Tomislav Krizman - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 14:55, 23. ožujak 2026.

2026-03-23T14:55:37Z

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2026. u 14:55
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Tomislav Krizman'''-->~~{{infookvir likovni umjetnik		{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Tomislav Krizman		\|ime = Tomislav Krizman
	\|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]]		\|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]]
Redak 19:		Redak 19:
	Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija\|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić\|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]] – [[1911.]]) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija\|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''.		Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija\|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić\|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]] – [[1911.]]) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija\|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''.

	Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)\|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]] godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu\|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa.		Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb\|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]] godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu\|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko [[grafička mapa\|grafičkih mapa]].
	Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje\|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna\|Bosne]] i [[Dalmacija\|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura.		Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje\|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna\|Bosne]] i [[Dalmacija\|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura.
	Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović\|Meštrović]] i ''brat Hinko''.		Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović\|Meštrović]] i ''brat Hinko''.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:53:04Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Tomislav Krizman'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Tomislav Krizman'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Tomislav Krizman		\|ime = Tomislav Krizman
	\|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]]		\|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T22:10:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Tomislav Krizman
|period = [[secesija]], [[ekspresionizam]], [[kubizam]]
|slika =
|veličina =
|opis =
|rođenje = Orlovac kod [[Karlovac|Karlovca]], 21. srpanj, [[1882.]]
|smrt = [[Zagreb]], 24. listopad, [[1955.]]
|vrsta = [[slikarstvo]], [[grafika]]
|praksa =
|utjecao =
|utjecali=
|djela =
}}
'''Tomislav Krizman''' ([[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]]{{newdsm}} kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[21. srpnja]] [[1882.]] - [[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1955.]]), [[hrvati|hrvatski]] - [[slikar]], [[grafičar]] začetnik hrvatskoga [[Primijenjene umjetnosti|umjetničkog obrta]] i [[dizajn|dizajna]], [[scenograf]] i [[pedagog]] te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća.

== Životopis ==

Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]] – [[1911.]]) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''.

Od [[1912.]] godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]] godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa.
Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura.
Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović|Meštrović]] i ''brat Hinko''.
Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; ''O grafičkim vještinama'', [[1952.]] godine. Izlagao je u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Beograd|Beogradu]], [[Beč|Beču]], [[Pariz|Parizu]], [[Rim|Rimu]]. Opremao je knjige, časopise, radio je kao kostimograf i scenograf ( opere, drame). Jedan je od osnivača ''Društva Medulić'' ([[1908.]]), i ''Proljetnog salona'' ([[1916.]]).

==== Bibliografija ====

*O grafičkim vještinama, ''Tomislav Krizman , Zagreb, [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]], 1952.''

{{GLAVNIRASPORED:Krizman, Tomislav}}
[[Kategorija: Hrvatski grafičari]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]]
[[Kategorija:Hrvatski scenografi]]
[[Kategorija:Scenografija]]