Trajektna luka Split - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:32:37Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:32
Redak 30:		Redak 30:
	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{~~Citiranje web~~ \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{citiranje weba\|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-14T03:22:08Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:22
Redak 28:		Redak 28:
	[[Datoteka:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]		[[Datoteka:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]

	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{~~Citiranje web~~\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{Citiranje web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{~~Citiranje web~~\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{Citiranje web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Pomorska luka↵|' u '{{infookvir pomorska luka |'

2025-05-17T01:50:42Z

Zamjena teksta - '{{Pomorska luka↵|' u '{{infookvir pomorska luka |'

←Starija inačica		Inačica od 17. svibanj 2025. u 01:50
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Pomorska~~ luka		{{infookvir pomorska luka
	\| naziv = Trajektna luka Split d.d.		\| naziv = Trajektna luka Split d.d.
	\| izvorni naziv = Luka Split		\| izvorni naziv = Luka Split

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-13T07:46:53Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 07:46
Redak 26:		Redak 26:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[~~File~~:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]		[[Datoteka:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]

	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{Citiranje web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{Citiranje web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

WikiSysop: bnz

2022-04-13T06:21:45Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 06:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Trajektna luka Split'''-->~~{{Pomorska luka		{{Pomorska luka
	\| naziv = Trajektna luka Split d.d.		\| naziv = Trajektna luka Split d.d.
	\| izvorni naziv = Luka Split		\| izvorni naziv = Luka Split

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T10:12:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 10:12
Redak 28:		Redak 28:
	[[File:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]		[[File:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]

	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{~~cite~~ web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{Citiranje web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{~~cite~~ web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{~~cite~~ web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{Citiranje web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{Citiranje web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T06:38:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 06:38
Redak 32:		Redak 32:
	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{cite web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{cite web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{~~cite news~~\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T06:31:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 06:31
Redak 30:		Redak 30:
	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{~~cite book~~\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{cite web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{~~cite book~~ \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{~~cite book~~\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{cite web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{cite web\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{cite news\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{cite news\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T07:48:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Pomorska luka
| naziv = Trajektna luka Split d.d.
| izvorni naziv = Luka Split
| slika = Port_of_Split_from_the_air_1.jpg
| slika_opis =
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-sekunde =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-sekunde =
| dužina-oznaka =
| grad = [[Datoteka:Coat_of_arms_of_Split.svg|border|19px]] [[Split]], [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
| država = {{ZD+X/H|HRV}}
| more/rijeka = [[Jadransko more]]
| površina =
| gaz - dubina =
| brzina plovidbe =
| broj putnika =
| broj vozila =
| količina tereta =
| službena stranica = [http://www.trajektnalukasplit.hr/default.aspx Trajektna luka Split d.d.]
}}
'''Trajektna luka Split d.d.''' je hrvatsko poduzeće iz [[Split]]a, [[Hrvatska]] u srednjoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Luka je, izvorno bila, trgovačko mjesto koje su prvotno osnovali grčki doseljenici s otoka [[Vis]]a, a potom su ga preuzeli [[Rimljani]]. Luka je napredovala kroz [[srednji vijek]], ali je doživjela pad krajem 18. i početkom 19. stoljeća kada je [[Luka Rijeka|Riječka luka]] preuzela ulogu primarne trgovačke i pomorske luke u regiji.

== Povijest ==
[[File:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg|thumb|right|250px|alt=Pogled na obalu i luku sa broda|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]

Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{cite web|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ |title=Luka Split |publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |work=tehnika.lzmk.hr |date=26. rujna 2017. |accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest|volume=30|issue=1|issn=0353-295X|pages=281–290|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav|language=hr|author=Vladimir Posavec|date=March 1998|accessdate=24. svibnja 2020.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{cite book|author1=[[Edward Gibbon]] |author2=[[John Bagnell Bury]] |author3=[[Daniel J. Boorstin]] |title=The Decline and Fall of the Roman Empire |publisher=[[Modern Library]] |year=1995. |location=New York|page=335|isbn=978-0-679-60148-7 |url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C |accessdate=24. svibnja 2020. |language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal|journal=Scrinia Slavonica|issn=1332-4853|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije |language=hr |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144|author= Ladislav Heka |date=listopad 2008. |volume=8 |issue=1 |pages=152–173 |accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{cite web |publisher= Split Port Authority |url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category |title= Port History |accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{cite book |url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C |author=Richard C. Frucht |title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture |transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama|year=2005. |publisher=ABC-CLIO |isbn= 978-1-57607-800-6 |accessdate=24. svibnja 2020. |pages=422–423 |language=en}}</ref> U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], [[Indija|Indije]] i [[Perzija|Perzije]] do [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C|author=[[Harold Nicolson]]|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822|publisher=[[Grove Press]]|isbn=978-0-8021-3744-9|page=180|year=2000|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{cite web|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ |title=Luka Split |publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |work=tehnika.lzmk.hr |date=26. rujna 2017. |accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)|istočnoj obali grada.]]<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|language=Croatian|title=Od Rodrige do Žuvića|trans-title=From Rodriga to Žuvić|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx|date=2 March 2010|accessdate=12 December 2011|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ Luka Split]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

{{mrva}}
[[Kategorija:Promet u Splitu]]
[[Kategorija:Luke u Hrvatskoj|Split]]
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:32
Redak 30:		Redak 30:
	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{~~Citiranje web~~ \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{citiranje weba\|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2025. u 03:22
Redak 28:		Redak 28:
	[[Datoteka:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]		[[Datoteka:US Navy 090530-N-5345W-109 Deck department Sailors man the foc'sle rails as the amphibious dock landing ship USS Fort McHenry (LSD 43) makes her approach to the port city of Split, Croatia.jpg\|thumb\|right\|250px\|alt=Pogled na obalu i luku sa broda\|Pogled na Pomorsku luku Split s broda [[USS Fort McHenry (LSD-43)\|USS ''Fort McHenry'']] Američke ratne mornarice]]

	Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{~~Citiranje web~~\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>		Prvi transport u blizini gdje je današnja Trajektna luka bila je tadašnja luka ''Asphalatos'', kojeg su osnovali [[Grčka\| Grčki]] starosjedioci osnovali u [[4. st. pr. Kr.]] Pozicija transportne luke bila je izabrana zbog prirodne lokacije luke i ima široki izlaz i pogled na [[Jadransko more]] te na susjedne otoke naseljene [[Iliri]]ma, najviše zbog blizine [[Salona\| Salone]]. Znatniji pomorski promet odvijao se u to doba u Solinskoj uvali, gdje su se nalazila obalna postrojenja Salone, te u lukama grčkih naselja [[Epetion]]a na mjestu današnjega [[Stobreč]]a i [[Tragurion]]a na mjestu današnjega [[Trogir]]a. Split je dobio na značenju tek izgradnjom [[Dioklecijanova palača\|Dioklecijanove palače]] početkom [[4. stoljeće\|4. st.]] Tada je u njezinu južnom dijelu uređena mala luka namijenjena pristajanju carskih brodova. U antičkome razdoblju postojala je još jedna luka u uvali [[Spinut]], na sjevernoj strani splitskoga poluotoka.<ref name="tehnika.lzmk">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref>

	Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{Citiranje web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{~~Citiranje web~~\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>		Nakon toga splitsku obalu je preuzeo [[Bizant]] sve do nastanka [[Hrvatsko Kraljevstvo\|Hrvatskog Kraljevstva]] u početku [[10. stoljeće\|10. stoljeća]].<ref name="Posavec">{{cite journal\|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest\|volume=30\|issue=1\|issn=0353-295X\|pages=281–290\|title=Povijesni zemljovidi i granice Hrvatske u Tomislavovo doba\|trans-title=Historical maps and borders of Croatia in age of Tomislav\|language=hr\|author=Vladimir Posavec\|date=March 1998\|accessdate=24. svibnja 2020.\|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62779}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|author1=[[Edward Gibbon]] \|author2=[[John Bagnell Bury]] \|author3=[[Daniel J. Boorstin]] \|title=The Decline and Fall of the Roman Empire \|publisher=[[Modern Library]] \|year=1995. \|location=New York\|page=335\|isbn=978-0-679-60148-7 \|url=https://books.google.com/books?id=bdKLyie1M50C \|accessdate=24. svibnja 2020. \|language=en}}</ref> Hrvatska i [[Kraljevina Ugarska]] su se [[1102.]] ujedinili u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom\|personalnu uniju]].<ref name="HR-HU-Heka">{{cite journal\|journal=Scrinia Slavonica\|issn=1332-4853\|publisher=Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje\|title= Hrvatsko-ugarski odnosi od sredinjega vijeka do nagodbe iz 1868. s posebnim osvrtom na pitanja Slavonije \|language=hr \|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68144\|author= Ladislav Heka \|date=listopad 2008. \|volume=8 \|issue=1 \|pages=152–173 \|accessdate=24. svibnja 2020.}}</ref> Do [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] Split je razvio trgovačke rute sa svojim zaleđem i pomorskom trgovinom diljem Jadranskog mora i Sredozemlja.<ref name="PSA-History">{{Citiranje web \|publisher= Split Port Authority \|url= http://www.portsplit.hr/index.php?Itemid=30&id=13&option=com_content&sectionid=4&task=category \|title= Port History \|accessdate= 24. svibnja 2020.}}</ref> [[Mletačka Republika]] dobila je potpunu kontrolu nad Dalmacijom i gradom Splitom do [[1428.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige \|url=https://books.google.hr/books?id=lVBB1a0rC70C \|author=Richard C. Frucht \|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture \|transtitle=Istočna Europa: Uvod o stanovništvu, krajevima i kulturama\|year=2005. \|publisher=ABC-CLIO \|isbn= 978-1-57607-800-6 \|accessdate=24. svibnja 2020. \|pages=422–423 \|language=en}}</ref> U [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] Split je bio središte pomorske trgovine [[Balkan]]a gdje se prevozila roba koja je dolazila iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], [[Indija\|Indije]] i [[Perzija\|Perzije]] do [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] i obrnuto. Nakom pada Mletačke Republike, Split je između [[1797.]] i [[1806.]] godine došao pod vlast [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]] i [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] do [[Napoleonova Francuska\|Napoleonove Francuske]] koja je vlast nad gradom i njenom lukom preuzela od 1806. do 1813. kad je grad pao ponovno pod vlašću Austro-Ugarske, nakon njene obnove, preciznije Split je bio pod izravnom kontrolom [[Beč]]a i njenog [[Austrijsko Carstvo\|Austrijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=ZTC3IWC_py8C\|author=[[Harold Nicolson]]\|title=The Congress of Vienna: A Study in Allied Unity: 1812–1822\|publisher=[[Grove Press]]\|isbn=978-0-8021-3744-9\|page=180\|year=2000\|accessdate=3. prosinca 2020.}}</ref> U tom su razdoblju trgovački brodovi i njihove trgovačke rute bili preusmjereni u druge istočnojadranske pomorske luke, pogotovo u [[Luka Rijeka\|riječku luku]] što je uzrokovalo pad gradskog gospodarstva.<ref name="PSA-History"/> Dolaskom Splita pod austrijsku vlast 1797. prestale su čvrste mletačke stege i ograničenja, oživjela je trgovina i ojačalo brodarstvo. Karavane iz Osmanskoga Carstva ponovno su počele dolaziti, a tereti su se, umjesto samo u Veneciju, otpremali u mnoge druge luke.<ref name="Tehnika.LZMK"/> Nakon što je 1805. grad došao pod francusku vlast, vojni zapovjednik Dalmacije maršal [[August Marmont]] započeo je velike građevinske radove. Srušene su stare mletačke utvrde, a materijal je iskorišten za nasipanje mora. Duljina obale u splitskoj luci tijekom tih je zahvata udvostručena.<ref name="Tehnika.LZMK">{{citiranje weba\|url=https://tehnika.lzmk.hr/luka-split/ \|title=Luka Split \|publisher=Hrvatska tehnička enciklopedija, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|work=tehnika.lzmk.hr \|date=26. rujna 2017. \|accessdate=25. prosinca 2020.}}</ref>

	U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>		U drugoj polovici [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] gospodarstvo grada Splita i okolice počelo se oporavljati i Split je ubrzo postao središte srednje Dalmacije, povezujući zaleđe i susjedne otoke. To je potaknulo razvoj gradske luke i njezinih prometnih veza, uključujući izgradnju novog [[lukobran]]a i [[Želježnička pruga Split – Knin\|željezničke pruge Split – Knin]]. [[1925.]] godine želježnica je povezana sa [[Želježnička pruga Rijeka - Zagreb\|želježničkom prugom između Rijeke i Zagreba]] preko [[Gospić]]a što je omogućilo razvoj moderne luke. Od [[1957.]] godine, teretni terminali luke Split premješteni su iz središta grada na područjima industrijske zone u Stinicama, Solinu i Kaštelima dok se za potrebe putničkog prometa još uvijek koristi luka na [[Istočna obala (Split)\|istočnoj obali grada.]]<ref>{{Citiranje novina\|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]\|language=Croatian\|title=Od Rodrige do Žuvića\|trans-title=From Rodriga to Žuvić\|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/93752/Default.aspx\|date=2 March 2010\|accessdate=12 December 2011\|author=Sandi Vidulić}}</ref><ref name="PSA-History"/>