<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Trapezuntsko_Carstvo</id>
	<title>Trapezuntsko Carstvo - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Trapezuntsko_Carstvo"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trapezuntsko_Carstvo&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T13:03:00Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trapezuntsko_Carstvo&amp;diff=34186&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Trapezuntsko_Carstvo&amp;diff=34186&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-19T03:10:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezuntsko Carstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Okvir bivše zemlje svijeta&lt;br /&gt;
|ime=Trapezuntsko Carstvo&lt;br /&gt;
|izvorno_ime = {{Polytonic|Βασίλειον τής Τραπεζούντας}}&lt;br /&gt;
|hr_ime = Trapezuntsko Carstvo&lt;br /&gt;
|genitiv = Trapezuntskog Carstva&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|kontinent = Azija&lt;br /&gt;
|regija    = Sredozemlje&lt;br /&gt;
|era       = kasni srednji vijek&lt;br /&gt;
|vlada_tip = Monarhija&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|godina_start  = 1204.&lt;br /&gt;
|datum_kraj    = [[15. kolovoza]] [[1461.]]&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|p1          = Bizantsko Carstvo&lt;br /&gt;
|flag_p1     =&lt;br /&gt;
|s1          = Osmansko Carstvo&lt;br /&gt;
|flag_s1     = Fictitious Ottoman flag 2.png&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|mapa    = ShepherdByzempire1265.jpg&lt;br /&gt;
|mapa_opis  = Trapezuntsko Carstvo 1265.&amp;lt;br&amp;gt; (William R. Shepherd, &amp;#039;&amp;#039;Historical Atlas,&amp;#039;&amp;#039; 1911.)&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|glavni_grad          = [[Trabzon]]&lt;br /&gt;
|jezik = [[grčki]]&lt;br /&gt;
|vjera         = [[Pravoslavlje|Istočna pravoslavna Crkva]]&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
|vođa1      = [[Aleksije I. Trapezuntski]] (prvi)&lt;br /&gt;
|vođa2      = [[David Trapezuntski]] (posljednji)&lt;br /&gt;
|godina_vođa1 = 1204. – 1222.&lt;br /&gt;
|godina_vođa2 = 1459. – 1461.&lt;br /&gt;
|titula_vođa = [[megakomnen]]&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezuntsko Carstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je posljednje legitimno Carstvo koje je izravni nasljednik [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Ova država postoji između [[1204.]] i [[1461.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nastanak ==&lt;br /&gt;
Dolazak vojnika iz [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog pohoda]] pred glavni grad [[Bizant]]a je [[1203.]] godine ovo prastaro carstvo bacio u rasulo. Sa željom da to iskoriste, [[Aleksije I. Trapezuntski|Aleksije]] i [[David Komnen]], koji su nakon ubojstva svoga djeda, bizantskog cara, [[Andronik I. Komnen|Andronika I. Komnena]] gotovo dva desetljeća živjeli u izbjeglištvu u [[Kraljevina Gruzija|Gruziji]], su se odlučili pokrenuti. Njihova teta [[Tamara Gruzijska|Tamara]] kraljica Gruzije im je [[1204.]] godine odlučila posuditi vojnike da osvoje grad [[Trabzon]] i područja uz tadašnju bizantsko-gruzijsku granicu. Zahvaljujući potpori tih vojnika u ožujku [[1204.]] godine dvoje braće su ostvarili svoj početni cilj i proglasili se carevima Bizanta. Kada je vijest da su križari osvojili [[Carigrad]] i srušili Bizantsko Carstvo tijekom travnja [[1204.]] godine stigla u Trapezunt, ona je braći dala samo kratkotrajnu nadu da će sve još uvijek slobodne provincije Carstva njih proglasiti za svoje vladare. Kada je ta zamisao propala, odlučili su objaviti rat sada konkurentskom novosnovanom [[Nicejsko Carstvo|Nicejskom Carstvu]]. Tijekom početnog razdoblja rasula [[1204.]] godine &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezuntsko Carstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se bilo proširilo obalom [[Crno more|Crnog mora]] između približno današnje gruzijsko-turske granice i zapadno od grada [[Sinop (Sinop, Turska)|Sinopa]] (najzapadniji grad je bio [[Heraklea Pontica]]). Osim ovoga teritorija, dobar dio [[Krim]]a je prihvatio vlast vladara Trapezunta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ratovi ==&lt;br /&gt;
²Prodiranje trapezuntske vojske na zapad je neminovno dovelo do sukoba s [[Teodor I. Laskaris, nikejski car|Teodorom I. Laskarisom]] koje pod svojim zapovjedništvom ima glavninu preostalih bizantskih vojnika u Aziji. Ambiciozna ideja Aleksija i Davida o gradnji svoga velikog Carstva se raspala već [[1205.]] godine. Njihova savezništva s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Latinsko Carstvo|Latinskim Carstvom]] su bila preslaba protiv Laskarisa koji vlada iz Nikeje i [[Ikonijski sultanat|Ikonijskog Sultanata]] koji vlada većim djelom unutrašnjosti [[Mala Azija|Male Azije]]. Već te godine sam [[Trabzon]] se našao pod ikonijskom opsadom koju nekako preživljava. S druge strane vojska koja je trebala napasti [[Nikomedija|Nikomediju]] je pretrpjela poraz i vjerojatno samo zauzetost Teodora njegovim drugim problemima je osigurala kakav takav mir između dva protivnika. Ovaj mir će postati konačan kada [[1214.]] godine grad [[Sinop (Sinop, Turska)|Sinop]] pada u ruke [[Ikonijski Sultanat|Ikonijskog Sultanata]] čime više nema granice između dva konkurentska Carstva. Smrću prvog cara Aleksija Komnena [[1222.]] godine krimski posjedi države će postati vazalna država poznata pod imenom [[Teodorsko Kneževstvo]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Trgovačka postaja ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:ShepherdByzempire1265.jpg|mini|desno|400px|Trapezuntsko carstvo (na jugoistočnoj obali Crnog mora) i susjedne države 1256.(William R. Shepherd, &amp;#039;&amp;#039;Historical Atlas,&amp;#039;&amp;#039; 1911)]]&lt;br /&gt;
Završetkom ratova &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezuntsko Carstvo&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se pomirilo sa svojom tužnom sudbinom nevažne državice koja mora prihvaćati vrhovnu vlast svojih susjeda. Prvobitni vazalni gospodar je bio [[Ikonijski Sultanat]], a potom [[Mongoli]]. Nakon što su Mongoli razorili [[Bagdad]] [[1258.]]  godine, počelo je zlatno doba ove državice. Pošto je Trapezunt priznao vrhovnu vlast nove svjetske sile, a istovremeno imao samostalnost, pretvara se u glavno okupljalište trgovaca na [[put svile|Putu svile]] koji je skrenut s područja današnjeg [[Izrael]]a i [[Libanon]]a na obale [[Crno more|Crnog mora]]. Ništa novu vazalnu situaciju ne pokazuje bolje od [[Georgije Trapezuntski|Georgija]] koji nakon odbijanja pružanja vojne pomoći Mongolima protiv [[Mameluci|Mameluka]] biva svrgnut i zamijenjen puno vjernijim mlađim bratom [[Ivan II. Trapezuntski|Ivanom]]. Bez obzira na ovo razdoblje blagostanja, Carstvo se polagano konstantno smanjuje jer turski susjedi i [[Kraljevina Gruzija|Gruzija]] iznenadnim kratkotrajnim napadima uzimaju komadić po komadić države.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Državni poredak i bogatstvo ==&lt;br /&gt;
U trenutku osnivanja države ,Aleksije Komnen je sebe proglasio carem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (službena titula &amp;quot;Bazilej i Autokrat Rimljana&amp;quot;) da bi pod pritiskom obnovljenog [[Bizant]]a koji je svojatao ovu titulu ona degradirana političkim dogovorom na &amp;quot;Bazilej i Autokrat cijelog Istoka, [[Kraljevina Gruzija|Gruzije]] i prekomorskih teritorija ([[Krim]])&amp;quot;. Bez obzira na taj dogovor carevi do svojeg kraja održavaju politički privid upravljanja Bizantskom vladom u izbjeglištvu.&lt;br /&gt;
Careva vlast koja je na početku bila apsolutna se ograničava tijekom građanskih ratova polovice XIV. stoljeća kada lokalni feudalci preuzimaju dobar dio državnih ovlasti ograničavajući daljnji utjecaj okrunjenih glava na državne poslove. Od tada pa sve do uništenja države ona je živjela u političkoj ravnoteži između ove dvije suprotne političke snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S izuzetkom prva četvrt stoljeća &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezunt&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su strani posjetitelji smatrali gotovo kopijom malenog talijanskog grada države koji je čudom nastao na području okruženom muslimanskim državama. Taj privid je bio veoma pojačan stalnim prisustvima talijanskih trgovaca i s nekoliko careva koji su krajem života izvršavali preobraćenje na &amp;quot;jedinu ispravnu vjeru&amp;quot; odričući se pravoslavlja. [[Genova]] je čak u neposrednoj blizini prijestolnice izgradila i svoju malenu koloniju koja ostavlja svoj kulturni trag. Zbog svoga življenja od trgovine među posjetiteljima ovog grada se nalazio i veliki broj prvih istraživača svijeta među kojima su najpoznatiji bili [[Marko Polo]] i [[Ruy Gonzalez de Clavijo]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U vrijeme dok su [[Carigrad]] i Bizant propadali teritorijalno i financijski, &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezunt&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je za [[Grci|Grke]] bio raj na zemlji. Prihodima od trgovine sagrađene su sjajne crkve i palače što je ostavljalo nezaboravan dojam na sve posjetitelje. Konačni dokaz te razlike ova dva srodna carstva se dogodio kada je bizantski car zamolio Trapezunt da mu pomogne obnoviti carsku palača pošto on nema novca za popravak krova koji prokišnjava. Odgovor na ovaj zahtjev je bila besplatna obnova tamošnje carske palače i crkava koje su se nalazile u još gorem stanju. Zahvaljujući tom bogatstvu (ako usporedimo s drugim tadašnjim grčkim područjima) nakon [[Moreja|Moreje]] ovo Carstvo je postalo najveći centar učenja klasičnog razdoblja iako je Carigrad ostao neupitna duhovna prijestolnica. Najpoznatiji učenjak kojega će dati Trapezunt je bio [[Basilius Bessarion]] ( [[1395.]] – [[1472.]]) kardinal (školovan u Carigradu i Moreji) katoličke crkve i &amp;#039;&amp;#039;de iure&amp;#039;&amp;#039; latinski patrijarh Carigrada koji je u [[Italija|Italiji]] jedan od tvoraca [[Renesansa|renesanse]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prestanak blagostanja ==&lt;br /&gt;
Vrhunac blagostanja koje država dostiže traje tijekom vladavine [[Aleksije II. Trapezuntski|Aleksija II.]] čijom smrću [[1330.]] godine nastupa razdoblje građanskih ratova. Tijekom sljedećih 20 godina na vlasti se izmijenjuje osam careva, a cijela ekonomija države propada. Stabilizacija koja nastupa vladavinom [[Aleksije II. Trapezuntski|Aleksije III.]] je razdoblje laganog, ali neupitnog smanjivanja trgovine od koje država ovisi. Da bi se ovako oslabljeno carstvo održalo njegov car sve svoje kćeri udaje za susjedne emire ili kralja Gruzije kako bi ovim načinom kupio mir. Njegov nasljednik će zaštiti državu ispravnim osloncem na [[Timur|Timura]] tijekom njegovog rata s Osmanlijama ali to je sve skupa bilo preživljavanje i ništa više.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kraj ==&lt;br /&gt;
Najavu neminovnog kraja države je bio dao još [[1437.]] godine P. Tafur kada piše u čuđenju da &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Trapezunt&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ima samo 4 tisuće vojnika. Nasljednici Aleksija III. su kako bi sačuvali svoju državicu nastavili voditi njegovu politiku udajama svojih kćerki za susjedne vladare. To su učinili [[Aleksije IV. Trapezuntski|Aleksije IV.]], [[Ivan IV. Trapezuntski|Ivan IV.]] i [[David Trapezuntski|David]] koji će biti posljednji car. Ta lokalna politika careva nije imala na kraju krajeva nikakve šanse protiv osmanskog sultana [[Mehmed II.|Mehmeda II.]] koji tada zapovijeda velesilom, a u sebi ima neskrivenu želju da potpuno uništi sve ostatke [[Bizant]]a. Iako je David uspio nagovoriti nekoliko lokalnih državica da ga podrže u ratu protiv Osmanlija oni nisu imali nikakve šanse. Nakon mjesec dana opsade i primanja jamstva za svoj život i onaj svoje djece u ljeto [[1461.]] godine David se predao čime završava povijest Trapezuntskog Carstva i legitimnih careva [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Popis Trapezuntskih careva ==&lt;br /&gt;
*[[Aleksije I. Trapezuntski|Aleksije I.]] (1204.&amp;amp;ndash;1222.)&lt;br /&gt;
*[[Andronik I. Trapezuntski|Andronik I. Gidos]] (1222.&amp;amp;ndash;1235.)&lt;br /&gt;
*[[Ivan I. Trapezuntski|Ivan I.]] (1235.&amp;amp;ndash;1238.)&lt;br /&gt;
*[[Manuel I. Trapezuntski|Manuel I.]] (1238.&amp;amp;ndash;1263.)&lt;br /&gt;
*[[Andronik II. Trapezuntski|Andronik II.]] (1263.&amp;amp;ndash;1266.)&lt;br /&gt;
*[[Georgije Trapezuntski]] (1266.&amp;amp;ndash;1280.)&lt;br /&gt;
*[[Ivan II. Trapezuntski|Ivan II.]] (1280.&amp;amp;ndash;1284.)&lt;br /&gt;
*[[Teodora Trapezuntska]] (1284.&amp;amp;ndash;1285.)&lt;br /&gt;
*[[Ivan II. Trapezuntski|Ivan II.]] (ponovno, 1285.&amp;amp;ndash;1297.)&lt;br /&gt;
*[[Aleksije II. Trapezuntski|Aleksije II.]] (1297.&amp;amp;ndash;1330.)&lt;br /&gt;
*[[Andronik III. Trapezuntski|Andronik III.]] (1330.&amp;amp;ndash;1332.)&lt;br /&gt;
*[[Manuel II. Trapezuntski|Manuel II.]] (1332.)&lt;br /&gt;
*[[Bazilije Trapezuntski]] (1332.&amp;amp;ndash;1340.)&lt;br /&gt;
*[[Irena Palaiologina]] (1340.&amp;amp;ndash;1341.)&lt;br /&gt;
*[[Ana Anachoutlou]] (1341.)&lt;br /&gt;
*[[Mihael Megas Komnen]] (1341.)&lt;br /&gt;
*[[Ana Anachoutlou]] (ponovno, 1341.&amp;amp;ndash;1342.)&lt;br /&gt;
*[[Ivan III. Trapezuntski|Ivan III.]] (1342.&amp;amp;ndash;1344.)&lt;br /&gt;
*[[Mihael Megas Komnen]] (ponovno, 1344.&amp;amp;ndash;1349.)&lt;br /&gt;
*[[Aleksije III. Trapezuntski|Aleksije III.]] (1349.&amp;amp;ndash;1390.)&lt;br /&gt;
*[[Manuel III. Trapezuntski|Manuel III.]] (1390.&amp;amp;ndash;1416.)&lt;br /&gt;
*[[Aleksije IV. Trapezuntski]] (1416.&amp;amp;ndash;1429.)&lt;br /&gt;
*[[Ivan IV. Trapezuntski|Ivan IV.]] (1429.&amp;amp;ndash;1459.)&lt;br /&gt;
*[[David Trapezuntski]] (1459.&amp;amp;ndash;1461.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Popis poznatih osoba ==&lt;br /&gt;
*[[Georgije Trapezuntski]]&lt;br /&gt;
*[[Patrijarh Ivan VIII. Konstantinopolski]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{prijevod, zakomentirano}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- prevesti &lt;br /&gt;
*[[Johannes Bessarion]]&lt;br /&gt;
*[[Michael Panaretos]]&lt;br /&gt;
*[[George Amiroutzes]]&lt;br /&gt;
*[[Gregory Choniades]]&lt;br /&gt;
--&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Trapezuntsko Carstvo| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>