WikiSysop: file->datoteka

2022-05-13T03:01:03Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 13. svibanj 2022. u 03:01
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Topljivost'''-->[[~~File~~:Potassium-permanganate-solution cropped.png\|mini\|600px\|Otopina kalijeva permanganata]]		<!--'''Topljivost'''-->[[Datoteka:Potassium-permanganate-solution cropped.png\|mini\|600px\|Otopina kalijeva permanganata]]
	'''Topljivost''' je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu. Najčešće je otapalo kapljevina, dok otopljena tvar može biti čvrsta, kapljevita ili plinovita.		'''Topljivost''' je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu. Najčešće je otapalo kapljevina, dok otopljena tvar može biti čvrsta, kapljevita ili plinovita.
	<ref name="Top">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61798] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Topljivost</ref>		<ref name="Top">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61798] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Topljivost</ref>
	[[~~File~~:Dysocjacja w wodzie.png\|mini\|600px\|Otapanje kristala u vodi: disocijacija i hidratacija]]		[[Datoteka:Dysocjacja w wodzie.png\|mini\|600px\|Otapanje kristala u vodi: disocijacija i hidratacija]]
	[[~~File~~:Na+H2O.svg\|mini\|350px\|Hidratacija iona natrija]]		[[Datoteka:Na+H2O.svg\|mini\|350px\|Hidratacija iona natrija]]

	:*Topljivost se obično definira kao masa otopljene tvari na 100 g otapala (vode) pri 20°C.		:*Topljivost se obično definira kao masa otopljene tvari na 100 g otapala (vode) pri 20°C.
Redak 48:		Redak 48:
	</table>		</table>

	[[~~File~~:SolubilityVsTemperature.svg\|mini\|450px\|right\|Dijagram topljivosti nekih soli u vodi ovisno o temperaturi]]		[[Datoteka:SolubilityVsTemperature.svg\|mini\|450px\|right\|Dijagram topljivosti nekih soli u vodi ovisno o temperaturi]]
	==Ovisnost topljivosti o temperaturi==		==Ovisnost topljivosti o temperaturi==
	Topljivost tvari može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, dobro topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati (dijagram).		Topljivost tvari može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, dobro topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati (dijagram).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T11:10:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Potassium-permanganate-solution cropped.png|mini|600px|Otopina kalijeva permanganata]]
'''Topljivost''' je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu. Najčešće je otapalo kapljevina, dok otopljena tvar može biti čvrsta, kapljevita ili plinovita.
<ref name="Top">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61798] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Topljivost</ref>
[[File:Dysocjacja w wodzie.png|mini|600px|Otapanje kristala u vodi: disocijacija i hidratacija]]
[[File:Na+H2O.svg|mini|350px|Hidratacija iona natrija]]

:*Topljivost se obično definira kao masa otopljene tvari na 100 g otapala (vode) pri 20°C.

==O čemu ovisi topljivost==
Topljivost tvari ovisi o međumolekulskim silama između otapala i otopljene tvari, odn. o energetskim promjenama tijekom otapanja.

Treba razlikovati dva dijela procesa otapanja. Prvi dio procesa otapanja je energija potrebna da se kruta tvar [[Elektrolitska disocijacija|disocira]], odnosno da se tvar razdvoji na slobodne ione ([[Ionska veza|ionske tvari]]) ili slobodne molekule ([[Kovalentna veza|kovalentne tvari)]]. Taj dio procesa otapanja traži ulaganje energije, on je [[Endotermni proces|endoterman]] jer je potrebno razbiti određenu [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]] krute tvari koju otapamo. Drugi dio procesa otapanja je energija koja se oslobađa jer kod slobodnih ionskih čestica dolazi do hidratacije, vezivanja s molekulama vode (ion-dipol veza), odnosno kod slobodnih molekula dolazi do [[Solvatacija|solvatacije]], vezivanja s molekulama nekog nepolarnog otapala (veza inducirani dipol-inducirani dipol). Taj drugi dio procesa otapanja oslobađa energiju, jer su hidratacija i solvatacija [[egzotermni proces]]i. U konačnici je proces otapanja endoterman ako je energija disocijacije veća od energije hidratacije, odnosno proces otapanja je egzoterman ako je energija disocijacije manja od energije hidratacije. Slično vrijedi za kovalentne tvari koje se dobro otapaju u nepolarnim otapalima i gdje je hidratacija zamijenjena [[Solvatacija|solvatacijom]].<ref name="Hab"/>

Utjecaj polarnosti otapala na topljivost neke tvari najčešće se opisuje pravilom prema kojemu slično otapa slično, što znači da će se polarne tvari najbolje otapati u polarnim otapalima, a nepolarne u nepolarnima, iako to pravilo nije uvijek primjenljivo. Temperatura i tlak utječu na ravnotežu otapanja. S porastom temperature topljivost čvrstih tvari najčešće se povećava, dok plinovi postaju slabije topljivi u vodi, ali bolje topljivi u organskim otapalima. Topljivost plinova proporcionalna je tlaku plina (Henryjev zakon). Brzina otapanja ovisi o veličini čestica, jer se otapanje zbiva samo na površini čestice, pa se manje čestice otapaju brže, jer imaju veću specifičnu površinu. Brzina otapanja također ovisi o miješanju (koje ubrzava otapanje), količini već otopljene tvari (približavanjem koncentracije maksimalnoj topljivosti otapanje se usporava) i temperaturi, koja uz povećanje maksimalne topljivosti povećava i brzinu otapanja.<ref name="Top"/>

==Podjela tvari i otopina prema topljivosti==
Tvari se otapanjem mogu međusobno miješati u svim omjerima (primjerice etanol i voda), u ograničenim omjerima ili u zanemarivim omjerima, kada se smatraju netopljivima.
Otopina koja sadrži maksimalnu ravnotežnu količinu otopljene tvari pri danim uvjetima naziva se '''zasićenom''' otopinom. Pri određenim uvjetima količina otopljene tvari može biti nešto veća od ravnotežne, a nastala metastabilna otopina naziva se '''prezasićenom'''.

Postoje i čvrste otopine, homogene smjese čvrstih tvari (npr. slitine, staklo).

Količina otopljene tvari se najčešće izražava kao množinska ili masena '''koncentracija''', ili pak kao množinski ili maseni '''udio''' otopljene tvari u otapalu.
'''{{Glavni|Koncentracija}}'''

== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze ==

<table class="wikitable">
<tr><th>Vrsta veze</th><th>Topljivost tvari u vodi</th><th>Primjer</th></tr>
<tr><th rowspan="1">ionska</th><td>uglavnom topljive</td><td>''vidi ispod''</tr>
<tr><th rowspan="2">metalna</th><td rowspan="1">netopljive</td><td rowspan="1">[[željezo|Fe]]</td></tr>
<tr><td rowspan="1">osim ako reagiraju s vodom</td><td>[[kalij|K]]</td></tr>
<tr><th rowspan="3">polarna kovalentna</th><td rowspan="1">topljive ako tvore vodikovu vezu</td><td rowspan="1">[[glukoza]]</td></tr>
<tr><td rowspan="1">topljive ako reagiraju s vodom</td><td rowspan="1">[[klorovodik|HCl]]</td></tr>
<tr><td rowspan="1">inače netopljive</td><td rowspan="1">[[eteri|eter]]</td></tr>
<tr><th rowspan="2">nepolarna kovalentna</th><td rowspan="1">uglavnom netopljive</td><td rowspan="1">[[benzen]]</td></tr>
<tr><td rowspan="1">neke slabo topljive</td><td rowspan="1">[[kisik|O2]]</td></tr>
<tr><th rowspan="1">kovalentna u kristalu</th><td>netopljive</td><td>[[dijamant]]</td></tr>
</table>

== Topljivost ionskih spojeva u vodi ==
<table class="wikitable">
<tr><th>Topljive soli</th><th>Netopljive soli</th></tr>
<tr><td>sve soli [[alkalijski metali|alkalijskih metala]] i [[amonijak|NH4+]]</td><td>[[karbonati]] (osim alkalijskih metala i NH4+)</td></tr>
<tr><td>[[nitrati]]</td><td>[[sulfiti]] (osim alkalijskih metala i NH4+)</td></tr>
<tr><td>[[acetati]]</td><td>[[fosfati]] (osim alkalijskih metala i NH4+)</td></tr>
<tr><td>[[kloridi]], [[bromidi]] i [[jodidi]] (osim [[srebro|Ag+]], [[olovo (element)|Pb2+]], [[bakar (element)|Cu+]] i [[živa|Hg22+]])</td><td>[[hidroksidi]] i [[oksidi]] (osim alkalijskih metala, NH4+, [[barij|Ba2+]], [[stroncij|Sr2+]], [[kalcij|Ca2+]] i [[talij|Tl+]])</td></tr>
<tr><td>[[sulfati]] (osim [[srebro|Ag+]], [[olovo (element)|Pb2+]], [[barij|Ba2+]], [[stroncij|Sr2+]] i [[kalcij|Ca2+]])</td><td>[[sulfidi]] (osim alkalijskih i [[zemnoalkalijski metali|zemnoalkalijskih metala]] te NH4+)</td></tr>
</table>

[[File:SolubilityVsTemperature.svg|mini|450px|right|Dijagram topljivosti nekih soli u vodi ovisno o temperaturi]]
==Ovisnost topljivosti o temperaturi==
Topljivost tvari može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, dobro topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati (dijagram).

==Topljivost tvari u otapalima ==
Voda je uobičajeno ali istovremeno vrlo osobito otapalo. Molekule vode su [[dipol]]i među kojima djeluje [[Kemijska veza|vodikova veza]] te je voda najpolarnije otapalo. Neka druga otapala su također polarna (alkoholi), slabo polarna (eteri) ili nepolarna (ugljikovodici). U vodi se zato dobro otapaju polarne odnosno [[Ionska veza|ionske tvari]], građene od nabijenih čestica [[ion]]a a to su razne [[soli]], [[kiseline]], [[hidroksidi]], dok se nepolarne tvari (jod, sumpor) ne otapaju ili ne miješaju (ugljikovodici, ulja). Obrnuto u nepolarnim ili slabo polarnim otapalima (ugljikovodici, eteri) slabo se otapaju ionske tvari a dobro se otapaju nepolarne kovalentne tvari (ulja, masti). Zato je postavljeno "zlatno pravilo" otapanja:

''"Slično se otapa u sličnom!"'' <ref name="Hab">Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2, Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-12-0390-6}}, str.30-42</ref>

Također vrijedi opčenito: topljivost krutih tvari raste porastom temperature otapala dok topljivost plinova pada.

== Tablica topljivosti soli ==
'''{{Glavni|Tablica topljivosti soli}}'''
==Izvori==

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Otopine]]

Topljivost - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica