WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T02:26:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Tolteci''' (sing. Toltek) (ostali nazivi: Toltec, Tolteca, Tolteca-Chichimeca) su stari indijanski narod, vjerojatno iz grupe [[Chichimec]], koji je središnjim [[Meksiko]]m dominirao između [[10. stoljeće|10.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeća]].

Jezično su bili srodni [[Nahuatlan]] Indijancima, odnosno bijahu srodni Aztecima. Točno vrijeme njihova doseljenja sa sjevera, još je prilično mutno, međutim predaja tvrdi da su se doselili u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] pod vodstvom '''Mixcoatla'''.

Bili su majstori arhitekture, vješti u kultiviranju [[kukuruz]]a, [[grah]]a, [[pamuk]]a i drugih kultura. Odjeća im je bila pamučna, sastojala se od pregača, vjerojatno istih onih koje su [[Azteci]] nazivali ''maxtatl'', ''ex'' u [[Maya]] ili ''taparabo'' kod [[Quiché]] Indijanaca, a na nogama sandale od enekena (henequen). Žene su imale bezrukavni [[huipil]], i [[enaguas]], haljine od pamuka. Ratnik Toltek nosio je zaštitni oklop punjen pamukom, a od oružja sulice i ratne kijače sa vršcima od opsidijana. Palače i kuće bijahu od kamena, a poznavali su i parne kupelji ([[temascal]]).

Tolteci su bili mnogobošci, a [[Tloque Nahuaque]] stvoritelj je svijeta. Mit spominje i divove [[Quinames]] koja su uništila stara plemena [[Olmeci]] i [[Xicalanca]].

== Ime ==
Njihovo ime proizlazi od njihovog urbanog centra [[Tollán]] koje označava ''mjesto'' /gdje raste/ ''trska'' ("''junto ó cerca del tule ó del tular''; ''“Place of the Reeds”'' ili ''“reed people”''). Drugi njihovo ime prevode kao ''master builders'', u značenju "vrsni graditelji".

== Povijest ==
Najranija povijest Tolteka spominje se negdje od ranog [[5. stoljeće|5. stoljeća]], a današnji autori osporavaju Valliantovu tvrdnju iz "''The Aztecs of Mexico''" da su Tolteci vladali [[Teotihuacan]]om. Prema Ixtlilxochitlu Period Tollána je od [[503.]] – [[510.]] Od onda počinje vladavina poglavica [[Chalchiuhtlanetzin]] 510.-[[562.]], [[Ixtlilcuechahauac]] 562.-[[614.]], [[Huetzin I]] 614.-[[666.]], [[Totepeuh I]] 666.-[[718.]], [[Nacoxoc]] 718.-[[770.]], [[Mitl-tlacomihua]] 770.-[[829.]], kraljica [[Xihuiquenitzan]] 829.-[[833.]], [[Iztaccaltzin]] (Izaccaltzin) 833.-[[885.]], [[Topiltzin I]] 885.-[[959.]]

Ratovi sa [[Čičimeci]]ma javljaju se u vrijeme Topiltzina. On je prisiljen svoju vlast predati u ruke [[Ihuitimal]]u. I u paralelnom kraljevstvu vlada toltečka dinastija u Dolini Meksika, tu su [[Mixcoatl Mazatin]] [[804.]] – [[869.]], [[Texcaltepocatl Huetzin]] 869.-[[897.]], Ihuitimal 897.-[[925.]], ili ([[887.]] – [[923.]]), Topiltzin I 925.-[[947.]] ili (923.-947.). Ni stari indijanski podaci se ne poklapaju. Govori se da je Ihuitinal naslijedio oca 897., međutim prema "Analima iz Kvauhtitlana" (''Annals of Cuauhtitlan'') on mijenja odbjeglog Topiltzina 887. Topiltzin se vraća 923. a Ihuitimal završava svoje kraljevanje dvije godine kasnije (925). Stoga je Topiltzin ostao na tronu do 959., a kako slijedi bio je smjenjen 947.

U Tollanu vladavinu nastavlja, kako kažu "Anali iz Kvauhtitlana", [[Matlacxochitl]] 947.-[[983.]], [[Nauhyotzin I]] 983.-[[997.]], kraljica [[Xiuhtlaltzin]] 997.-[[1001.]] (ovu damu Valliant ne spominje), [[Matlaccoatzin]] 1001.-[[1025.]] ili (997.-1025.), [[Tlilcoatzin]] 1025.-[[1046.]] i na koncu [[Huemac]] 1046.-[[1121.]], ovo je drugo ime, prema Bancroftu, za Quetzalcoatla.

== Kultura, život i običaji Tolteka ==
Njihova arhitektura morala je inspirirati Azteke, posljednje pleme Nahuatlaka koje se doselilo u Meksiko. Toltečke zidove karakteriziraju zmije, lubanje i prikazi ležećeg ''Chacmoola'' (crvenog jaguara) i kolosalne statue Atlanata.
Religijom dominiraju dva božanstva. Prvi je [[Quetzalcoatl]] (Pernata Zmija; Feathered Serpent), poznat kod [[Quiché]] Indijanaca kao ''Gucumatz'', a kod Maya kao ''Kukulcan''. On je učitelj i kulturni heroj, a rival mu je [[Tezcatlipoca]] (Dimno ogledalo' ili 'Ogledalo koje se dimi'; Smoked Mirror), njegova je suprotnost. U vremenu Tule, Tezcatlipocini sljedbenici otjerali su Topiltzina, negdje oko [[1000.]] godine. Pobjegao je na jug u zemlju [[Maya]]. Njegovu prisutnost zabilježio je [[Popol Vuh]] kao Gucumatza. Riječ 'cumatz' kod njih znači 'zmija', a i ime je plemenu iz doba Popol Vuha, znači davno prije dolazaka Španjolaca. Topiltzin se kasnije vratio u Tulu.
Tolteci su kao Maye i Quiché poznavali igru gumenom loptom u kojoj je izgubljena strana bila žrtvovana. Lopta se morala ubaciti u koš, ali igralo se samo bokovima.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.latinamericanstudies.org/toltecs.htm The Toltecs]
*[http://www.plu.edu/~holmesnl/ The Toltecs]
*[http://www.mnsu.edu/emuseum/prehistory/latinamerica/meso/cultures/toltec.html Toltecs]
*[http://www.athenapub.com/toltcan.htm Toltec Canoes on Mural in Temple of the Warriors]
*[http://encarta.msn.com/media_701610264_701509044_-1_1/Toltec_Statues_of_Tula.html Toltec Statues of Tula]

[[Kategorija:Nahuatlan]]
[[Kategorija:Meksički Indijanci, México]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Tolteci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica