WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T01:09:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Toplana Zagreb.jpg|mini|desno|300px|[[TE-TO Zagreb]] (Termoelektrana-toplana Zagreb).]]

[[datoteka:SteamTurbine.jpg|mini|desno|300px|Otvorena [[parna turbina]] tvrtke [[MAN SE]].]]

[[datoteka:District heating.gif|mini|desno|300px|Toplana se uglavnom koristi za [[daljinsko grijanje]].]]

'''Toplana''' je postrojenje za pripremu vrele [[voda|vode]] ([[toplovodno grijanje]]) ili [[vodena para|vodene pare]] ([[parno grijanje]]) za [[daljinsko grijanje]] stambenih blokova i javnih [[zgrada]] ('''javna toplana''') ili za opskrbu [[industrija|industrijskih]] [[pogon]]a tehnološkom parom ('''industrijska toplana'''). Neke se jedinice grade isključivo za proizvodnju vrele vode ili pare, ali su mnogo isplatljiviji veliki pogoni koji rade kao takozvani kogeneracijski sustavi ([[Kogeneracija|kogeneracije]]), gdje su spojene (integrirane) proizvodnja [[električna energija|električne energije]] i [[toplina|topline]] za potrošnju. U takvim '''elektranama-toplanama''' proizvodi se [[vodena para]] što višega [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]], koja se najprije iskorištava u [[parna turbina|parnoj turbini]] za pogon [[električni generator|električnog generatora]], a potom se takozvana protutlačna ili oduzeta para upotrebljava za [[grijanje]] i slične namjene. Time se znatno povećava odnos dobivene korisne energije i one uložene ([[stupanj iskorištenja]]), koji u isključivoj proizvodnji električne energije iznosi oko 35%, a u kogeneracijskim sustavima i više od 80%. Suvremene toplane najčešće isporučuju [[toplina|toplinsku energiju]] u obliku vrele vode polazne temperature 110 °C ili više, koja se vrelovodima prenosi do potrošača te se nakon iskorištenja vraća u toplanu.

U toplinskim stanicama (predajnim stanicama) pojedinih stambenih zgrada ili drugih potrošača smješteni su [[izmjenjivač topline|izmjenjivači topline]] grijani vrelom vodom iz toplane. Oni predaju toplinu vodi koja kola u zatvorenom sustavu zgrade, a zagrijava grijaća tijela ([[radijator]]e ili konvektore). Nešto je složeniji prijenos tehnološke pare na veće udaljenosti parovodima zbog poteškoća s [[kondenzacija|kondenzacijom]] u polaznim vodovima i s povratom kondenzata od potrošača. Za pogon toplane koriste se [[prirodni plin]], zemno ulje ([[mazut]]), za veće jedinice [[ugljen]], a u novije se doba sve više uvodi spaljivanje otpadnoga materijala, na primjer [[Otpad|smeća]], otpadne drvne mase i slično. Također se toplinska energija može dobivati i iz [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]]. Neke grane proizvodnje, kao što su [[Staklo|staklarska]] industrija i [[željezara|željezare]], troše velike količine toplinske energije sa znatnim udjelom otpadne topline. Ta se toplina može iskoristiti za grijanje s pomoću lokalnih toplana, u kojima se kao dodatni energent upotrebljava grotleni plin. <ref> '''toplana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61783] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Daljinsko grijanje ==
{{glavni|Daljinsko grijanje}}

'''Daljinsko grijanje''' ostvaruje se u postrojenju koje se sastoji od: centralne kotlovnice s [[kotao|kotlovima]], skladištem [[goriva]], [[crpka]]ma (sisaljkama ili pumpama), ekspanzijskim posudama pod [[tlak]]om, uređajima za [[mjerenje]], pripremu [[voda|vode]] i s ostalim uređajima, [[cjevovod]]ne mreže ili cjevovoda za dovođenje [[toplina|topline]] (s pomoću tople vode, vrele vode ili vodene pare) do pojedinih objekata, predajnih postaja, u kojima se dovedena toplina iz cjevovodne mreže predaje kućnom uređaju za [[grijanje]].

[[Vodena para]] za daljinsko grijanje može se proizvoditi i u toplani. To je postrojenje u kojem se istodobno proizvodi para potrebna za daljinsko grijanje i [[električna energija]]. Za grijanje se upotrebljava para koja je djelomice ekspandirala u [[parna turbina|parnoj turbini]], pa se tako postiže znatno povoljniji [[stupanj iskoristivosti]]. Mana je toplane što proizvodnja električne energije ovisi o pari potrebnoj za grijanje i tehnološke procese, pa su takva postrojenja to isplatljivija (ekonomičnija) što je potrošnja pare ravnomjernija tijekom dana i godine. Računa se, naime, da svu tako proizvedenu električnu energiju može preuzeti [[elektroenergetski sustav]]. Danas se nastoji potrebna para proizvesti u toplanama radi smanjenja potroška goriva, ali to je opravdano kada je potrošnja pare koncentrirana na manjem području (veći [[grad]]ovi, veće [[industrija|industrije]]).

Razlikuju se niskotlačno i visokotlačno daljinsko grijanje. Niskotlačno daljinsko grijanje može opskrbiti toplinom područje do 1 [[Četvorni metar|km2]]. Tu se kao prijenosnik topline obično upotrebljava vodena para pod tlakom do 200 k[[Pa]] ([[parno grijanje]]), ili topla voda temperature do 110 [[°C]] ([[toplovodno grijanje]]). Veličina je područja visokotlačnoga daljinskoga grijanja do 74 km2. Kao prijenosnik topline uzima se para pod tlakom do 1 MPa ili tlačna vrela voda temperature od 110 do 180 °C.

Prednosti su daljinskoga grijanja: nema [[prijevoz]]a ([[transport]]a) goriva i [[pepeo|pepela]] u pojedinim zgradama, isplatljivije iskorištavanje goriva u središnjoj kotlovnici, mogućnost uporabe jeftinijih goriva, velika pogonska sigurnost i manje onečišćenje okoliša plinovima [[Gorenje|izgaranja]]. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Grijanje'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Toplane u Hrvatskoj ==
U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] godišnja proizvodnja tople vode i pare u 2006. odgovarala je energetskoj vrijednosti većoj od 40 [[Džul|PJ]], što je bilo oko 10% ukupne energetske proizvodnje u zemlji. Od toga su javne toplane proizvele 9,3 PJ, a industrijske toplane 12,5 PJ, dok su ostatak proizvele javne i industrijske [[kotao|kotlovnice]]. Istodobno su javne toplane proizvele 1 875,4 [[Vatsat|GWh]] električne energije (oko 14% ukupne proizvodnje), a industrijske 471,9 GWh (3,6%). Većina gradova u Republici Hrvatskoj opskrbljuje toplinskom energijom svoja gradska naselja iz javnih toplana i kotlovnica. Kogeneracijski sustavi za proizvodnju električne i toplinske energije u Hrvatskoj postoje samo u većim gradovima ([[Zagreb]], [[Sisak]], [[Osijek]]).

=== TE-TO Zagreb ===
Direktor: Damir Božičević 
Opći podaci: 
Položaj: Zagreb, Žitnjak 
Tip: kogeneracija električne i toplinske energije 
Vrsta goriva 
g1: prirodni plin 
g2: ekstra lako loživo ulje 
g3: loživo ulje 
Ukupna snaga: 440 MWe / 850 MW t 
Proizvod: električna i toplinska energija 
{| class="wikitable"
|-
!'''Godišnja proizvodnja''' !! '''2010.''' !! '''2011.''' !! '''2012.''' !! '''2013.''' !! '''2014.''' !! '''2015.'''
|-
| '''Toplinska energija''' || 939 610 MWh || 880 046 MWh || 849 649 MWh || 859 344 MWh || 734 605 MWh || 776 536 MWh
|-
| '''Tehnološka para''' || 256 889 t || 258 827 t || 255 523 t || 249 128 t || 203 032 t || 201 000 t
|-
| '''Električna energija - prag''' || 2 028 GWh || 2 057 GWh || 1 936 GWh || 1 363 GWh || 389,8 GWh || 535 GWh
|-
|}

=== EL-TO Zagreb ===
Direktor: Krešimir Komljenović. 
Opći podaci: 
Položaj: Zagreb, Trešnjevka 
Tip: kogeneracijska 
Proizvodnja: električne i toplinske energije 
Vrsta goriva: 
g1: prirodni plin 
g2: lož ulje 
Ukupna snaga: 88,8 MWe / 439 MW t + 160 t/h 
 
{| class="wikitable"
|-
! '''Godišnja proizvodnja (predano na pragu)''' !! '''2010.''' !! '''2011.''' !! '''2012.''' !! '''2013.''' !! '''2014.''' !! '''2015.'''
|-
| '''Ogrjevna toplina''' || 647 865 || 644 929 MWh || 622 665 MWh || 606 860 MWh || 548 249 MWh || 589 401 MWh
|-
| '''Tehnološka para''' || 348 375 t || 345 129 t || 317 665 t || 306 451 t || 268 742 t || 305 550 t
|-
| '''Električna energija''' || 369 GWh || 359 GWh || 366 GWh || 356 GWh || 262,7 GWh || 212 GWh
|-
|}

=== TE-TO Osijek ===
Direktor: Branimir Pašić 
Opći podaci: 
Položaj: Osijek 
Tip: kogeneracijska 
Proizvodnja: električne i toplinske energije 
Vrsta goriva: 
g1: prirodni plin / l.ulje 
g2: lož ulje / plin 
Ukupna snaga: 89 MWe / 139 MW t +50 t/h 
{| class="wikitable"
|-
! '''Godišnja proizvodnja ( na pragu )''' !! '''2010.''' !! '''2011.''' !! '''2012.''' !! '''2013.''' !! '''2014.''' !! '''2015.'''
|-
| '''Ogrijevna toplina''' || 215 089 MWh || 207 123 MWh || 188 468 MWh || 188 965 MWh || 167 808 MWh || 175 GWh
|-
| '''Tehnološka para''' || 124 416 t || 121 890 t || 139 711 t || 148 958 t || 130 326 t || 108 185 t
|-
| '''Električna energija''' || 119 GWh || 114 GWh || 110 GWh || 107 GWh || 102 GWh || 61 GWh
|}

=== TE-TO Sisak ===
Podatci: 
Položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save 
Tip : kondenzacijska termoelektrana s dva bloka : svaki blok ima dva parna kotla (2x330 t/h, 540°C, 135bara) i po jednu parnu turbinu sa generatorom (210MW na generatoru, 198 MW na pragu) 
Vrsta goriva: lož ulje, prirodni plin ili kombinirano 
Ukupna snaga: 
*96 MW (2x198 MW) PRAG 
*420 MW (2x210 MW) GENERATOR 
Vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para 
{| class="wikitable"
|-
! '''Godišnja proizvodnja''' !! '''2010.''' !! '''2011.''' !! '''2012.''' !! '''2013.''' !! '''2014.''' !! '''2015.'''
|-
| '''Električna energija''' || 0 GWh || 100 GWh || 89 GWh || 24 GWh || 0 GWh || 214 GWh
|-
| '''Tehnološka para ( 16 bara, 300°C )''' || 99 262 t || 150 399 t || 113 717 t || 119 713 t || 127 117 t || 119 833 t
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Energetika]]

Toplana - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica