Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:24:17Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:24
Redak 79:		Redak 79:

	== Vanjska poveznica ==		== Vanjska poveznica ==
	~~{{wikicitat}}~~
	*[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/tomislav-ladan-157.html Tomislav Ladan]		*[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/tomislav-ladan-157.html Tomislav Ladan]
	*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94596 Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan]		*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94596 Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T07:33:41Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tomislav Ladan'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Tomislav Ladan'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Tomislav Ladan		\| Ime = Tomislav Ladan
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:22:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Tomislav Ladan
| boja = #B0C4DE
| slika = Tomislav Ladan.jpg
| veličina = 250px
| opis slike = Tomislav Ladan
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[25. lipnja]] [[1932.]]
| smrt = [[12. rujna]] [[2008.]]
| zanimanje = književnik, kroatist, prevoditelj i polihistor
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Tomislav Ladan''' ([[Ivanjica]], [[Kraljevina Jugoslavija]], [[25. lipnja]] [[1932.]] - [[Zagreb]] [[12. rujna]] [[2008.]]),<ref> [[Mirko Marjanović]], Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.</ref> [[hrvat]]ski [[Leksikografija|leksikograf]], [[Etimologija|etimolog]], [[prevoditelj]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Književnost|književnik]].

== Životopis ==
Ladan se rodio u srpskoj Ivanjici, gdje je njegov otac činovnik bio premješten za kaznu zbog političke privrženosti [[Stjepan Radić|Stjepanu Radiću]] i [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]].<ref name=":0">Bašić, Nataša, "Uspomeni Tomislava Ladana", ''Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 5. Br. 5'', Ožujak 2010: 507. </ref> Svoje djetinjstvo i školovanje je proveo u Bosni i Hercegovini, gdje je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]] [[1958.]] godine.<ref name=":0" /> Dok je studirao na njega su veliki utjecaj ostavili [[:bs:Rikard_Kuzmić|Rikard Kuzmić]], [[:sh:Henrik_Barić|Henrik Barić]] koji su uz [[Mato Džaja|Matu Džaja]] odgovorni za Ladanovo usmjerenje prema [[Filologija|filologiji]].<ref name=":0" /> Za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz [[slavistika|slavistiku]] i [[germanistika|germanistiku]].

Nakon diplomiranja, kako nije, unatoč svojoj želji, dobio radno mjesto na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je neko vrijeme kao privatni predavač, tumač, [[novinar]], urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću, sve dok se na osobni poziv [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] [[1961.]] ne zapošljava u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu u Zagrebu]], današnjem Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje će ostati do posljednjih dana.<ref name=":0" />

Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje ([[Egipat]], [[Kanada]], [[Island]], [[Kina]]) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i [[leksikografija|leksikografije]]. Uredno djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ "Miroslav Krleža" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja [[kroatistika|kroatistike]], opće [[etimologija|etimologije]], [[skandivistika|skandinavistike]], te engleske i njemačke književnosti.

Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]].<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika] {{pdf}}</ref> Preminuo je u 76. godini života nakon duge i teške bolesti.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-tomislav-ladan/401934.aspx Umro Tomislav Ladan], [http://www.index.hr/ Index.hr], 12. rujna 2008., posjećeno 15. travnja, 2017.</ref>

== Književni rad ==
Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, [[drama|dramskih]], proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove [[Biblija|Biblije]] (Evanđelja), Eshilovu ''"Orestiju"'', Euripidovu ''"Medeju"''; [[Aristotel]]ovu ''"Metafiziku"'', ''"Nikomahovu Etiku"'', ''"Fiziku"'' i ''"Politiku"''; s latinskog djela hrvatskih latinista, [[Ovid]]ija, [[René Descartes|Descartesa]], [[Dante]]a, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog ''"Sagu o Niebelunzima"''; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga [[Henrik Ibsen]]a; s engleskog razna djela [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliota]], [[Ezra Pound|E. Pounda]], [[William Shakespeare|W. Shakespearea]], te po jedno djelo [[Norman Mailer|Normana Mailera]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]], [[James Jones|Jamesa Jonesa]], [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]], [[Herbert Marcuse|Herberta Marcusea]] i [[Max Horkheimer|Maxa Horkheimera]].

U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora rečeno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kritičar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama.

Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "rječnika dviju Matica", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "'''Hrvatska književna koine'''", 1971., te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Drugo izdanje ovog djela izašlo je pod ponešto promijenjenim naslovom "Život riječi: etimologija i uporaba" na skoro 1300 stranica 2009. godine.

Jedini Ladanov roman ''"Bosanski grb"'' ([[1975.]]) intelektualistička je proza koja jedva može zadovoljiti kriterije "romana", čak i u postmodernističkoj poetici. Iako protkana motivima hrvatske sudbine na prostorima središnje Bosne ([[Kupres]], Travnik, [[Livno]],..), ova virtuozna konstrukcija je zapravo bliža "anatomijama" ili hibridnim kompozicijama renesansnih pisaca poput [[Robert Burton|Roberta Burtona]] ili [[Rabelais]]a, no reperspektivizirana eksperimentalnim žarom [[James Joyce|Joycea]] i svjesnom gradnjom i razgradnjom mikromotiva, ironiziranjem klišea "pripovjedačke Bosne" i poigravanjem stilističkim izričajima - od uzvišenoga do opscenog. Moglo bi se reći da je glavni "junak" (ako se uopće može govoriti u tim kategorijama) "Bosanskoga grba" - [[hrvatski jezik]].

Kao esejist, Tomislav Ladan je našao svoj pravi genre. Enciklopedijsko znanje i analitička strast najbolje dolaze do izražaja u slobodnoj formi eseja, u kojoj se stapaju aforistička oštroumnost, ludička zaigranost mogućnostima jezika te autorov spisateljski vitalizam: Ladan je "strpao" u eseje obilje raznorodnih tema, od uloge psovke u književnosti i dominantnih svjetonazora europskoga srednjovjekovlja do meditacije o umiranju i smrtnosti. Po svom habitusu nesklon tradicionalnim književnim žanrovima (poeziji, drami, [[roman]]u), Ladan se suvereno izražava u mediju u kojemu se stapaju "rubni" književni izrazi kao [[esej]], [[aforizam]], kritika i slobodna poligrafija. U kritici je dao sjajne raščlane klasika kao što su Broch, Musil i Faulkner, dok je [[hrvatska književnost|hrvatsku]] (i [[Srpska književnost|srpsku]], kao i [[Bošnjačka književnost|bošnjačku]]) književnost zadužio preobiljem analiza kojima je podvrgao i mnoge potpuno marginalne književne uratke - često na konsternaciju "objekata" književne anatomije ovoga nepodmitljivoga kritika.

== Djela ==
*''Zoon graphicon'', Sarajevo, 1962.
*''Premišljanja'', Zagreb 1964.
*''U škarama'', Zagreb 1965.
*''Ta kritika'', Zagreb 1970.
*''Bosanski grb'', roman, Zagreb 1975.
*''Pjesništvo, pjesme, pjesnici'', Zagreb 1976.
*''Parva mediaevalia'', Zagreb 1983.
*''Izabrana djela'', PSHK, knj. 157/III, Zagreb 1991.
*''Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo'', Zagreb 2001. (2. izdanje Život riječi : Etimologija i upotreba, Zagreb 2009.)
*''Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova'', Zagreb 2006.

=== Prijevodi ===
* [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], ''Ljubavi, Umijeće ljubavi i Lijek od ljubavi'', Zagreb: Znanje, 1973.
* [[Pjesma o Nibelunzima|Saga o Nibelunzima]], Zagreb: Znanje, 1975.
* [[Aristotel]]: ''Nikomahova etika: prijevod s izvornika, bilješke i rječnik nazivlja'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
* [[Sveti Augustin|Aurelije Augustin]], ''O državi Božjoj Sv.1'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1982.
* Aristotel: ''Metafizika'': ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985.
* Aristotel: ''Fizika:'' ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1987.
* Aristotel: ''Politika: prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Globus, 1988.
* [[René Descartes|Descartes]]: ''Razmišljanja o prvoj filozofiji'', Zagreb: Demetra, 1993.
* Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 2'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995.
* Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 3'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1996.

== Nagrade ==
* 1971. [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]]
* 2009. [[Nagrada Kiklop]]
* 2011. Nagrada Kiklop

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjska poveznica ==
{{wikicitat}}
*[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/tomislav-ladan-157.html Tomislav Ladan]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94596 Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan]

{{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Ladan, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Kroatisti]]
[[Kategorija:Leksikografija]]
[[Kategorija:Aforisti]]
[[Kategorija:Filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]

Tomislav Ladan - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica