https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=TjedanTjedan - Povijest promjena2026-08-06T18:39:46ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tjedan&diff=13890&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-26T02:38:43Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Tjedan'''-->'''Tjedan''' je [[jedinica]] za [[vrijeme (fizika)|vrijeme]], duža je od [[dan]]a, a kraća od [[mjesec (period)|mjesec]]a a traje 7 dana. <br />
U većini modernih kalendara, uključujući [[Gregorijanski kalendar]], tjedan je period od sedam dana, kao i najduža konvencionalno korištena jedinica za vrijeme koja sadrži fiksni broj dana. Iako nema direktne [[astronomija|astronomske]] veze, u širokoj je upotrebi kao jedinica za vrijeme.<br />
<br />
Za tjedan se može reći da formira neovisan kalendar u kontinuitetu koji ide paralelno s raznim drugim [[kalendar]]ima. Međutim, neki kalendari su tako dizajnirani da se neki datum pojavljuje istog dana u tjednu svake godine. Ovo se može uraditi tako što će sedmica biti nezavisna od godine, s nekim danima u svakoj godini koji ne pripadaju ni jednom tjednu: predloženi [[Svjetski kalendar]] ima 52 tjedna i 1 ili 2 dodatna dana godišnje, dok je [[Francuski revolucionarni kalendar]] imao 36 tjedana od po 10 dana i 5 ili 6 dodatnih dana. Godina se također može napraviti da bude neovisna o tjednu: bivši [[island]]ski kalendar je imao godine od 52 ili 53 tjedna.<br />
<br />
:''Članak [[Dani u tjednu]] pokriva detaljno red i imena dana u tjednu.''<br />
<br />
== Podrijetlo sedmodnevnog tjedna ==<br />
<br />
[[Hindu]] civilizacija je bila poznata po konceptu sedmodnevnog tjedna s primjerima u [[Ramajana|Ramajani]], svetom epu na [[sanskrt]]skom oko [[300. pr. Kr.]], gdje se spominje ''"Bhanu"-vaar'', što znači [[nedjelja]] (zadnji dan u tjednu), ''"Soma"-vaar'', što znači mjesečev dan i tako dalje. Stari [[Babilon]]ci su promatrali tjedan od ponedjeljka do nedjelje, gdje je svaki dan bio posvećen različitom božanstvu. Značaj broja sedam koliko traje tjedan dolazi iz babilonske [[astronomija|astronomije]]. Postoji sedam nebeskih (svjetlećih) tijela koja su normalno vidljiva golim okom ([[Sunce]], [[Mjesec]] i pet vidljivih [[planet]]a) i oni su povezali svako tijelo s božanstvom. [[Biblija|Biblijsko]] stvaranje također uključuje sedmodnevni tjedan, po kojem je [[Bog]] radio šest dana, a sedmog se odmarao, a [[Deset Božjih zapovjedi]] uključuju Božje upute za promatranje tjedna. [[Islamski kalendar]] također uključuje sedmodnevni tjedan.<br />
<br />
Ostale teorije spekuliraju da je sedmodnevni period pojednostavljenje 1/4 [[lunarni mjesec|lunarnog mjeseca]].<br />
<br />
== Kasnija uporaba tjedna ==<br />
<br />
Razne skupine pučanstva [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su usvojile tjedan, pogotovo one koje su bile u istočnim dijelovima carstva, kao što je [[Egipat]], gdje je u uporabi bio sedmodnevni tjedan. U suvremeno doba, [[Kršćanstvo|Kršćani]] koji prate biblijska upute raširili su uporabu tjedna zajedno sa svojom religijom.<br />
<br />
Kako su rani Kršćani evoluirali od Židova do odvojene skupine, razne skupine su evoluirale i od proslavljanja i židovskog Sabata (subota) i prvog Gospodinovog dana (nedjelje) do proslavljanja samo nedjelje. <br />
<br />
U ranom [[4. stoljeće|4. stoljeću]], rimski car [[Konstantin I]] je regulirao uporabu tjedna zbog problema mirijanskih korištenja raznih dana za religijske praznike i uspostavio je nedjelju kao dan za religijske blagdane te odmor za sve skupine pučanstva, a ne samo za Kršćane i ostale koji su već slavili nedjeljni dan.<br />
<br />
Židovi su zadržali svoju (najmanje) 800 godina dugu tradiciju slavljenja dana ''subote''. Kasnije, poslije uspostavljanja [[Islam]]a, ''petak'' je postao dan slavljenja ove religije -- međutim islamski tjedan i dalje počinje u nedjelju, a završava u subotu, kao i židovski tjedan.<br />
<br />
Tradicija tjedna je uskoro postala praksa kod Kršćana, Židova i Muslimana. Poslije [[Europa|europske]] kolonizacije i kasnijeg uspona globalnog korporacijskog biznisa, sedmodnevni tjedan je postao univerzalan u održavanju vremena, čak i u kulturama koje ga nisu prakticirale ranije. Zbog dvodnevnog [[vikend]]a, neki moderni kalendari završavaju nedjeljom i počinju ponedjeljkom.<br />
<br />
== Činjenice i brojke ==<br />
<br />
*1 tjedan = 7 dana<br />
*1 tjedan = 23% prosječnog mjeseca (skoro točno)<br />
*1 tjedan = 168 sati = 10.080 minuta = 604.800 sekundi (osim kod prijelaza na [[ljetnje računanje vremena|ljetnjeg računanja vremena]] ili [[prijestupne sekunde|prijestupnih sekundi]])<br />
*1 godina = 52 tjedna + 1 dan (2 dana u prestupnoj godini)<br />
<br />
<br />
U [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskoj]] prosječnoj godini, postoji točno 365,2425 dana, pa samim tim i 52,1775 tjedna (za razliku od [[Julijanska godina (kalendar)|Julijanske godine]] od 365,25 dana, koja se ne dijeli ravnomjerno na sedmice). Postoji točno 20871 tjedana u 400 Gregorijanskih godina, tako da je 25. prosinca 1601. godine bio utorak, isto kao i 25. prosinca 2001.<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Kalendar]]<br />
* [[Dani u tjednu]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.biblestudy.org/godsrest/sevencyc.html Misteriozni sedmodnevni ciklus]<br />
<br />
== Bibliografija ==<br />
Falk, Michael (1999). "Astronomical Names for the Days of the Week", ''Journal of the Royal Astronomical Society of Canada'', Vol. 93, p.122. 1999JRASC..93..122F. [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?1999JRASC..93..122F]<br />
<br />
[[Kategorija:Vremenske jedinice]]<br />
[[Kategorija:Kalendar]]<br />
[[Kategorija:Dani u tjednu]]</div>WikiSysop