https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Tribun 2026-08-08T16:27:03Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tribun&diff=181776&oldid=prev 2021-10-01T03:00:12Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Tribun&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039;&#039;&#039;Tribun&#039;&#039;&#039; ([[latinski jezik|lat.]].&#039;&#039; Tribunus&#039;&#039;) bio je naziv za nekoliko različitih [[magistrat]]a te vojnih dužnosnika u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]. Taj su naziv u najstarije doba rimske povijesti najvjerojatnije nosili predstavnici &quot;triba&quot; (&#039;&#039; tribus&#039;&#039;) na koje su se rimski građani dijelili u vojne svrhe i prilikom glasovanja u [[Rimske skupštine|skupštinama]].<br /> <br /> == Narodni tribuni ==<br /> <br /> Prema [[Analist|analističkoj]] predaji, jedan od najvažnijih događaja tijekom borbe [[patricij]]a i [[plebejac]]a bilo je stvaranje narodnih tribuna (&#039;&#039;tribuni plebis&#039;&#039;). Prema toj tradiciji, pošto su bili iscrpljeni vojnom službom, lošim ekonomskim uvjetima i teškoćama uzrokovanim strogim zakonom o dugu, plebejci su se 494. god. kolektivno izdvojili na Sveto brdo (&#039;&#039;Mons Sacer&#039;&#039;), udaljeno oko pet kilometara od Rima. Tamo su podigli logor i odabrali vlastite magistrate koji će ih štititi u budućnosti. Pošto je državi prijetio nov napad neprijatelja, senat je bio prisiljen plebejcima prizna pravo da biraju vlastite magistrate - narodne tribune.<br /> <br /> U početku je bilo samo dva narodna tribuna, ali je njihov broj 471. god. povećan na pet, a 457. god. na deset. Oni nisu imali nikakvih vanjskih obilježja svoje vlasti (&#039;&#039;insignia&#039;&#039;), kao [[konzul]]i, ali su smatrani nepovredivim (&#039;&#039;sacrosanct&#039;&#039;): onaj tko bi ih fizički povrijedio mogao je biti nekažnjeno ubijen. Imali su pravo da se u ime svakog građanina miješaju u rad konzula i svih drugih magistrata osim [[cenzor]]a i [[diktator]]a (&#039;&#039;ius intercessionis&#039;&#039;), ali je njihova vlast prestajala oko jednu milju od [[pomerij]]a (= unutarnje granice grada Rima). Imali su pravo na sazivanja tributske skupštine (&#039;&#039;Comitie tributa&#039;&#039;), poznatu i pod nazivom &#039;&#039;plebejski skup&#039;&#039; (&#039;&#039;concilium plebis&#039;&#039;), i da joj poslali zakonske prijedloge (&#039;&#039;ius agendi cum Plebe&#039;&#039; ), ali i pravo sazivaju senat i njime predsjedavaju (&#039;&#039;ius agendi cum patribus&#039;&#039;). Tribuni su pred skupštinom nastupali i kao tužitelji protiv drugih magistrata koji su zlouporabili svoju vlast, vršeći tako u ime drugih pravo [[Provokacija na narod|provokacije na narod]]. Također su mogli staviti veto na odluku drugog tribuna (&#039;&#039;veto&#039;&#039; znači &quot;zabranjujem&quot;). Dva su plebejska [[edil]]a služila kao pomoćnici tribuna u gradskim poslovima. Premda su bili smatrani zaštitnicima naroda, ljudi koji su bili birani na položaj tribuna nerijetko su poticali iz aristokratskih obitelji i uglavnom su bili naklonjeni očuvanju&#039;&#039; statusa quo&#039;&#039;. Ipak, mladi ambiciozni aristokrati mogli su taj položaj koristiti da bi postali poznati i popularni tako što su se suprotstavljali [[nobilitet]]u preuzimajući na sebe borbu za &quot;narodne interese&quot;.<br /> <br /> Znanstvenici se danas ne slažu u pogledu autentičnosti analističkog prikaza prve secesije plebejaca i stvaranja narodnog tribunata. Predaja predstavlja ovu secesiju kao prvu od tri, pri čemu druge dvije stavlja u 449. i 287. god. Druga je secesija svakako fiktivna. Mnogi znanstvenici i prvu smatraju kasnijom invencijom analista, a samo treću prihvaćaju kao povijesnu. Mada tradicija prvu secesiju predstavlja u terminima koji nalikuju na uvjete kasnije agrarne krize iz doba braće [[Tiberije Sempronije Grakha|Tiberija]] i [[Gaj Grakho|Gaja Grakha]], s obzirom na strogost dužničkog zakona u ranom Rimu i na nestašice hrane koje izvori stavljaju u 492. i 488. god. (Informacija koja je vjerojatno bila sačuvana u suvremenim religijskim zapisima), socijalni i ekonomski nemiri mogli su pridonijeti osnivanju narodnog tribunata. Međutim, gradski i civilni karakter ovog položaja tako lijepo dopunjuje vangradske i vojnu prirodu konzulata da je možda prvotno bilo zamišljeno da te dvije magistrature funkcioniraju u međusobnoj suradnji, kako bi se zadovoljile potrebe države, a ne da budu suprotstavljene jedna drugoj.<br /> <br /> === Kasna Republika i Carstvo ===<br /> <br /> U doba [[Sula|Suline]] diktature (82-79. pr. Kr.) Ovlaštenja narodnih tribuna bila su znatno smanjena: oduzeto im je pravo veta, kao i pravo tributskoj skupštini podnose zakonske prijedloge bez prethodne suglasnosti senata. Tijekom konzulata [[Pompej]]a i [[Kras]]a tribuna su vraćena njihova puna ovlaštenja.<br /> <br /> Tijekom pozne republike ambiciozni pojedinci zloupotrebvljavali su svoj položaj narodnih tribuna u svrhu osobne slave i koristi. Klodije i [[Milon]] su kao narodni tribuni koristili nasilje na sudovima i u državnim uredima kako bi osigurali interese Pompeja i [[Julije Cezar|Cezara]]. Kada je senat odbio odobriti nova zemljišta za naseljavanje Cezarovih veterana i da Cezaru produži period uprave nad Galijom, Cezar se sa svojim zahtjevima obratio tribunima, koji su mu ih i ispunili kroz narodne skupštine.<br /> <br /> Narodni tribuni su se morali birati iz redova plebejaca, a ukoliko se neki patricij želio kandidirati morala ga je usvojiti neka plebejske obitelj. Koliko je poznato, to je prvi učinio [[Klodije|Publije Klodije Pulher]] 59. pr. Kr.<br /> <br /> Prvi rimski car, [[August (rimski car)|Oktavijan August]] kao patricij također nije mogao držati položaj tribuna, ali je zato dobio sve ovlasti narodnog tribuna (&#039;&#039;tribunicia potestas&#039;&#039;), koja su zatim postala jednim od dva ustavno-pravna stuba njegovog položaja u [[principat]]u (drugi je takav stup bila njegova prokonzulska vlast, tj. &#039;&#039;imperium proconsulare maius&#039;&#039;). Tribunske su ovlasti Avgustu i formalno dale pravo veta i pravo sazivanja senata. Također, on je po njima bio &quot;nepovrediv&quot; (&#039;&#039;sacrosanctus&#039;&#039;), imao je pravo miješanja u rad drugih magistrata i mogao je izricati smrtne presude.<br /> <br /> Razdoblje vladavine većine careva računa se od trenutka kada su stekli tribunske ovlasti, premda su ih neki carevi, na primjer [[Tiberije]], [[Tit]], [[Trajan]], [[Marko Aurelije]] i drugi, stekli još tijekom vladavine njihovih prethodnika. S druge strane, Augustov vojskovođa [[Marko Vipsanije Agripa|Marko Vipsanije Agripa]] i Tiberijev sin [[Druz]] obojica su imali tribunska ovlasti iako nikada nisu bili carevi.<br /> <br /> == Vojni dužnosnici ==<br /> <br /> === Vojni tribun ===<br /> <br /> Svake godine [[Rimske skupštine|tributska skupština]] birala je 24 mladića koji su bili u kasnim dvadesetim i koji su imali političkih ambicija za vojne tribune (&#039;&#039;tribuni militum&#039;&#039;). Svakoj od četiri konzulske [[Rimska vojska|legije]] bila su dodijeljena po šestorica vojnih tribuna kao viši zapovjednici legije.<br /> <br /> Svi srednji časnici u legiji također su nazivani tribunima, ali su oni bili postavljani (dakle, ne birani u skupštinama) i potčinjeni vojnim tribunima.<br /> <br /> === Zapovjednik kohorti ===<br /> <br /> *&#039;&#039; Tribunus Cohortis:&#039;&#039; zapovjednik pomoćne vojne postrojbe. &lt;BR&gt;<br /> *&#039;&#039; Tribunus Cohortis Urbanae:&#039;&#039; zapovjednik gradske kohorte, koja je obavljala policijske funkcije. &lt;BR&gt;<br /> <br /> === Erarni tribun ===<br /> <br /> Dužnosti erarnog tribuna (&#039;&#039; tribunus aerarii&#039;&#039; = &quot;tribun državne blagajne&quot;) ponešto su nejasne. Izgleda da su ovi tribuni prvobitno bili zaduženi za isplatu vojnika, premda su legionari tijekom rane i srednje republike zapravo plaćani iz plijena koji bi dobili u ratovima i osvajanjima. Do pozne republike, međutim, i ovaj zadatak prešao je na [[kvestor]]e.<br /> <br /> [[Kategorija:Stari Rim]]</div>

WikiSysop