WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T01:39:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Traslazione OK.svg|mini|300px|desno|Translatorno gibanje ili pravocrtno gibanje je [[gibanje]] u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu [[brzina|brzinu]] i prevale isti [[Duljina|put]], i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi [[paralelnost|paralelna]].]]

[[datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|desno|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim ubrzanjem). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]]

[[datoteka:SchlichtenDrehen.jpg|mini|desno|300px|[[Tokarenje]] obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao [[jednoliko pravocrtno gibanje]].]]

'''Translacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''translatio'': prijenos) ili '''translacija krutoga tijela''', u [[mehanika|mehanici]], je [[gibanje]] [[Krutine|krutoga tijela]] bez [[rotacija|rotacije]] pri kojemu se sve [[Točka|točke]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] gibaju po jednakim [[putanja]]ma. <ref> '''translacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62045] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> '''Translatorno gibanje''' ili '''pravocrtno gibanje''' je gibanje u kojem sve točke krutog tijela u jednom trenutku imaju istu [[brzina|brzinu]] i [[Duljina|prevale isti put]], i zato je svaka na tom tijelu za vrijeme gibanja sama sebi [[paralelnost|paralelna]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Jednoliko pravocrtno gibanje ==
{{glavni|Jednoliko pravocrtno gibanje}}

'''Jednoliko pravocrtno gibanje''' ili '''jednoliko gibanje po pravcu''' je gibanje tijela bez [[Akceleracija|ubrzanja]]. Tijelo se giba uvijek istom [[Brzina|brzinom]] ''v'' i tijekom čitavog puta prevaljuje uvijek jednake puteve ''s''. Jednadžba za brzinu tijela tijekom jednolikog pravocrtnog gibanja je:

:<math> v={ s\over t} </math>

== Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu ==
{{glavni|Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu}}

'''Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu''' ili '''jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje''' je gibanje po pravcu kod kojega se [[ubrzanje]] (akceleracija) ne mijenja, to jest to je gibanje stalnim (konstantnim) ubrzanjem. To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem (prosječnom) u bilo kojem vremenskom razmaku (intervalu). Posve isto značenje ima određenje da se kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu [[brzina]] promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim razmacima (intervalima). Veličine koje opisuju gibanje su ubrzanje, brzina i pređeni put, te se kao funkcije vremena opisuju sljedećim jednadžbama <ref>[http://www.scribd.com/doc/40272543/Levanat-Kinematika-i-dinamika I. Levanat: Fizika za TVZ - Kinematika i dinamika] Tehničko veleučilište u Zagrebu (2010)</ref>:

:<math> a = konst. </math>

:<math> v = a \cdot t+v_0 </math>

:<math> s ={a \over 2} \cdot t^2+v_0 \cdot t </math>

== Slobodni pad ==
{{glavni|Slobodni pad}}

'''Slobodni pad''' je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovano djelovanjem [[Zemlja (planet)|Zemljine]] privlačne sile ili sile teže ([[gravitacija]]), kao i pojava [[težina|težine]] tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalno [[ubrzanje]] prevaljuje sve veći put, jer je [[brzina]] pada sve veća. Važno je napomenuti da ubrzanje tijela ne ovisi o [[masa|masi]] tijela. U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju [[visina]] s koje tijelo pada te se označava s ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava s ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava s ''g'', vrijeme s ''t'', a brzina s ''v''. Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu:

:<math>v=a \cdot t</math>

postaje jednadžba slobodnog pada:

:<math>v=g \cdot t</math>

Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
:<math>{t^2}=\frac{2 \cdot h}{g} => t=\sqrt\frac{2 \cdot h}{g} => h=\frac{g \cdot t^2}{2}=\frac{v \cdot t}{2}</math>

Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:

:<math>{v^2}={2 \cdot h \cdot g} => v=\sqrt{2 \cdot h \cdot g} => h=\frac{v^2}{2 \cdot g}</math>

Ono što je vidljivo jest da bez otpora zraka (vakum) da slobodni pad nije ovisan o težini nekog tijela koji je u slobodnom padu, već je isključivo ovisan o sili teže.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Klasična mehanika]]

Translacija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica