Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:30:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:30
Redak 94:		Redak 94:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~\|Tomislav_Dretar}}		{{HIEizvor\|Tomislav_Dretar}}

	* [http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/d/dretar/tomislav/ Vojna biografija Tomislava Dretara]		* [http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/d/dretar/tomislav/ Vojna biografija Tomislava Dretara]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:43:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Reklama}}
{{nedostaju izvori}}
{{Pravopis}}

[[Datoteka:Tomislav Dretar 1992.jpg|mini]]

'''Tomislav Dretar''' ([[Nova Gradiška]], [[2. ožujka]] [[1945.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], pisac, profesor, [[prevoditelj]], [[književna kritika|književni kritičar]], novinar, animator kulture, izdavač, političar i ratnik.

== Životopis ==

Diplomirao je organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u [[Rijeka|Rijeci]] 1977. godine, a magistrirao 1984. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do [[1977.]] godne bio je nastavnik u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], zatim odlazi u [[Bihać]] i radi kao sekretar [[SIZ]]-a za kulturu u Bihaću, a od [[1989.]] godine do početka [[1990-ih|devedesetih]] predavač je na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. {{Nedostaje izvor}}

Od 1977. godine objavljuje pjesme, [[esej]]e, prijevode s [[francuski jezik|francuskog]], [[njemački jezik|njemačkog]], [[latinski jezik|latinskog]] i [[slovenski jezik|slovenskog]] jezika, rasprave, znanstvene [[referat]]e i članke u periodicima [[Kultura]], [[Pregled]], [[Naše teme]], [[Oko]], [[Oslobođenje]], [[Odjek]], [[Naši dani]], [[Život]], [[Vidik]], [[Mogućnosti]], [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]], [[Hrvatsko slovo]] (Domovinska pjesan, posvećena hrvatskim mučenicima iz Villefranche-de-Rouerguea<ref>Hrvatsko slovo, 24. kolovoza 2001., str. 20</ref>), [[Zadarska revija]], i drugih. Objelodanio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. [[Giacomo Scotti]] je na talijanski preveo izbor iz Dretarove poezije Sorella della notte (Napulj, 1984.). {{Nedostaje izvor}}

Na [[francuski jezik|francuskom jeziku]] objavljuje pod imenom Thomas Dretart '' "Douleur, rhapsodie tsigane"'' (Bruxelles, 1988.), "''L'image, florilège des lumières''", (Pariz, 2001.), "''Le Foyer de paroles''", (Paris, 2003.), "''Aux portes de l'Inaccessible''"(Bruxelles, 2009.) i "''Parole, mon logement social''"(Bruxelles, 2010.) Preveo i objavio knjige desetak [[Belgija|belgijskih]] pisaca francuskog izričaja, te niz pjesama sa španjolskog, engleskog, portugalskog i njemačkog jezika. {{Nedostaje izvor}}

Zbog knjige posvećene [[Romi]]ma: "''Bol, ciganska rapsodija''" u [[Budimpešta|Budimpešti]] je uvršten u Svjetsku antologiju romske poezije objavljene u trojezičnom izdanju (na engleskom, mađarskom i romskom jeziku). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija. Preveo je francusku Ekumensku [[Biblija|Bibliju]], a 2003. godine i [[Kuran]] na [[hrvatski jezik]] kao i bogumilsko-katarsko Evanđelje Ivana Evanđeliste [[IspitivanjeIvanovo|Interrogatio Iohannis]]. Isti francuski izvornik Ekumenskog prijevoda Biblije preveo je na bošnjački i srpski. Francuski prijevod Kurana benediktinke [[Denise Masson]] preveo je i postavio na Wikizvor bosanskog jezika i Wikizvornik srpskog jezika. To je prvi prijevod Biblije na suvremeni bosanski jezik, a pod oznakom "vaseljenski/ekumenski" i na srpski prijevod koji donosi tekstove koji razdvajaju kršćanske crkve. Napravio je i prijevod za crnogorski jezik. Preveo je i Budinu zakletvu i Bhagavat Gitu na hrvatski. Na francuski je preveo pjesme [[Lana Derkač|Lane Derkač]] (''Qui a mis en rang les gratte-ciels?: et autres poemes'', 2010.).{{Nedostaje izvor}}

U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]] obavlja niz političkih dužnosti na razini Okruga i Općine Bihać, te zapovijeda [[HVO Bihać|hrvatskim oružanim snagama]] pridruženim [[Armija BiH|Armiji BiH]] do 1993. godine. Vjeran Ustavu BiH odriče se poslušnosti [[Mate Boban|Mati Bobanu]], otvorenom izjavom da ne priznaje ni Matu Bobana ni Herceg-Bosnu kao izdaju Ustava i Republike Bosne i Hercegovine. Prisiljen odlazi u izgnanstvo.{{Citation needed}}

== Djela ==

=== Književno-umjetnička djela ===

* Vox interioris, ([[Sarajevo]], 1976.)
* Drska [[perunika]], ([[Banja Luka]], 1980.)
* Nedostupna staza, (Bihać, 1984.)
* Protjecanja, (Bihać, 1984.)
* Sorella della notte, (Quaderni de "La Sfinga", Saviano di Napoli, via T. Tufano,19 kod [[Napulj]]a; 1984.)
* Knjiga čežnje, (Bihać, 1986.)
* Slika, unutarnja rukovet, (Beograd, 1988. )
* Gorka srma, ([[Bihać]], 1989.)
* Potraga za rubom, ([[Kikinda]], 1989.)
* Bol, ciganska [[rapsodija]], ([[Novi Sad]], 1990.)
* ''Kotva'', Samizdat, Bruxelles, 1998.
* '' L'Image,le florilège des lumières, '' Les Editions du Panthéon,{{ISBN|2-84094-696-3}}, PARIS 2001
* '' Le Foyer des paroles'' {{ISBN|978-2-930333-26-7}},2-7481-9928-6, ISBN 13:97828-6, [[Le Manuscrits]], Paris 2008
* '' Douleur, Rhapsodie tsigane'' {{ISBN|978-287-459-231-7}} ; dvojezično - fr-hr u zajedničkom prijevodu s Gérardom Adamom; Chloé des Lys, Barry (Belgique) 2008
* '' Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima nedostupnog'', {{ISBN|978-2-930333-26-7}},M. E. O. Editions, Bruxelles 2009
* '' Parole, mon logement social'' (pisano francuski, za potrebe izdavača-prevoditelja načinjen hrvatski prijevod, s kojeg je načinjen kvalitetniji prijevod na francuski po Žerar Adamu i ne postoji hrvatski original ove knjige osim rukopisnog autorovog prijevoda na hrvatski), {{ISBN|978-2-930333-26-7}},M. E. O. Editions, Bruxelles,2010
* "Riječ, Poezija i Filozofija - estetička rasprava - Uvod u Antologiju poetičkog sublimizma" Bruxelles, Éditions M.E.O., Bruxelles 2012., {{ISBN|978-2930333427}}

=== Autor antologije ===

* [[''Sublimisme balkanique - Tom 1 - poètes de Croatie'']] - antologija poezije - Izbor poezije, prijevod i predgovor - Tomislav Dretar, {{ISBN|978-2-930333-56-4}}
* [["Sublimisme balkanique - Tom 2 - poètes de Bosnie-Herzégovine]] - antologija poezije - Izbor poezije, prijevod i predgovor - Tomislav Dretar, {{ISBN|978-2-930702-71-1}}

=== Zastupljen u Antologiji ===

* ''Krvatska'', (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
* ''Skupljena baština'': suvremeno hrvatsko pjesništvo 1940-90.: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
* ''Romane Poetongi Antologia''- József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2), (romski, mađarski, engleski) Budimpešta 1995.
* ''Mnogoglasje'' - Suvremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu ''"Osvit"'' broj 1-2, Mostar, 2000.
* ''"Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"''; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002.;

=== Glazbeno-scenska djela ===

* [[libreto]] na temu "''Smrt Omera i Merime''", uglazbljeno po [[Vuk Kulenović|Vuku Kulenoviću]], (RTB, 1986.)
* libreto za oratorij "Opus N°1" premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz glazbu Vuka Kulenovića, (Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984. godine)
* libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na glazbu iz opere ''Ero s onog svijeta'' i ''Carmina Burana'' (recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać).

=== Kulturološka djela ===

''Napomena'' - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tijekom 25 godina bavljenja je oko 300.

* "Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ" (u [[časopis]]u "Socijalizam" 6/84);
* "Komunistička partija i kultura", (u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80);
* "Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse", (Sveske 2/83);
* "Krleža i Titovo djelo", (Sveske 10/85);
* "Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu", (priopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije, Beograd, 1982.)
* "Socijalistička transformacija kulture", (Opredjeljenje, 1/85);
* "Animacija u kulturi", (Kultura, 45-46/79);
* "Kulturna politika samoupravnog društva", (Kultura, 53/81);
* "Marginalije o kulturnoj animaciji", (Pregled, 6/79);
* "Kulturni apsket rada", (Putevi, 4/80);
* "O fetiškom karakteru jezika", (Lica, 8-9-10/81);
* "O Marcuseu i Estetskoj dimenziji", (Pregled, 33/82);
* "Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja", (Pregled, 7-8/83)
* "Kritika odnosa potreba i vrijednost i u djelima Agnes Heller", (Pregled, 5/82)
* "Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine", (Istraživanja, 1982.)
* "Trocky i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture", (Istraživanja, 1983.)

=== Filozofija ===

* "Riječ, Filozofija i Poezija" - Estetička rasprava-Filozofijski uvog u Antologiju poetičkog sublimizma - Editions M.E.O. 2012 {{ISBN|978-2-930333-42-7}} Bruxelles, 2012012

=== Likovna kritika ===

* "O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze", (Oslobođenje, Sarajevo);
* "O slikarstvu Marijane Muljević", (Lica, Sarajevo);
* "O skulpturama Hakije Muranovića", (Odjek, Sarajevo);
* "Grafika, slika, skulptura" (monografija, Izložba bihaćkih umjetnika, Bihać, 1981);
* "Uz izložbu Sadka Hadžihasanovića", (Odjek, Sarajevo, 1982.).

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor|Tomislav_Dretar}}

* [http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/d/dretar/tomislav/ Vojna biografija Tomislava Dretara]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Dretar, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]]
[[Kategorija:Životopisi, Nova Gradiška]]
[[Kategorija:Hrvatski likovni kritičari]]

Tomislav Dretar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica