Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

2026-04-19T08:51:52Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

Nova stranica

[[datoteka:Steam engine in action.gif|mini|desno|300px|[[Parni stroj]] u radu.]]

[[datoteka:4-Stroke-Engine.gif|mini|300px|desno|Prikaz rada [[Benzinski motor|benzinskog četverotaktnog motora]].]]

'''Toplinski stroj''', u [[Termodinamika|termodinamici]], je [[stroj]] koji vrši pretvorbu [[toplina|topline]] u [[mehanički rad]]. To postiže spuštanjem visoke [[temperatura|temperature]] radne tvari na nižu. Izvor topline proizvodi toplinsku energiju pomoću koje radna tvar postiže visoku temperaturu. Radna tvar proizvodi rad u radnom tijelu stroja za vrijeme [[Prijenos topline|prijenosa topline]] do hladnijeg spremnika sve dok se ne ohladi na nižu temperaturu. Tijekom procesa jedan dio toplinske energije se pretvara u rad iskorištavanjem svojstava radne tvari. Radna tvar može biti bilo koji sustav s [[Toplinski kapacitet|toplinskim kapacitetom]] različitim od nule, a obično je to [[plin]] ili [[tekućina]].

U toplinske strojeve spadaju u prvom redu parni [[agregat]]i. Parni agregati sastoje se od [[parni kotao|parnog kotla]] i [[Stapni i klipni strojevi|stapnog]] [[parni stroj|parnog stroja]], odnosno od parnog kotla i [[parna turbina|parne turbine]]. U parnom kotlu proizvodi se [[vodena para]] čija se [[potencijalna energija]] pretvara u parnom stroju u [[mehanički rad]]. Kod parnih se turbina iskorišćuje [[kinetička energija]] vodene pare. U toplinske strojeve spadaju također plinske turbine, motori s unutarnjim izgaranjem i reaktivni motori. Kod [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] [[Goriva|gorivo]] izgara u samom [[cilindar|cilindru]] i dio proizvedene topline pretvara se u mehanički rad. Kod reaktivnih motora ([[mlazni motor]]) iskorišćuje se [[toplinska energija]] ispušnih plinova za stvaranje reaktivnog djelovanja. Prvi toplinski stroj bio je parni stroj na stap, a izumio ga je [[James Watt]] 1769.<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Objašnjenje ==
U termodinamici, toplinski strojevi su često modelirani korištenjem standardnih inženjerskih modela kao što je na primjer [[Benzinski motor|Ottov ciklus]]. Teoretski model može biti poboljšan i proširen konkretnim podacima s operativnog stroja korištenjem [[Dijagram stanja|dijagrama stanja]]. Potpuno razumijevanje stroja i njegove [[iskoristivost]]i zahtijeva dobro poznavanje (eventualno pojednostavljenih) teoretskih modela, praktičnih pojedinosti stvarnih motora, i poznavanje razlika između njih. U općim uvjetima, što je veća temperatura dovođenja topline, a niža temperatura odvođenja, veća je iskoristivost [[Kružni termodinamički proces|kružnog procesa (ciklusa)]]. Na Zemlji, rashladni dio je ograničen do otprilike temperature [[okoliš]]a, tako da se većina pokušaja poboljšanja stupnja iskoristivosti toplinskog stroja zasniva na povišenju temperature ogrijevnog dijela (spremnika). Najveća teoretska učinkovitost toplinskog stroja (koju ne postiže nijedan stroj) jednaka je razlici temperatura između ogrijevnog i rashladnog spremnika podijeljenoj s temperaturom ogrijevnog spremnika. Korisnosti različitih toplinskih strojeva koji se danas koriste kreću se u rasponu od 3 do 44% za [[parni stroj]], [[benzinski motor]] od 10 do 37%, [[termoelektrana]] na [[ugljen]] od 25 do 45%, [[nuklearna elektrana]] 33%.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68985 |title=djelotvornost (iskoristivost, učinkovitost, korisnost) |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref>

== Izvori ==

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

[[Kategorija:Termodinamika]]

Toplinski stroj - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)