Tounj - Povijest promjena

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-10-11T19:40:11Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:40
Redak 23:		Redak 23:
	Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.		Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.

	Tounjski idiom pripada čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu.<ref name=oPjesn>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/163089 '' O pjesničkom jeziku i pjesništvu Josipa Šibarića '']. Čakavska rič« XLI (2013) • br. 1-2 • Split • siječanj-prosinac, str. 139.</ref>		Tounjski idiom pripada čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu. U tounjskom se govoru očuvala zamjenica ''ča''.<ref name=oPjesn>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/163089 '' O pjesničkom jeziku i pjesništvu Josipa Šibarića '']. Čakavska rič« XLI (2013) • br. 1-2 • Split • siječanj-prosinac, str. 139.</ref>

	===Tounj (naseljeno mjesto)===		===Tounj (naseljeno mjesto)===

Suradnik10: /* Šport */

2025-10-11T19:30:57Z

Šport

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:30
Redak 80:		Redak 80:
	== Šport ==		== Šport ==
	* [[NK Tounj]]		* [[NK Tounj]]
	*		* U tounjskoj općini djeluje još jedan nogometni klub, [[NK Omladinac Kamenica Skradnička\|Omladinac]] iz Kamenice Skradničke.

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 19:22, 11. listopad 2025.

2025-10-11T19:22:15Z

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:22
Redak 50:		Redak 50:
	Oko 1870. u tounjskom kamenolomu krenulo se s eksploatacijom vapnenca, povezano je s izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Kamen se vadio za potrebe izgradnje željezničkog gornjeg sloja te za gradnju ostalih objekata na pruzi.<ref name=zmOg>[https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-kamenolom-tounj/ '' UTORKOM IZ MUZEJSKOG ARHIVA – KAMENOLOM TOUNJ'']. Zavičajni muzej Ogulin. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>		Oko 1870. u tounjskom kamenolomu krenulo se s eksploatacijom vapnenca, povezano je s izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Kamen se vadio za potrebe izgradnje željezničkog gornjeg sloja te za gradnju ostalih objekata na pruzi.<ref name=zmOg>[https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-kamenolom-tounj/ '' UTORKOM IZ MUZEJSKOG ARHIVA – KAMENOLOM TOUNJ'']. Zavičajni muzej Ogulin. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>

	Kad su u Sisku podignute visoke peći za tamošnju željezaru, ustrebao je visokokvalitetni vapnenac. Željezara je za svoje potrebe otvorila ~~kemenolom~~ u [[Zvečaj]]u, no nije udovoljavao zahtjevima te se na koncu služilo tounjskim kamenom. <ref name=zmOg/>		Kad su u Sisku podignute visoke peći za tamošnju željezaru, ustrebao je visokokvalitetni vapnenac. [[Željezara Sisak\|Željezara]] je za svoje potrebe otvorila kamenolom u [[Zvečaj]]u, no nije udovoljavao zahtjevima te se na koncu služilo tounjskim kamenom. <ref name=zmOg/>

	1950. godine tounjski kamenolom je ušao u sastav zagrebačkog poduzeća ''[[Grafit (poduzeće)\|Grafita]]'' u svojstvu samostalnog pogona koji je upravljao svim radovima i dobivenim investicijama. Kamenolom se je osamostalio 1957. godine pod nazivom [[Industrija kamena Tounj]].<ref name=zmOg/>		1950. godine tounjski kamenolom je ušao u sastav zagrebačkog poduzeća ''[[Grafit (poduzeće)\|Grafita]]'' u svojstvu samostalnog pogona koji je upravljao svim radovima i dobivenim investicijama. Kamenolom se je osamostalio 1957. godine pod nazivom [[Industrija kamena Tounj]].<ref name=zmOg/>
Redak 94:		Redak 94:
	{{Tounj}}		{{Tounj}}
	{{GiO KŽ}}		{{GiO KŽ}}
	[[Kategorija:~~Općine u Karlovačkoj županiji~~]]		[[Kategorija:Tounj\| ]]

Suradnik10: /* Povijest */

2025-10-11T19:17:48Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:17
Redak 50:		Redak 50:
	Oko 1870. u tounjskom kamenolomu krenulo se s eksploatacijom vapnenca, povezano je s izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Kamen se vadio za potrebe izgradnje željezničkog gornjeg sloja te za gradnju ostalih objekata na pruzi.<ref name=zmOg>[https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-kamenolom-tounj/ '' UTORKOM IZ MUZEJSKOG ARHIVA – KAMENOLOM TOUNJ'']. Zavičajni muzej Ogulin. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>		Oko 1870. u tounjskom kamenolomu krenulo se s eksploatacijom vapnenca, povezano je s izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Kamen se vadio za potrebe izgradnje željezničkog gornjeg sloja te za gradnju ostalih objekata na pruzi.<ref name=zmOg>[https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-kamenolom-tounj/ '' UTORKOM IZ MUZEJSKOG ARHIVA – KAMENOLOM TOUNJ'']. Zavičajni muzej Ogulin. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>

	Kad su u Sisku podignute visoke peći za tamošnju željezaru, ustrebao je visokokvalitetni vapnenac. Željezara je za svoje potrebe otvorila kemenolom u ~~Zvečaju~~, no nije udovoljavao zahtjevima te se na koncu služilo tounjskim kamenom. <ref name=zmOg/>		Kad su u Sisku podignute visoke peći za tamošnju željezaru, ustrebao je visokokvalitetni vapnenac. Željezara je za svoje potrebe otvorila kemenolom u [[Zvečaj]]u, no nije udovoljavao zahtjevima te se na koncu služilo tounjskim kamenom. <ref name=zmOg/>

	1950. godine tounjski kamenolom je ušao u sastav zagrebačkog poduzeća ''[[Grafit (poduzeće)\|Grafita]]'' u svojstvu samostalnog pogona koji je upravljao svim radovima i dobivenim investicijama. Kamenolom se je osamostalio 1957. godine pod nazivom [[Industrija kamena Tounj]].<ref name=zmOg/>		1950. godine tounjski kamenolom je ušao u sastav zagrebačkog poduzeća ''[[Grafit (poduzeće)\|Grafita]]'' u svojstvu samostalnog pogona koji je upravljao svim radovima i dobivenim investicijama. Kamenolom se je osamostalio 1957. godine pod nazivom [[Industrija kamena Tounj]].<ref name=zmOg/>

Suradnik10 u (test) 19:16, 11. listopad 2025.

2025-10-11T19:16:09Z

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 19:16
Redak 22:		Redak 22:
	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.		Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.

			Tounjski idiom pripada čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu.<ref name=oPjesn>Sanja Vulić: [https://hrcak.srce.hr/file/163089 '' O pjesničkom jeziku i pjesništvu Josipa Šibarića '']. Čakavska rič« XLI (2013) • br. 1-2 • Split • siječanj-prosinac, str. 139.</ref>

	===Tounj (naseljeno mjesto)===		===Tounj (naseljeno mjesto)===
Redak 45:		Redak 47:
	Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca.		Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca.
	Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu [[Toma Erdödy\|Tomi Erdödyju]] da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.		Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu [[Toma Erdödy\|Tomi Erdödyju]] da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.

			Oko 1870. u tounjskom kamenolomu krenulo se s eksploatacijom vapnenca, povezano je s izgradnjom željezničke pruge Karlovac – Rijeka. Kamen se vadio za potrebe izgradnje željezničkog gornjeg sloja te za gradnju ostalih objekata na pruzi.<ref name=zmOg>[https://zavicajni-muzej-ogulin.hr/utorkom-iz-muzejskog-arhiva-kamenolom-tounj/ '' UTORKOM IZ MUZEJSKOG ARHIVA – KAMENOLOM TOUNJ'']. Zavičajni muzej Ogulin. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>

			Kad su u Sisku podignute visoke peći za tamošnju željezaru, ustrebao je visokokvalitetni vapnenac. Željezara je za svoje potrebe otvorila kemenolom u Zvečaju, no nije udovoljavao zahtjevima te se na koncu služilo tounjskim kamenom. <ref name=zmOg/>

			1950. godine tounjski kamenolom je ušao u sastav zagrebačkog poduzeća ''[[Grafit (poduzeće)\|Grafita]]'' u svojstvu samostalnog pogona koji je upravljao svim radovima i dobivenim investicijama. Kamenolom se je osamostalio 1957. godine pod nazivom [[Industrija kamena Tounj]].<ref name=zmOg/>

			Sredinom 1990-ih vlasnikom kamenoloma u Tounju postao je [[Ivan Pađen]], gdje je pokrenuo tvrtku ''IGM Tounj'' koja se uz eksploataciju kamena bavila i niskogradnjom.<ref name="RM">Radio Mrežnica: [https://radio-mreznica.hr/preminuo-ivan-paden/ ''Preminuo Ivan Pađen''] Radio Mrežnica. 17. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> [[IGM Tounj]] je u njegovo vrijeme zapošljavao više stotina radnika.<ref name="kaportal">(): [https://kaportal.net.hr/aktualno/vijesti/3887988/u-72-godini-zivota-preminuo-ivan-padjen-poznati-poduzetnik-koji-se-okusavao-u-politici-sportu-i-medijima/ '' U 72. godini života preminuo Ivan Pađen, poznati poduzetnik koji se okušavao u politici, sportu i medijima''] KAportal. 17. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	* Industrija građevnog materijala		* Industrija građevnog materijala
			* Zapadno od Tounja nalazi se kamenolom.

			== Promet ==
			* Željeznica [[Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka\|Zagreb — Rijeka]]. U Tounju se nalazi željeznička postaja.

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
	*[[Matija Rebrović Razbojski]], general u habsburškoj vojsci		*[[Matija Rebrović Razbojski]], general u habsburškoj vojsci
			*[[Josip Šibarić]], hrv. pjesnik, stvarao na čakavici<ref name=oPjesn/>

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
	* Neistražene [[spilja\|spilje]], međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima		* Neistražene [[spilja\|spilje]], međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima
	* Pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]		* Pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]] (<small>{{coord\|45.249060\|15.321277}}</small>)
	* [[Tounjski most]], dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>		* [[Tounjski most]], dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref> (<small>{{coord\|45.24898\|15.33447}}</small>
	* Rimski vojnici, kameni spomenici<ref>KAportal: [https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/38393/rimski-vojnici-opet-cuvaju-most-na-rijeci-tounjcici/ ''Rimski vojnici opet čuvaju stari kameni most na rijeci Tounjčici '']. KAportal. 7. rujna 2010. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>		* Rimski vojnici, kameni spomenici<ref>KAportal: [https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/38393/rimski-vojnici-opet-cuvaju-most-na-rijeci-tounjcici/ ''Rimski vojnici opet čuvaju stari kameni most na rijeci Tounjčici '']. KAportal. 7. rujna 2010. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>
	* Župna [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Tounju\|crkva svetog Ivana Krstitelja]]. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.		* Župna [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Tounju\|crkva svetog Ivana Krstitelja]]. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik. (<small>{{coord\|45.254158\|15.323353}}</small>)

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==
Redak 64:		Redak 79:

	== Šport ==		== Šport ==
			* [[NK Tounj]]
			*

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Povijest */

2025-10-11T18:56:21Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 18:56
Redak 39:		Redak 39:
	Podno krševitog Krpela u dubokoj guduri nalazi se pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]. Prema povjesničarima u toj pećini su se branile od Turaka tri obitelji : Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i uređena za obranu, sa puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u grmlju i šikari. Navedene tri obitelji sagradile su grad Tounj.		Podno krševitog Krpela u dubokoj guduri nalazi se pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]. Prema povjesničarima u toj pećini su se branile od Turaka tri obitelji : Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i uređena za obranu, sa puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u grmlju i šikari. Navedene tri obitelji sagradile su grad Tounj.

	Grad Tounj prvi puta se spominje [[1481.]] godine kao svojina kneza Stjepana Frankopana.		Grad Tounj prvi puta se spominje [[1481.]] godine kao svojina kneza [[Stjepan III. Frankapan\|Stjepana Frankopana]].
	Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine [[1550.]] pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli sa obitelji Zrinski. Godine 1558. pljenidbeno izaslanstvo našlo je grad zapušten i prazan te ga pripojilo krajiškoj upravi i 1577. ga ponovno naselilo.		Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine [[1550.]] pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli sa obitelji [[Zrinski]]ma. Godine 1558. [[pljenidba\|pljenidbeno]] izaslanstvo našlo je grad zapušten i prazan te ga pripojilo krajiškoj upravi i 1577. ga ponovno naselilo.
	Kapetan Stjepan Gucić je 1585. godine utrošio znatna sredstva za uređenje grada zbog sve češćih prodora Turaka.		Kapetan Stjepan Gucić je 1585. godine utrošio znatna sredstva za uređenje grada zbog sve češćih prodora Turaka.

	Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca.		Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca.
	Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu Tomi Erdödyju da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.		Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu [[Toma Erdödy\|Tomi Erdödyju]] da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2025-10-11T18:52:01Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 18:52
Redak 57:		Redak 57:
	* [[Tounjski most]], dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>		* [[Tounjski most]], dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>
	* Rimski vojnici, kameni spomenici<ref>KAportal: [https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/38393/rimski-vojnici-opet-cuvaju-most-na-rijeci-tounjcici/ ''Rimski vojnici opet čuvaju stari kameni most na rijeci Tounjčici '']. KAportal. 7. rujna 2010. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>		* Rimski vojnici, kameni spomenici<ref>KAportal: [https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/38393/rimski-vojnici-opet-cuvaju-most-na-rijeci-tounjcici/ ''Rimski vojnici opet čuvaju stari kameni most na rijeci Tounjčici '']. KAportal. 7. rujna 2010. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>
	* Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.		* Župna [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Tounju\|crkva svetog Ivana Krstitelja]]. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.


	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

Suradnik10 u (test) 18:38, 11. listopad 2025.

2025-10-11T18:38:23Z

←Starija inačica		Inačica od 11. listopad 2025. u 18:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Tounj'''-->~~{{Općina		{{Općina
	\| ime = Tounj		\| ime = Tounj
	\| grb = Tounj (grb).gif		\| grb = Tounj (grb).gif
Redak 18:		Redak 18:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	Tounj se nalazi na pravcu [[Zagreb]] - [[Senj]], udaljen 90 km od Zagreba i 70 km od Senja.		Tounj se nalazi na pravcu [[Zagreb]] - [[Senj]], udaljen 90 km od Zagreba i 70 km od Senja.
	Tounj je malo živopisno mjesto prekrasnih ~~pejzaža~~ smješteno u središnjem Hrvatskom predgorju, nalazi se na rječici Tounjčici koja se nekoliko kilometara nizvodno uljeva u rijeku Mrežnicu.		Tounj je malo živopisno mjesto prekrasnih krajobraza smješteno u središnjem [[Hrvatsko predgorje\|Hrvatskom predgorju]], nalazi se na rječici [[Tounjčica\|Tounjčici]] koja se nekoliko kilometara nizvodno uljeva u rijeku [[Mrežnica (rijeka)\|Mrežnicu]].

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 55:		Redak 55:
	* Neistražene [[spilja\|spilje]], međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima		* Neistražene [[spilja\|spilje]], međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima
	* Pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]		* Pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]
	* ~~Dvokatni~~ kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>		* [[Tounjski most]], dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić\|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>
	* Rimski vojnici		* Rimski vojnici, kameni spomenici<ref>KAportal: [https://kaportal.net.hr/nekategorizirano/38393/rimski-vojnici-opet-cuvaju-most-na-rijeci-tounjcici/ ''Rimski vojnici opet čuvaju stari kameni most na rijeci Tounjčici '']. KAportal. 7. rujna 2010. Pristupljeno 11. listopada 2025.</ref>
	* Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.		* Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé\|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu općine Tounj}}' u '{{Tounj}}'

2025-04-10T14:52:30Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu općine Tounj}}' u '{{Tounj}}'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 14:52
Redak 76:		Redak 76:
	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}

	{{~~Naselja u sastavu općine~~ Tounj}}		{{Tounj}}
	{{GiO KŽ}}		{{GiO KŽ}}
	[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:10:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina
| ime = Tounj
| grb = Tounj (grb).gif
| z. širina = 45.25
| z. dužina = 15.33
| županija = {{ZD+X/HŽ|KAŽ}}
| načelnik = Ivica Sopek
| naselja =
| površina = 95
| broj stanovnika = 1.252
| poštanski broj = 47264 Tounj
| slika = Tounjski most.jpg
| slika_opis = Tounjski most
}}

'''Tounj''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].

== Zemljopis ==
Tounj se nalazi na pravcu [[Zagreb]] - [[Senj]], udaljen 90 km od Zagreba i 70 km od Senja.
Tounj je malo živopisno mjesto prekrasnih pejzaža smješteno u središnjem Hrvatskom predgorju, nalazi se na rječici Tounjčici koja se nekoliko kilometara nizvodno uljeva u rijeku Mrežnicu.

== Stanovništvo ==
Stanovništvo je raspoređeno u nekoliko naselja na prostoru općine, Hrvati čine 96% stanovništva. Prema popisu iz 2001. općina ima 1.252 stanovnika.

===Tounj (naseljeno mjesto)===

* [[2001.]] - 379
* [[1991.]] - 414 (Hrvati - 383, Srbi - 19, ostali - 12)
* [[1981.]] - 467 (Hrvati - 390, Jugoslaveni - 56, Srbi - 18, ostali - 3)
* [[1971.]] - 434 (Hrvati - 402, Srbi - 17, Jugoslaveni - 4, ostali - 11)

===Izvor===

* CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

== Uprava ==
== Povijest ==
{{nedostaju izvori}}
Podno krševitog Krpela u dubokoj guduri nalazi se pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]. Prema povjesničarima u toj pećini su se branile od Turaka tri obitelji : Fumić, Juraić i Rebrović. Pećina je bila zazidana i uređena za obranu, sa puškarnicama i izlazima u gornju pećinu koja je skrivena od pogleda u grmlju i šikari. Navedene tri obitelji sagradile su grad Tounj.

Grad Tounj prvi puta se spominje [[1481.]] godine kao svojina kneza Stjepana Frankopana.
Unuk kneza Stjepana, također imenom Stjepan, godine [[1550.]] pridružuje grad Tounj svojoj imovini u podjeli sa obitelji Zrinski. Godine 1558. pljenidbeno izaslanstvo našlo je grad zapušten i prazan te ga pripojilo krajiškoj upravi i 1577. ga ponovno naselilo.
Kapetan Stjepan Gucić je 1585. godine utrošio znatna sredstva za uređenje grada zbog sve češćih prodora Turaka.

Izgradnjom Karlovačke tvrđave Tounj postaje još važniji za obranu karlovca.
Godine 1609. kralj je izdao nalog na banu Tomi Erdödyju da preda grad Tounj knezovima Frankopanima Tržačkim, ali do toga ne dođe jer mještani ne htjedoše predati grad bez znanja svog kapetana. Godine 1639. carski inženjer za nadzor utvrda zateče u Tounju zapovjednika grofa Petra Erdödyja koji je živio u glavnoj kuli.

== Gospodarstvo ==
* Industrija građevnog materijala

== Poznate osobe ==
*[[Matija Rebrović Razbojski]], general u habsburškoj vojsci

== Spomenici i znamenitosti ==
* Neistražene [[spilja|spilje]], međusobno povezane hodnicima i podzemnim jezerima
* Pećina iz koje izvire rijeka [[Tounjčica]]
* Dvokatni kameni most, djelo hrvatskog inženjera [[Josip Kajetan Knežić|Josipa Kajetana Knežića]]<ref>[http://www.pp-velebit.hr/index.php/hr/o-velebitu/znamenite-osobe/104-josip-kajetan-knezic Park prirode Velebit] Josip Kajetan Knežić. Pristupljeno 24. veljače 2016.</ref>
* Rimski vojnici
* Župna crkva svetog Ivana Krstitelja. Važan spomenik neogotike. Izgrađena je 90-ih godina 19. stoljeća prema projektima [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]]. Uz crkvu stoji stariji barokni zvonik.

== Obrazovanje ==
== Kultura ==
*Kulturno umjetničko društvo "Tounjčica"

== Šport ==

== Izvori ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/70182 Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tounj.hr/ Službene stranice Općine Tounj]
* [http://www.tzkz.hr/tounj.asp Tounj]

{{Mrva-općina}}

{{Naselja u sastavu općine Tounj}}
{{GiO KŽ}}
[[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]]