WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T06:25:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13. studeni 2021. u 06:25
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Torčec'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Torčec'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Torčec		\|ime = Torčec
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:31:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Torčec
|regija =
|županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
|općina = [[Drnje]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 46.223
|z. dužina = 16.885
|brojstan = 697
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj =
|autooznaka =
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Torčec''' je selo u [[Podravina|Podravini]], općina [[Drnje]]. Nalazi se oko 10 km sjeveroistočno od [[Koprivnica|Koprivnice]] na pruzi [[Koprivnica]] – [[mađarska]] granica. Ima 697 stanovnika ([[2001.]]). U blizini naselja postoje važna arheološka nalazišta.

== Povijest ==
Prvobitno naselje je vjerojatno stradalo u provali [[Mongoli|Tatara]] [[1242.]] godine, koji su u blizini prešli [[Drava|Dravu]] i poharali čitavu okolicu. Kasnije obnovljeno naselje za koje se pouzdano zna da je nosilo naziv Ketel (Kedhel), na što danas podsjeća jedino naziv polja Keter.

Naziv Kedhel je došao od riječi "Kedd" što na mađarskom znači utorak i "hely" što na mađarskom znači mjesto. Prema tome naziv Torčec (prošireno Utorčec, od riječi "utorak") bi bio [[Hrvatska|hrvatski]] prijevod mađarskog naziva Kedhel. Na sličan su način, po danima u tjednu, dobila ime naselja: [[Nedelišće]] - od nedjelje, Subotica - od subote, Središće, [[Srdinec]] - od srijede itd. U jednom dokumentu iz godine [[1353.]] na području današnjeg Torčeca spominju se plemići "de Rathkakedhel", a taj je dokument prvi, za sada poznati, dokaz da se naselje tada zove Ketel ili Kedhel, skraćeno od Rathkakedhel, a [[1382.]] godine selo Ketel je spadalo u sastav vlastelinstva [[Rasinja]].

U Torčecu su u 17. stoljeću živjeli slobodnjaci. Njihov postanak je vezan uz naseljavanje. U težnji da u pusta sela svojih posjeda privuku nove seljake feudalci su im nudili i davali slobodnjačke povlastice.

Nakon 1800. [[godine]] došlo je do znatnog porasta broja stanovnika što je utjecalo na intenzivniju obradu zemlje radi osiguranja prehrane. Najveći utjecaj su imali vodotoci koji su djelovali na preseljenje čitavog naselja. Međuodnos ljudi i prirode se najbolje vidi kroz intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, ali i u tradicionalnom graditeljstvu od prirodnih materijala te u prehrani i svakodnevnom životu stanovnika sela.

Poslije [[1848.]] dolazi do procesa modernizacije, a Torčec je do početka [[1907.]] sastavni dio općine [[Đelekovec]], a kasnije općine [[Drnje]].

Između dva svjetska rata ([[1918.]] – [[1945.]]) dolazi do oživljavanja društvenog i kulturnog života pod utjecajem [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Raspadom [[NDH]] u svibnju [[1945.]] godine Torčec ulazi u sastavu Hrvatske kao dio Demokratske Federativne [[SFRJ|Jugoslavije]]. Selo Torčec je nakon drugog svjetskog rata prvobitno bio u sastavu općine Drnje, a nakon njenog ukidanja ulazi u sastav velike općine Koprivnica u kojoj se nalazilo do početka [[1993.]] godine. U Torčecu je kao lokalna jedinica samouprave ustrojena Mjesna zajednica koja je provodila živu aktivnost za razvoj sela.

U proljeće [[1990.]] na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim poslijeratnim demokratskim i višestranačkim izborima u Hrvatskoj]] u Torčecu su pobijedili kandidati [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], kao i u najvećem dijelu Hrvatske u kojoj je uspostavljeno višestranačje, demokracija i sloboda privatnog poduzetništva. Prvu obranu [[1991.]] napadnute Hrvatske organizirali su pripadnici hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova ([[MUP]]) i Zbora narodne garde Republike Hrvatske (ZNG RH), te štabovi Teritorijalne obrane, Narodne zaštite i Civilne zaštite kakvi su postojali i na području Torčeca. Dio stanovnika Torčeca sudjelovao je u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] za obranu i oslobođenje Republike Hrvatske te u konačnim pobjedama čiji su vrhunac bile briljantne akcije [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]] [[1995.]] godine.

Danas se društveni i sportski život Torčeca, bez obzira na rastuću depopulaciju, [[deagrarizacija|deagrarizaciju]] i [[deruralizacija|deruralizaciju]] te senilizaciju stanovništva, uz brojna društva najviše odvija u raznim segmentima rada, a poglavito u okviru manifestacije "Torčansko kralevo" i Društva za povjesnicu i starine Torčec (predsjednik [[Ivan Zvijerac]]), koje je u ovom selu osnovalo Zavičajni muzej i zahvaljujući djelatnicima ovog Društva pokrenulo realizaciju prve monografije o Torčecu (2000.) u sunakladništvu Nakladne kuće "Dr. [[Dragutin Feletar|Feletar]]" (danas [[Meridijani]]). U okolici Torčeca su brojna arheološka nalazišta (najpoznatija su Cirkvišće i Gradić).

== Šport ==
* [[NK Podravec Torčec|NK Podravec]], [[nogomet]]ni klub

{{Mrva-naselje hr}}
{{Drnje}}
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]

Torčec - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica