Transformator - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T03:13:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:13
Redak 31:		Redak 31:
	{{Glavni\|Teslin transformator}}		{{Glavni\|Teslin transformator}}

	'''Teslin transformator''' je transformator za proizvodnju visokoga [[napon]]a (do nekoliko milijuna [[volt]]i) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 k[[Hz]]) koji je izumio [[Nikola Tesla]] 1891. Primar Teslina transformatora sastoji se od [[Električna zavojnica\|električne zavojnice]] načinjene od [[Žica\|žice]] s malo zavoja, visokonaponskog [[Električni kondenzator\|električnoga kondenzatora]] i [[Iskrište\|iskrišta]]. [[Frekvencija]] [[titranje\|titranja]] titrajnoga strujnoga kruga primara ovisi o [[Električni kapacitet\|električnom kapacitetu]] kondenzatora i o [[Električni induktivitet\|induktivnosti]] zavojnice. Sekundarna zavojnica ima vrlo velik broj zavoja od tanke žice, a nalazi se unutar primarne zavojnice kako bi prijenos [[energija\|energije]] bio što bolji. Zavojnice ne sadrže [[Feromagnetizam\|željeznu jezgru]] jer bi s njom, zbog visokih frekvencija Tesline struje, gubitci energije bili veliki. [[Električni kondenzator]] se električki nabija do napona od nekoliko kilo[[volt]]a s pomoću izvora izmjenične struje, najčešće s pomoću transformatora. Kada je kondenzator [[Električni naboj\|električki nabijen]], [[strujni krug]] primara zatvara se preko iskrišta, kondenzator se prazni i nastaje visokofrekventno titranje (punjenje i pražnjenje kondenzatora kroz zavojnicu), a [[magnetsko polje]] primarne zavojnice [[Elektromagnetska indukcija\|inducira]] napon u sekundarnoj zavojnici. Visoki naponi u Teslinu transformatoru stvaraju snažne iskre ili duge pramenove [[svjetlost]]i ako se na vrh sekundarne zavojnice stavi [[metal]]ni prsten ili [[toroid]], a mogu se pojaviti i drugi učinci, na primjer u blizini sekundara u [[Geisslerova cijev\|Geisslerovim cijevima]] nastaje [[luminiscencija]], i kad one nisu povezane vodičima sa sekundarom. <ref> '''Teslin transformator (rezonancijski transformator, Teslina zavojnica)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69710], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Teslin transformator jesvojstven po tome da zbog [[stojni val\|stojnog vala]] koji nastaje na sekundarnoj zavojnici proizvodi vrlo visoki [[napon]] visoke [[frekvencija\|frekvencije]].<ref name="PBS">{{~~cite web~~\|last=Uth\|first=Robert\|title=Tesla coil\|date=December 12, 2000\|work=Tesla: Master of Lightning\|publisher=PBS.org\|url=http://www.pbs.org/tesla/ins/lab_tescoil.html\|accessdate=2008-05-20}}</ref>		'''Teslin transformator''' je transformator za proizvodnju visokoga [[napon]]a (do nekoliko milijuna [[volt]]i) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 k[[Hz]]) koji je izumio [[Nikola Tesla]] 1891. Primar Teslina transformatora sastoji se od [[Električna zavojnica\|električne zavojnice]] načinjene od [[Žica\|žice]] s malo zavoja, visokonaponskog [[Električni kondenzator\|električnoga kondenzatora]] i [[Iskrište\|iskrišta]]. [[Frekvencija]] [[titranje\|titranja]] titrajnoga strujnoga kruga primara ovisi o [[Električni kapacitet\|električnom kapacitetu]] kondenzatora i o [[Električni induktivitet\|induktivnosti]] zavojnice. Sekundarna zavojnica ima vrlo velik broj zavoja od tanke žice, a nalazi se unutar primarne zavojnice kako bi prijenos [[energija\|energije]] bio što bolji. Zavojnice ne sadrže [[Feromagnetizam\|željeznu jezgru]] jer bi s njom, zbog visokih frekvencija Tesline struje, gubitci energije bili veliki. [[Električni kondenzator]] se električki nabija do napona od nekoliko kilo[[volt]]a s pomoću izvora izmjenične struje, najčešće s pomoću transformatora. Kada je kondenzator [[Električni naboj\|električki nabijen]], [[strujni krug]] primara zatvara se preko iskrišta, kondenzator se prazni i nastaje visokofrekventno titranje (punjenje i pražnjenje kondenzatora kroz zavojnicu), a [[magnetsko polje]] primarne zavojnice [[Elektromagnetska indukcija\|inducira]] napon u sekundarnoj zavojnici. Visoki naponi u Teslinu transformatoru stvaraju snažne iskre ili duge pramenove [[svjetlost]]i ako se na vrh sekundarne zavojnice stavi [[metal]]ni prsten ili [[toroid]], a mogu se pojaviti i drugi učinci, na primjer u blizini sekundara u [[Geisslerova cijev\|Geisslerovim cijevima]] nastaje [[luminiscencija]], i kad one nisu povezane vodičima sa sekundarom. <ref> '''Teslin transformator (rezonancijski transformator, Teslina zavojnica)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69710], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Teslin transformator jesvojstven po tome da zbog [[stojni val\|stojnog vala]] koji nastaje na sekundarnoj zavojnici proizvodi vrlo visoki [[napon]] visoke [[frekvencija\|frekvencije]].<ref name="PBS">{{Citiranje weba\|last=Uth\|first=Robert\|title=Tesla coil\|date=December 12, 2000\|work=Tesla: Master of Lightning\|publisher=PBS.org\|url=http://www.pbs.org/tesla/ins/lab_tescoil.html\|accessdate=2008-05-20}}</ref>

	== Namjena transformatora ==		== Namjena transformatora ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:17:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:WeldingTransformer-1.63.png|mini|desno|250px|Transformator.]]

[[datoteka:Drehstromtransformater im Schnitt Hochspannung.jpg|mini|desno|250px|Trofazni distributivni transformator.]]

[[datoteka:DBZ trafo.jpg|mini|250px|desno|Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy).]]

[[datoteka:Lightning_simulator_questacon02.jpg|mini|250px|desno|Izboj na [[Teslin transformator|Teslinom transformatoru]].]]

[[datoteka:Transformer.filament.agr.jpg|mini|250px|desno|Transformator male [[Električna snaga|snage]].]]

[[datoteka:Trafo2.jpg|mini|250px|desno|Glavni dijelovi transformatora.]]

[[datoteka:Trafo3.jpg|mini|250px|desno|Transformatorski gubitci.]]

'''Transformator''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''transformare'': preobraziti, pretvoriti) ili '''električni transformator''' je [[Električni strojevi|električni uređaj]] bez pokretnih dijelova koji [[Međusobna indukcija|međuinduktivno]] povezuje dva [[električni krug|električna kruga]] [[izmjenična struja|izmjenične struje]] i izmjeničnu električnu struju zadanoga [[električni napon|električnoga napona]] pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona. Glavni su dijelovi transformatora [[magnet]]ska jezgra i najmanje dva međusobno odvojena [[Električna zavojnica|namota]] (takozvani primar i sekundar) s [[Električni izolator|izolacijom]] (osim kod autotransformatora). U jednofaznom se transformatoru primar i sekundar u načelu sastoji od jednoga, a u trofaznom od triju namota. Primarni i sekundarni namoti obično su postavljeni jedan preko drugoga ili jedan pokraj drugoga kako bi se postigla što bolja međuinduktivna veza. [[Električna energija]] prenosi se [[elektromagnetska indukcija|elektromagnetskom indukcijom]] od primara na sekundar, bez promjene [[frekvencija|frekvencije]]. Omjer [[Efektivna vrijednost električnog napona i struje|efektivne vrijednosti napona]] primara ''Up'' i sekundara ''Us'' približno je razmjeran omjeru broja zavoja primara ''Np'' i sekundara ''Ns'', to jest:

:<math> \frac {U_s}{U_p} = \frac {N_s}{N_p} </math>

a omjer efektivne vrijednosti [[Jakost električne struje|jakosti električne struje]] primara ''Ip'' i sekundara ''Is'' približno je obrnuto razmjeran omjeru broja zavoja, to jest:

:<math> \frac {I_s}{I_p} = \frac {N_p}{N_s} </math>

Ako je napon sekundara veći od napona primara, transformator se naziva uzlazni, a transformator kojemu je napon sekundara manji od napona primara silazni. <ref> '''transformator''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62032] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Povijest ==
Prvi transformator sa zatvorenom magnetskom jezgrom prikazan je na izložbi inovacija u [[Budimpešta|Budimpešti]] 1885. (Károly Zipernowsky, Miksa Déry i Otto Titusz Bláthy, madžarski [[inženjer]]i u tvornici ''Ganz''). Prvi trofazni transformator razvijen je 1889. (Mihail Osipovič Dolivo-Dobrovolski). [[Nikola Tesla]] izumio je 1891. rezonantni [[Teslin transformator]], namijenjen stvaranju vrlo visokih napona uz visoku [[frekvencija|frekvenciju]].

Proizvodnja transformatora u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] započela je 1946. u tvornici [[Končar Elektroindustrija|''Rade Končar'']]. Danas se u tvornici ''Končar–Energetski transformatori'' proizvode između ostalih generatorski transformatori snage do 800 [[vat|MVA]] i napona do 420 [[volt|kV]], transformatori za povezivanje mreža snage do 600 MVA i napona do 420 kV te strujno-naponski mjerni transformatori napona do 420 kV.

=== Teslin transformator ===
{{Glavni|Teslin transformator}}

'''Teslin transformator''' je transformator za proizvodnju visokoga [[napon]]a (do nekoliko milijuna [[volt]]i) i izmjenične struje visokih frekvencija (10 do 300 k[[Hz]]) koji je izumio [[Nikola Tesla]] 1891. Primar Teslina transformatora sastoji se od [[Električna zavojnica|električne zavojnice]] načinjene od [[Žica|žice]] s malo zavoja, visokonaponskog [[Električni kondenzator|električnoga kondenzatora]] i [[Iskrište|iskrišta]]. [[Frekvencija]] [[titranje|titranja]] titrajnoga strujnoga kruga primara ovisi o [[Električni kapacitet|električnom kapacitetu]] kondenzatora i o [[Električni induktivitet|induktivnosti]] zavojnice. Sekundarna zavojnica ima vrlo velik broj zavoja od tanke žice, a nalazi se unutar primarne zavojnice kako bi prijenos [[energija|energije]] bio što bolji. Zavojnice ne sadrže [[Feromagnetizam|željeznu jezgru]] jer bi s njom, zbog visokih frekvencija Tesline struje, gubitci energije bili veliki. [[Električni kondenzator]] se električki nabija do napona od nekoliko kilo[[volt]]a s pomoću izvora izmjenične struje, najčešće s pomoću transformatora. Kada je kondenzator [[Električni naboj|električki nabijen]], [[strujni krug]] primara zatvara se preko iskrišta, kondenzator se prazni i nastaje visokofrekventno titranje (punjenje i pražnjenje kondenzatora kroz zavojnicu), a [[magnetsko polje]] primarne zavojnice [[Elektromagnetska indukcija|inducira]] napon u sekundarnoj zavojnici. Visoki naponi u Teslinu transformatoru stvaraju snažne iskre ili duge pramenove [[svjetlost]]i ako se na vrh sekundarne zavojnice stavi [[metal]]ni prsten ili [[toroid]], a mogu se pojaviti i drugi učinci, na primjer u blizini sekundara u [[Geisslerova cijev|Geisslerovim cijevima]] nastaje [[luminiscencija]], i kad one nisu povezane vodičima sa sekundarom. <ref> '''Teslin transformator (rezonancijski transformator, Teslina zavojnica)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69710], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Teslin transformator jesvojstven po tome da zbog [[stojni val|stojnog vala]] koji nastaje na sekundarnoj zavojnici proizvodi vrlo visoki [[napon]] visoke [[frekvencija|frekvencije]].<ref name="PBS">{{cite web|last=Uth|first=Robert|title=Tesla coil|date=December 12, 2000|work=Tesla: Master of Lightning|publisher=PBS.org|url=http://www.pbs.org/tesla/ins/lab_tescoil.html|accessdate=2008-05-20}}</ref>

== Namjena transformatora ==
Budući da [[Električna snaga|snaga]] električne struje zavisi o umnošku ''U∙I'', podizanjem [[napon]]a moguće je prenijeti istu snagu s manjim [[jakost struje|jakostima struje]]. Struja manje jakosti omogućuje smanjenje presjeka vodiča (to jest manji utrošak [[Bakar (element)|bakra]] ili [[aluminij]]a) i uzrokuje manje padove napona na dugačkim [[električni vod|električnim vodovima]], jer je pad napona razmjeran jakosti struje kroz [[električni vodič]]. Zbog toga, [[električna energija]] isporučena iz [[elektrana]] na visokom naponu od 20 kV (kilo[[volt]]a) transformira se na visoki napon 110, 220, 400 kV (kilo[[volt]]a), te visokonaponskim [[dalekovod]]ima prenosi do mjesta potrošnje. Ondje se električna energija pod visokim naponom transformira na napon gradske mreže (380/220 V kod trofaznih, odnosno 220 V kod jednofaznih mreža). Trofazni distributivni transformator za takvu namjenu prikazan je na gornjoj slici. Vidljivi su visokonaponski [[porculan]]ski izolatori te rebra za hlađenje i ekspanzijska posuda za transformatorsko ulje u koje su potopljeni namotaji zbog učinkovitijeg [[hlađenje|hlađenja]] i [[Električni izolator|izolacijskih]] svojstava [[ulja]].

Važna je i primjena transformatora za pretvorbu napona gradske mreže u manje opasan napon između 12 i 48 V za razne radioničke, upravljačke ili druge uređaje, (u pravilu s galvanski odvojenim sekundarom od primara), ili u mnogobrojnim elektroničkim uređajima koji rade na istosmjernom naponu od nekoliko volti. U posljednjem slučaju, transformatoru se prigrađuje i prikladan ispravljač za pretvorbu izmjenične struje sekundara u istosmjernu. Druga slika prikazuje takav transformator male snage.

=== Način rada ===
Na osnovi [[elektromagnetska indukcija|elektromagnetske indukcije]] možemo [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] jedne [[Jakost električne struje|jakosti]] i [[napon]]a pretvoriti u izmjeničnu struju iste [[frekvencija|frekvencije]], a druge jakosti i napona. U tu svrhu služi električni transformator. On se sastoji od željezne jezgre u obliku okvira koja je sastavljena od pločica tankog željeznog lima, međusobno izoliranih. Na okviru se nalaze dva namotaja, to jest zavojnice ''Np'' i ''Ns'', od kojih je jedna primarna, a druga sekundarna. Ako izmjenična struja ima frekvenciju od 50 [[Hz]], što znači da u jednoj sekundi ide 50 puta u jednom, a 50 puta u drugom smjeru, to će se i magnetski tok u željeznoj jezgri mijenjati s istom frekvencijom kojom se mijenja i jakost primarne struje u zavojnici ''Np''. Zbog toga se u sekundarnoj zavojnici ''Ns'' inducira izmjenični napon jednake frekvencije.

Neka je na primjer jakost primarne struje 3 [[amper|A]], a napon 500 [[volt|V]]. Ako je broj zavoja sekundarne zavojnice 2 puta manji od broja zavoja primarne zavojnice, napon će na krajevima sekundarne zavojnice biti dva puta manji, to jest 250 V, ali će zato struja biti 2 puta veća, to jest 6 A. Označimo li sa ''Up'' napon na krajevima primarne zavojnice, sa ''Us'' napon na krajevima sekundarne zavojnice, sa ''Np'' broj zavoja primarne, a sa ''Ns'' broj zavoja sekundarne zavojnice, onda postoji odnos:

:<math> \frac {U_s}{U_p} = \frac {N_s}{N_p} </math>

koji se '''omjer transformacije'''. To znači da se naponi na sekundarnoj i primarnoj zavojnici upravno razmjerni (proporcionalni) s brojem zavoja tih [[zavojnica]]. Zanemarimo li gubitke u transformatoru, to po [[Zakon očuvanja energije|zakonu o očuvanju energije]] mora [[električna snaga]] sekundarne struje biti jednaka snazi primarne struje, to jest:

:<math> U_s \cdot I_s = U_p \cdot I_p </math>

a odatle:

:<math> \frac {U_s}{U_p} = \frac {I_p}{I_s} </math>

Ako usporedimo s prvom gornjom jednadžbom, dobijamo:

:<math> \frac {I_s}{I_p} = \frac {N_p}{N_s} </math>

Znači da se jakosti električne struje u primarnoj i sekundarnoj zavojnici odnose obrnuto proporcionalno s brojem zavoja. Zbog toga je u našem primjeru jakost struje u sekundarnoj zavojnici 6 A. Napon se snizio, ali se jakost struje povećala jer je broj zavoja u sekundarnoj zavojnici manji od broja zavoja u primarnoj zavojnici.

Takvi transformatori kod kojih primarna i sekundarna strana imaju samo po jedan fazni namotaj zovu se '''jednofazni transformatori''', a služe za transformaciju jednofazne struje. Transformatori koji imaju 3 primarna i 3 sekundarna namotaja zovu se '''trofazni transformatori''' i služe za transformaciju [[Trofazna struja|trofazne struje]].

Prema izvedbi dijelomo transformatore na uljne i suhe. Kod '''uljnih transformatora''' cijeli je namotaj smješten u kotlu s [[Ulja|uljem]] radi izolacije i hlađenja. Suhi transformatori hlade se [[zrak]]om.

Transformatori imaju veliku važnost kod prijenosa električne energije na velike daljine. Naime, [[Elektrane i elektroenergetske mreže|električne centrale]] proizvode električnu energiju sa strujama velike jakosti, a relativno niskog napona. Kad bi se ova struja [[dalekovod]]om vodila do mjesta potrošnje koje može biti vrlo daleko od električne centrale, ti bi vodovi morali imati veliki presjek i nastali bi gubici zbog stvaranja [[Jouleova toplina|Joulove topline]]. Zato se kod električnih centrala postavljaju transformatori koji pretvaraju struju velike jakosti a niskog napona, u struju male jakosti a visokog napona. Time su smanjeni gubici zbog stvaranja topline, a električni vodovi mogu biti maloga presjeka. Kad se ovakva struja visokog napona, na primjer od 100 000 V, dovede na mjesto potrošnje, ona se mora ponovo transformirati na struju niskog napona (na primjer 220 V), a velike jakosti. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Približni proračun transformatora ===
Uvijek su uz napon [[Proizvodnja električne energije|izvora]] (na primjer gradske mreže) zadani i željeni napon i snaga (ili jakost struje) sekundara. Pretpostavljajući uobičajenu frekvenciju europskih mreža od 50 [[Hz]], [[Magnetska indukcija|gustoću magnetskog toka]] u željeznoj jezgri od 12 000 [[gaus]]a, dopušteno [[opterećenje]] žice namotaja 2,4 - 2,5 A/mm<math>^2</math> i gubitke u željezu i bakru od 25%, približna potreba snage na primaru iznosit će:

:<math> P_p = 1,25 \cdot I_s \cdot U_s </math>

Za približni proračun nadalje važe iskustveni obrasci:

prerez srednjeg stupa jezgre (u cm2) jednofaznih transformatora (''Pp'' u [[vat|W]]):

:<math> S_{Fe} = \sqrt{P_p} </math>

Broj zavoja po 1 voltu:

:<math> N = \frac {40}{S_{Fe}} </math>

odnosno broj zavoja u primaru:

:<math> N_p = U_p \cdot N </math>

i broj zavoja u sekundaru (1,1 kompenzira padove napona):

:<math> N_s = 1,1 \cdot U_s \cdot N </math>

Promjeri žice u mm (''Ip'' i ''Is'' u [[amper|A]]):

:<math> d_p = \sqrt{\frac{I_p}{2}} </math>

:<math> d_s = \sqrt{\frac{I_s}{2}} </math>

Opterećenje ([[električni otpor]]) ''R'' primara transformatora se izražava po obrascu:

:<math> R_p = R_s \cdot \frac {U_p^2}{U_s^2} </math>

odnosno:

:<math> R_p = R_s \cdot \frac {N_p^2}{N_s^2} </math>

== Vrste transformatora ==

=== Učinski transformator ili energetski transformator ===
[[datoteka:Umspannwerk-Kändelweg Transformatoren 380kV-110kV-20kV.jpg|mini|250px|desno|Učinski transformatori ili energetski transformatori 380kV/110kV i 110kV/20kV.]]

[[datoteka:Leistungstrafo Wicklungen.jpg|mini|250px|desno|Prikaz rastavljenog učinskog ili energetskog transformatora.]]

[[datoteka:Variable Transformer MFrey 001.jpg|mini|250px|desno|Autotransformator s promjenjivim [[napon]]om od 0 [[volt|V]] do 240 V.]]

[[datoteka:Leistungsschalter-110KV.jpg|mini|150px|desno|Mjerni transformator za rad na 110 kV [[Elektroenergetski sustav|mreži]].]]

[[datoteka:Audion-sterling-transformers.jpg|mini|250px|desno| Audiofrekvencijski transformatori.]]

'''Učinski transformator''' ili '''energetski transformator''' većinom se koristi u prijenosnim i distribucijskim mrežama [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskog sustava]]. Radi smanjenja gubitaka i struje praznoga hoda, jezgra učinskoga transformatora slaže se od tankih magnetski orijentiranih limova (radi smanjenja [[Foucaultove struje|vrtložnih struja]]). [[Električna zavojnica|Namoti]] su građeni od [[žica|žice]] kružna presjeka ili profilnih vodiča od [[Bakar (element)|elektrotehničkoga bakra]] [[Električna otpornost i provodnost|električne provodnosti]] 58∙106 S/m pri 20 [[°C]]. Zavoji namota najčešće su izolirani [[lak]]om ili [[papir]]om. Jezgra i namoti uljnih transformatora uronjeni su u [[Električni izolator|izolacijsku tekućinu]] (transformatorsko ulje). [[Toplina]] razvijena u namotima i jezgri prenosi se preko ulja na takozvani kotao (konzervator) i rashladne uređaje, a odatle u okolinu. Zbog promjene temperature ulje mijenja [[volumen]], pa transformator treba imati dodatni prostor u kotlu ili mogućnost promjene volumena kotla (to jest kotao od valovita lima). Nazivna [[električna snaga]] ''SN'' transformatora dogovorna je vrijednost njegove prividne snage i osnova je za projektiranje, deklariranje, ispitivanje i određivanje njegove nazivne struje. Nazivni napon ''UN napon'' je na koji se transformator priključuje. Nazivna struja ''IN'' struja je kroz linijsku stezaljku transformatora; određena je nazivnom snagom i nazivnim naponom, za jednofazne je transformatore određena izrazom:

:<math> I_N = \frac {S_N}{U_N} </math>

a za [[Trofazna struja|trofazne]]:

:<math> I_N = \frac {S_N}{ 3\cdot U_N} </math>

Gubitci praznoga hoda jednaki su djelatnoj snazi koju transformator uzima iz mreže, ako je na jedan namot priključen nazivni napon nazivne frekvencije, a svi su ostali namoti otvoreni. Gubitci se mjere takozvanim pokusom praznoga hoda.

Napon kratkoga spoja ''Uk'' [[napon]] je koji je potrebno priključiti na linijske stezaljke jednoga namota da bi potekla nazivna struja uz kratko spojene stezaljke drugoga namota; a obično se izražava u postotcima nazivnoga napona:

:<math> u_k = \frac {U_k}{U_N} \cdot 100 </math>

Transformatorski spoj jest spoj primarnoga i sekundarnoga namota trofaznoga transformatora; spoj dvonamotnoga trofaznoga transformatora označuje se tako da se prvo navede znak spoja višega napona (za spoj u zvijezdu znak Y, u trokut znak D, u cik-cak znak Z), zatim znak spoja nižega napona (y, d i z) i na kraju takozvani satni broj ili satni kut (višekratnik kuta od 30° za koji niski fazni napon zaostaje za istoimenim visokim), na primjer Dy5.

=== Autotransformator ===
'''Autotransformator''' (transformator u štednom spoju, štedni transformator) je transformator s jednim namotom, odnosno s namotima koji su međusobno spojeni. Njegova je prednost što je manji, lakši i jeftiniji od dvonamotnih transformatora a nedostatak što ne osigurava [[Električni izolator|električnu izolaciju]] [[strujni krug|strujnoga kruga]].

=== Izolacijski transformator ===
'''Izolacijski transformator''' ili '''odvojni transformator''' služi za zaštitno odvajanje [[Električne mreže|električkih strujnih krugova]], kako bi se smanjila opasnost od dodira [[Uzemljenje|uzemljenih]] dijelova i dijelova pod naponom pa su primarni i sekundarni namot dodatno izolirani međusobno, od magnetske jezgre i od kućišta. Izolacijski transformator kojemu je prijenosni omjer 1 : 1 naziva se '''međutransformatorom'''.

=== Zakretni transformator ===
'''Zakretni transformator''' je regulacijski transformator kojemu primarni namot čini namot rotora, a sekundarni namot čini namot statora zakočenoga [[Indukcijski motor|asinkronoga električnoga motora]]. Namot rotora spojen je na jednofaznu ili trofaznu mrežu, a njegovo [[okretno magnetsko polje]] inducira električni napon u statorskom namotu. Zakretanjem rotora (primara) može se kontinuirano mijenjati napon statora (sekundara).

=== Mjerni transformator ===
'''Mjerni transformator''' sadrži primarni namot koji se uključuje u mjerni krug, i sekundarni namot na koji se priključuju [[mjerni instrument]]i ili zaštitni uređaji. Primarni namot naponskoga mjernoga transformatora spaja se paralelno trošilu kojemu se mjeri električni napon, a primarni namot strujnoga mjernoga transformatora spaja se serijski s trošilom. Prijenosni omjer mora biti točno poznat, a fazni pomak između primarnih i sekundarnih veličina (električnoga napona, odnosno struje) zanemariv.

=== Audiofrekvencijski transformator ===
'''Audiofrekvencijski transformator''' ili '''tonski transformator''' s pomoću posebne konstrukcije (mali rasipni [[induktivitet]]i i [[Električni kapacitet|kapaciteti]]) omogućuje prijenos audiofrekvencijskih [[signal]]a (od 16 [[Hz]] do 20 kHz). Služi za prilagodbu [[mikrofon]]a mikrofonskomu [[pojačalo|pojačalu]] ili [[zvučnik]]a izlaznomu [[Pojačala snage|pojačalu snage]], ili za sprječavanje prolaska istosmjerne komponente signala između stupnjeva pojačala.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Poveznice ==

* [[Elektromagnetska indukcija]]
* [[Induktor]]
* [[Magnetski učinak električne struje]]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektroenergetika]]