Tompa - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-04-15T02:26:54Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2026. u 02:26
Redak 33:		Redak 33:

	Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.<ref name=dokinuće/>{{is\|78.}} Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad [[Nova Subotica\|Novu Suboticu]]. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}		Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.<ref name=dokinuće/>{{is\|78.}} Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad [[Nova Subotica\|Novu Suboticu]]. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}
	Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status [[velika općina\|velike općine]] Tompe.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav [[Bačko-bodroška županija\|Bačko-bodroške županije]]. <ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}		Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status [[velika općina\|velike općine]] Tompe.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav [[Bačko-bodroška županija\|Bačko-bodroške županije]]. <ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}

	Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.<ref name=dokinuće>Ladislav Heka: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/f67/ab2/62ff67ab2aa1c458332561.pdf ''Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice")'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020., {{odlična}}</ref>{{is\|79.-80.}}		Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.<ref name=dokinuće>Ladislav Heka: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/f67/ab2/62ff67ab2aa1c458332561.pdf ''Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice")'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020., {{odlična}}</ref>{{is\|79.-80.}}

Suradnik10 u (test) 02:08, 15. travanj 2026.

2026-04-15T02:08:19Z

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2026. u 02:08
Redak 28:		Redak 28:
	== Zemljopisni položaj ==		== Zemljopisni položaj ==
	Nalazi se u blizu granice s [[Vojvodina\|Vojvodinom]]. Zapadno je [[Milkut]], [[Vinac (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Vinac]] i [[Kurjačara]] su sjeverozapadno, [[Salašica]] je sjeverno-sjeverozapadno, [[Kelebija (Olaška mikroregija, Mađarska)\|Kelebija]] je istočno-jugoistočno, [[Čikerija]], [[Perleković]], [[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Aljmaš]], [[Tataza]] i [[Matević]] su jugozapadno.		Nalazi se u blizu granice s [[Vojvodina\|Vojvodinom]]. Zapadno je [[Milkut]], [[Vinac (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Vinac]] i [[Kurjačara]] su sjeverozapadno, [[Salašica]] je sjeverno-sjeverozapadno, [[Kelebija (Olaška mikroregija, Mađarska)\|Kelebija]] je istočno-jugoistočno, [[Čikerija]], [[Perleković]], [[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)\|Aljmaš]], [[Tataza]] i [[Matević]] su jugozapadno.
			== Povijest ==

			U prošlosti je bilo [[pustara\|pustarom]] (Tompapuszta). U starim vrelima se kao domicilni stanovnici navode Raci i Bunjevci, pri čemu Bunjevce su onda nazivali katoličkim Racima. Prema istraživaču zavičajne povijesti Miskolcziju naziv Bunjevac dobijen je u Mađarskoj, a da je naziv iz pradomovine Dalmatini. Toponimi pokazuju snažnu nazočnost hrvatskog elementa (Bunjevci). Krajevi Tompe (járás) nosili su ime Stipićev (Sztipicsjárás), Skenderov (Szkenderjárás), Kerjanskijev (Kerjanszki járás) kraj, Radanovac i protezala se je sve do uključivo sjevernog dijela Palića. <ref name=dokinuće/>{{is\|79.}}

			Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.<ref name=dokinuće/>{{is\|78.}} Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad [[Nova Subotica\|Novu Suboticu]]. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}
			Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status [[velika općina\|velike općine]] Tompe.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav [[Bačko-bodroška županija\|Bačko-bodroške županije]]. <ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}
			Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.<ref name=dokinuće>Ladislav Heka: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/f67/ab2/62ff67ab2aa1c458332561.pdf ''Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice")'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020., {{odlična}}</ref>{{is\|79.-80.}}

			== Promet ==

			U Tompi je željeznička postaja, ali je dobila ime ''Kelebija'' po majuru feudalnog gospodara iz Gornje Kelebije.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}}

	~~=== Promet ===~~
	Kroz Tompu prolazi državna cestovna prometnica br. 53.		Kroz Tompu prolazi državna cestovna prometnica br. 53.

Redak 37:		Redak 47:
	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
	2001. u Tompi živilo je 4875 stanovnika.<ref name="KSH"/> Većina stanovnika su [[Mađari]], a od manjina Srbi, Hrvati, Romi, Nijemci i Kinezi.<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/03/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis stanovništva u Mađarskoj 2001.]</ref>		2001. u Tompi živilo je 4875 stanovnika.<ref name="KSH"/> Većina stanovnika su [[Mađari]], a od manjina Srbi, Hrvati, Romi, Nijemci i Kinezi.<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/03/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis stanovništva u Mađarskoj 2001.]</ref>
			== Znamenitosti ==

			* dvorac obitelji Redl

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T09:31:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Tompa
|zastava = Flag of Tompa.svg
|grb = HUN Tompa Címer.svg
|regija =Južni Alföld
|županija = Bačko-kiškunska
|mikroregija =olaška mikroregija
|najgrad =
|površina = 81,57
|nadvisina =
|z. širina = 46.20491
|z. dužina = 19.54740
|brojstan = 4899
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 6422
|pozbroj = 77
|slika =
|slika_opis =
|web_stranica =http://www.tompa.hu
}}

'''Tompa'''<ref name="Mandić">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> je gradić u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].

Upravno pripada [[olaška mikroregija|olaškoj mikroregiji]] u Bačko-kiškunskoj županiji.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u blizu granice s [[Vojvodina|Vojvodinom]]. Zapadno je [[Milkut]], [[Vinac (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)|Vinac]] i [[Kurjačara]] su sjeverozapadno, [[Salašica]] je sjeverno-sjeverozapadno, [[Kelebija (Olaška mikroregija, Mađarska)|Kelebija]] je istočno-jugoistočno, [[Čikerija]], [[Perleković]], [[Aljmaš (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)|Aljmaš]], [[Tataza]] i [[Matević]] su jugozapadno.

=== Promet ===
Kroz Tompu prolazi državna cestovna prometnica br. 53.

== Upravna organizacija ==
Upravno pripada [[Olaška mikroregija|olaškoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanski broj je 6422. Upravno joj pripada '''[[Šarenac]]''' (mađ. ''Ciframajor'')<ref name="Mandić"/> i [[Oborine (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)|Oborine]].<ref name="Mandić"/><ref name="getamap">[http://www.getamap.net/maps/hungary/bacs-kiskun/_dozsamajor/ Get a map] </ref> U Tompi djeluje jedinica [[hrvatska državna samouprava|hrvatske manjinske samouprave]].<ref name="KSH">[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=28486 Mađarski središnji statistički ured]</ref>

== Stanovništvo ==
2001. u Tompi živilo je 4875 stanovnika.<ref name="KSH"/> Većina stanovnika su [[Mađari]], a od manjina Srbi, Hrvati, Romi, Nijemci i Kinezi.<ref>[http://www.nepszamlalas2001.hu/eng/volumes/06/03/tabeng/4/prnt01_11_0.html Popis stanovništva u Mađarskoj 2001.]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2026. u 02:26
Redak 33:		Redak 33:

	Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.<ref name=dokinuće/>{{is\|78.}} Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad [[Nova Subotica\|Novu Suboticu]]. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}		Kad se je razgraničavala Mađarska s Kraljevinom SHS, bilo je neizvjesno kome će dopasti ovaj kraj. Srbijanska je vojska zaposjela sve do crte Baja - Čavolj - Gornji Sentivan - Aljmaš - Čikerija.<ref name=dokinuće/>{{is\|78.}} Stanovništvo Tompe nije rado prihvaćalo srbijansku okupaciju. Zbog vjere su sebi bliskijim držali Habsburgovce i katoličke Mađare, a ne jezično srodne Srbe.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} 5. rujna 1921. održan je sastanak promađarskih subotičkih veleposjednika u dvorac obitelji Redl u Tompi. Ondje se odlučilo od triju salašarskih središta (Tompe, Čikerije i Kelebije) stvoriti novi grad [[Nova Subotica\|Novu Suboticu]]. Mađarski tisak je izvješćivao o tome da će se tu zadržati mađarski zakonski i upravni ustroj, a da će središte biti u Tompi, s uredom gradonačelnika i inih tijela vlasti. Projekt nije zaživio, niti je mađarska Vlada podupirala projekt, nego je razmišljala stvoriti dva središta: Tompu-Kelebiju i Gornju Čikeriju.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}
	Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status [[velika općina\|velike općine]] Tompe.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav [[Bačko-bodroška županija\|Bačko-bodroške županije]]. <ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}		Konačno razgraničenje nije ugasilo zamisao projekta Nove Subotice, pa je Tompa pod imenom Nove Subotice (Űjszabadka) od 21. kolovoza 1921. do 2. travnja 1922. imala status grada sa zakonskim ovlastima. Status je ukinut 3. travnja 1922. te je ova bivša subotička pustara stekla status [[velika općina\|velike općine]] Tompe.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Naziv je ostao u životu još neko vrijeme, o čemu svjedoče tiskovna izvješća.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1923. su Tompa, Kelebija i Čikerija uključene definirana kao tri naselja i uvrštena u sastav [[Bačko-bodroška županija\|Bačko-bodroške županije]]. <ref name=dokinuće/>{{is\|82.}} Općine Tompa, Čikerija, Madaraš, Kelebija, Aljmaš, Kunbaja, Matević i Tataza su od 1922. u sastavu kotara Aljmaša, na čijem čelu je stajao plemićki sudac. Smanjena Bačko-bodroška županija središte je imala u Baji.<ref name=dokinuće/>{{is\|83.}} 1928. Stanovnici Tompe su 1928. se izjasnili zadržati izvorni naziv mjesta čime je konačno nestalo ime Nove Subotice.<ref name=dokinuće/>{{is\|82.}}

	Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.<ref name=dokinuće>Ladislav Heka: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/f67/ab2/62ff67ab2aa1c458332561.pdf ''Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice")'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020., {{odlična}}</ref>{{is\|79.-80.}}		Tompa je najviše dobila razgraničenjem, jer je postala središtem okolnih pustara.<ref name=dokinuće/>{{is\|79.}} Naselje se nastavilo razvijeti u međuraću, a 2004. je stekla status grada.<ref name=dokinuće>Ladislav Heka: [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/62f/f67/ab2/62ff67ab2aa1c458332561.pdf ''Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće "Nove Subotice")'']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH 2020., {{odlična}}</ref>{{is\|79.-80.}}