https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TonkawaTonkawa - Povijest promjena2026-08-07T13:46:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tonkawa&diff=53995&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-24T01:18:03Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tonkawa'''-->[[Datoteka:Tonkawa lang.png|mini|200px|Govorno područje jezika plemena Tonkawa]]<br />
[[Datoteka:Tonkawa chiefs.jpg|mini|Skupina Tonkawa poglavica.]]<br />
[[Datoteka:Tonkawa turban 1880 OK OHS.jpg|mini|Ukrasna kapa oblika turbana, Indijanci Tonkawa]]<br />
[[Datoteka:Tonkawa moccasins OK 1880 OHS.jpg|mini|left|Mokasini Tonkawa.]]<br />
'''Tonkawa''' (Titskanwatitch, Tickanwatic, Titskan Watitch), pleme američkih Indijanaca, porodice [[Tonkawan]], naseljeno u prošlosti na ravnicama središnjeg [[Teksas]]a, a danas u [[Oklahoma|Oklahomi]] sa [[Ponca Indijanci|Ponca]] Indijancima. Tonkawe zajedno sa plemenima [[Mayeye]], [[Ervipiame]] i [[Yojuane]], te nekim manjim skupinama čine porodicu koja po njima dobiva ime. <br />
Tonkawe su bili nomadsko pleme lovaca na bizone koje je lutalo prerijama južnog [[Teksas]]a, i najpoznatije zbog svojeg [[kanibalizam|kanibalizma]] zbog čega su ih susjedna plemena izbjegavala. Tonkawe su bili čuveni ratnici naoružani lukom i strijelom i kopljima, kao i vatrenim [[oružje]]m kojeg su dobili dolaskom bijelaca. U bitkama su nosili kožnate kapute i kape ukrašene rogovima i perjem, a ratovali su sa plemenima sve od [[Apači|Apača]] do [[Caddo]]a. Godine [[1855.]] Tonkawe su preseljeni na rezervat Lower Reservation a [[1859.]] sele na rijeku [[Washita (rijeka)|Washita]] na Indijanskom Teritoriju. Noću 25 listopada 1862. godine grupa Tonkawa kampira blizu današnjeg grada [[Anadarko, Oklahoma|Anadarko]] u [[Oklahoma|Oklahomi]]. Indijanci [[Caddo]], [[Shawnee]], [[Delaware Indijanci|Delaware]], [[Comanche]] i još neki pod zaštitom noći napali su na njihov logor i pobili 137 muškaraca, žena i djece, od njih tri stotine koliko ih je ukupno bilo. Preživjeli Tonkawe morali su na koncu potražiti novi dom u Fort Griffinu, gdje su pod zaštitom Teksašana sa kojima su bili u prijateljskim odnosima, i za koje su ovi svojevremeno radili kao skauti u borbi protiv Komanča. Ovo borbeno pleme [[1884.]] godine imalo je svega devedeset-dvije duše, i premješteni su na agenciju Oakland blizu gradića [[Ponca, Oklahoma|Ponca]]. Godine [[1908.]] preostalo ih je četrdeset-osam uključujući i nekoliko [[Lipan]] žena koje su bile udane kod njih. U suvremeno doba, prema NAHDB-u, Tonkawa Indijanaca ima oko 1,000 u Oklahomi te nešto u Teksasu pod imenom Titskanwatitch.<br />
<br />
== Ime ==<br />
Ime Tonkawa, jedinog preživjelog plemena porodice Tonkawan, prema Gatschet (1891), dolazi iz jezika [[Waco]] Indijanaca i znači "''they all stay together''." R. E. Moore kaže da ovo ime znači "the people of the Wolf", i da su potomci mitskog vuka. . Sami sebe zovu Títskan wátitch ili '' 'Most Human of People' ''. Ostali nazivi kojim su ih prozvali njihovi susjedi prozivaju ih za ljudožderstvo. Indijanci Kiowa nazvali su ih Kádiko, moguće od Kúikogo, u značenju "man-eating men" (Gatschet), a kopiraju ih i Komanči koji su od Kiowa naziva u svom izgovoru napravili Kariko. [[Kiowa]] naziv je i ''K`inähi-píäko'', bukvalno "maneaters". Kod ranih Francuza postojao je naziv [[Konkoné]] ili Komkomé, za koje Swanton drži da je označavao Tonkawe, dok Thomas N. Campbell povodeći se za španjolskim izvorima, drži da se radi o nekom drugom plemenu, jer su Konkone živjeli u području nešto sjevernije ili sjeveroistočnije od zaljeva [[Matagorda]], a ''Tanquaay'' Indijanci, kako ih nazivaše [[Španjolci]], živjeli su mnogo sjevernije. Kod plemena Komanča uz već navedeni postojao je i naziv Némeré<sub>x</sub>ka (Swanton ga ne prevodi), a kod Šajena Miú<sub>x</sub>sen. <br />
<br />
== Etnografija ==<br />
Tonkawe su bili organizirani po klanovima koji po njihovom vjerovanju vuku porijeklo od neke životinje ili duha koji je njihov zaštitnik. Pleme Tonkawa potjeće od mitskog [[vuk]]a, a Wolf Dance njihova je najvažnija ceremonija koju održavaju u velikoj 'vučjoj kolibi', i ikada se ne održava u prisutnosti stranih osoba. -Ostale plesne svečanosti su "scalp dance", "hold-shield" dance, "buffalo dance", "deer dance", "wild hog dance", ženki ples "turkey ceremony", koju žene plešu u krugu, ples "singing all around", "dance of the short steps", i "sun dance", ali ešto drugačiji nego kod sjevernijih prerijskih plemena. <br />
Nastambe Tonkawa mogle su biti kolibe, [[wickiup]] oblika kupole i od drvenog kostura, prekriven travom, kožama i sl., kao i [[tepee]]-šatori.<br />
Svoja tijela i lica su tetovirali. Crnim linija oslikavali su svoje tijelo, slično kao što su to činili i Indijanci [[Karankawa]], [[Wichita]] i [[Jumano]].<br />
<br />
== Literatura ==<br />
*Deborah Newlin, The Tonkawa People: A Tribal History from Earliest Times to 1893<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.texasindians.com/tonk.htm R. E. Moore, The Tonkawa Indians]<br />
*[http://bellnetweb.brc.tamus.edu/res_grid/mspubs/TONKAWA.htm Tonkawas: Indians of Central Texas]<br />
*[http://www.edswebshop.com/tonkawa_indians.htm Tonkawa Indians]<br />
*[http://www.texasescapes.com/ClayCoppedge/Tonkawa-Tales.htm Tonkawa Tales]<br />
<br />
[[Kategorija:Tonkawan]]<br />
[[Kategorija:Indijanci, Teksas]]<br />
[[Kategorija:Prerijski Indijanci]]</div>WikiSysop