https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TrigliceridiTrigliceridi - Povijest promjena2026-08-07T16:36:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trigliceridi&diff=20279&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-30T10:26:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Trigliceridi'''-->[[Datoteka:Fat triglyceride shorthand formula.PNG|mini|265px|Primjer triglicerida: lijevi dio - [[glicerol]], desni dio od vrha prema dnu: palmitinska kiselina, oleinska kiselina, alfa-linolna kiselina, kemijska formula: C<sub>55</sub>H<sub>98</sub>O<sub>6</sub>]]<br />
<br />
'''Trigliceridi''' su [[esteri]] [[glicerol]]a i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. Glavni su sastojak životinjskih i biljnih [[masti|masti i ulja]]. Dobili su ime po tome što se tri masne kiseline vežu na tri hidroksidne skupine glicerola.<br />
<br />
Masti su spojevi sa zasićenim masnim kiselinama (palmitinska, stearinska), te su zato pri sobnoj temperaturi u krutom (čvrstom) ili polukrutom [[agregatno stanje|agregatnom stanju]], a ulja spojevi sa [[Nezasićene masne kiseline|nezasićenim masnim kiselinama]] ([[oleinska kiselina|oleinska]], [[linolna kiselina|linolna]], [[linolenska kiselina|linolenska]]) pa su zato pri sobnoj temperaturi u tekućem agregatnom stanju.<br />
<br />
Masne kiseline su dugačke [[molekule]] koje na jednom kraju imaju karboksilnu skupinu ( -COOH) a na drugom kraju metilnu skupinu ( -CH<sub>3</sub>) tako da svojstva triglicerida ovise o molekulama masnih kiselina pri čemu je odlučujuća duljina njihovih lanaca i broj dvostrukih veza.<br />
<br />
== Uloga masti i ulja ==<br />
<br />
Masti i ulja su [[energija|energetski]] najbogatiji spojevi te imaju vrlo važnu ulogu u građi svih živih [[stanica|stanica]]. Masti nas opskrbljuju velikom količinom energije. Nalazimo ih u masnom [[tkivo|tkivu]] i u masnim kapljicama ostalih [[stanica]]. Zbog toga su masti i ulja vrlo važna skupina spojeva u ljudskoj [[prehrana|prehrani]]. One su pričuva energije neophodne svakom živom [[organizam|organizmu]] za njegov razvoj i održavanje. Vrlo su široko rasprostranjene u prirodi koliko u [[fauna|životinjskom]] toliko i u [[Flora (biljke)|biljnom svijetu]]. One sudjeluju u izmjeni tvari u živom organizmu.<br />
<br />
Masti osim [[biologija|biološkog]] imaju i veliko tehničko značenje. One služe kao sirovina za proizvodnju: sapuna, margarina, raznih maziva, lakova i [[boja]].<br />
<br />
== Masti u probavi ==<br />
[[Datoteka:Buttered crumpet2.jpg|mini|200px|Maslac i margarin su vrlo česti izvori masti u [[prehrana|prehrani]]]]<br />
<br />
U [[ljudska probava|probavi]] [[hrana|hrane]], mast razgrađuje žuč tek u [[tanko crijevo|tankom crijevu]]. Žuč, koja dolazi iz žučnog mjehura u duodenum (prvi dio tankog crijeva), zajedno s hranom putuje kroz tanko crijevo i razgrađuje mast na njezin sastav: [[glicerol]] i [[masne kiseline|masnu kiselinu]]. Masna kiselina se dalje probavlja, a glicerol se metabolizira u [[jetra|jetri]].<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Lipidi]]</div>WikiSysop