1987.-2006.) šefa [[Sustav federalnih rezervi|Sustava federalnih rezervi (FED)]]; Paula Volckera, koji je bio šef FED-a 2009.-2011. (inače je Volcker bio rukovodilac u tvrtkama iz konglomerata Rockefellerovih, poput Chase Manhattan Bank i Rockefeller Group, Inc.); Jeana-Claudea Trichettea, bivšeg šefa [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (2003.-2011.); Jeana Lemierrea, predsjednika banke BNP Paribas i bivšeg predsjednik [[Europska banka za obnovu i razvitak|EBRD]]; [[Lucas Papademos|Lucasa Papademosa]], bivšeg guvernera Nacionalne banke Grčke (1994.-2002.), viceguvernera [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (2002.-2010.) i bivšeg premijera Grčke (2011.-2012.); Györgyja Surányija, bivšeg guvernera Nacionalne banke Mađarske (1990.-1991. i 1995.-2001.); Mugura Isarescua, bivšeg premijera Rumunjske (1999.-2000.) i guvernera Nacionalne banke Rumunjske (1990.-1999. i 2000.-); Mareka Belku, bivšeg premijera Poljske (2004.-2005.) i guvernera Nacionalne banke Poljske (2010.-); [[Herman Van Rompuy|Hermana Van Rompuya]], bivšeg premijera Belgije (2008.-2009.) i [[Predsjednik Europskog vijeća|predsjednika Europskog vijeća]] (2009.-2014.); Margrethe Vestager, [[Europski povjerenik|europsku povjerenicu]] za konkurenciju (2014.-); Elsbeth Tronstad, državnu tajnicu u ministarstvu vanjskih poslova Norveške (2001.-2002. i 2015.-); Sylviju Mathews Burwell, ministricu zdravstva i socijalne skrbi SAD (2014.-); Yasuhisu Shiozakija, ministra zdravstva i socijalne skrbi Japana (2014.-); Georgea Vassilioua, bivšeg predsjednika Cipra (1988.-1993.); Johna Brutona, bivšeg premijera Irske (1994.-1997.); Lee Hong-kooa, bivšeg premijera Republike Koreje (1994.-1995.); Mikea Moorea, bivšeg premijera Novog Zelanda (1990.) i generalnog direktora [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] (1999.-2002.), Eska Ahoa, bivšeg premijera Finske (1991.-1995); [[Carl Bildt|Carla Bildta]], bivšeg premijera (1991.-1994.) i potom ministra vanjskih poslova [[Švedska|Švedske]] (2006.-2014.), svojedobno [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika za BiH]] (1995.-1997.); Toomasa Hendrik Ilvesa, predsjednika [[Estonija|Estonije]] (2006.-).

=== Članovi iz Hrvatske ===
Iz Hrvatske su u članstvo Trilateralne komisije primljeni [[Kolinda Grabar-Kitarović]], bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH, potom pomoćnica glavnog tajnika [[NATO]]-a, a od 2015. četvrta Hrvatska predsjednica; [[Franjo Luković]], predsjednik uprave [[Zagrebačka banka|Zagrebačke banke d.d.]] i predsjednika Nadzornog odbora [[Europapress Holding|Europapress Holdinga]]; te odvjetnik [[Marijan Hanžeković]] (predsjednik Europapress Holdinga, 2015.).<ref>[http://trilateral.org/download/files/TC_list_11_15.pdf Popis članova], službene stranice Trilateralne komisije, pristupljeno 19. prosinca 2015.</ref> Nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović stupila na dužnost Predsjednice Republike Hrvatske ona je odstupila iz mjesta u toj komisiji - kako je i uobičajeno za članove koji stupaju na javne dužnosti; ubrzo potom je u Trilateralnu komisiju iz Hrvatske izabran poslovni čovjek [[Emil Tedeschi]].<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/338979/Hanzekovic-Kako-sam-postao-clan-kontroverzne-Trilaterale.html "Hanžeković: Kako sam postao član kontroverzne 'Trilaterale'"], tportal 21.6.2014.</ref> <ref>[https://www2.presscut.hr/en/blog/emil_tedeschi_takes_grabar_kitarovics_seat_on_trilateral_commission_131349/ "Emil Tedeschi takes Grabar Kitarovic's seat on Trilateral Commission"], "presscut", 20.10.2015
</ref> 2020. godine, na listi članova Trilateralne komisije je i ime [[Ivana Dragičević|Ivane Dragičević]], voditeljica i izvršna producentica [[N1|N1 televizije]] u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://hr.n1info.com/Tv-lica/a350881/Ivana-Dragicevic.html|title=Ivana Dragičević|author=|date=|work=|language=|publisher=N1|accessdate=16. srpnja 2020.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.trilateral.org/ Službena stranica]

[[Kategorija:Organizacije]]
[[Kategorija:Tajna društva]]
[[Kategorija:Globalizacija]]
[[Kategorija:Dinastija Rockefeller]]
[[Kategorija:Teorije zavjere]]

Trilateralna komisija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica